Citat:
tdjokic:
Na taj nacin bojler pod pritiskom moze da napaja vise izlivnih mesta - bateriju sa toplom i hladnom vodom za kadu, bateriju sa toplom i hladnom vodom na lavabou i bateriju sa toplom i hladnom vodom recimo u kujni. To je sema za neki skromniji stan. Mana ovakvog sistema je da treba razvoditi vise cevi, onih jakih, pod pritiskom ali je zato potrebna obicna elektricna instalacija, pogotovu ako je taj jedan bojler negde oko 2 kilovata.
Prelivni bojleri, oni bez pritiska, daju toplu vodu odmah, ali im zato treba relativno jak grejac da bi vodu zagrejao brzo. A jak grejac znaci i deblje zice za struju, i jaci osigurac i uopste mnogo jacu instalaciju. Prelivne smo ranije zvali protocni, sto se znalo sta je ali je u sustini bilo pogresno jer je svaki bojler "protocni" - voda u njega ulazi i izlazi ka potrosacu.
Nisi u pravu.
Prelivni i protocni bojler nisu isto.
Ti govoris o protocnom, kada kazes da je potreban mnogo jaci grejac.
Prelivni i pod pritiskom mogu da imaju grejac iste snage, nema razlike. S tim sto je jedan radi na principu preliva, a drugi je na pritisku mreze. Kod prelivnog ti odvrtanjem slavine tople vode pustas hladnu u bojler, a topla se preliva na vrhu bojlera u cev i tebi curi topla voda na slavinu.
Kod bojlera pod pritiskom, on je stalno na pritisku mreze. Obicno se konstruisu za pritisak do 5bara, posto ne znam da li postoji veci pritisak od toga negde u gradskoj mrezi. Ukoliko ipak postoji, onda se stavi reduktor pritiska, koji redukuje taj pritisak na ulazu u bojler, da bue manji od 5bara. Uglavnom je kod nas 1bar pa do 2,3 bara sto je retkost, jedino ako stambena jedinica ima svoju pumpu, mimo gradske.
Bojler visokog pritiska moze i da se poveze kao bojler niskog, obrnuto ne moze, curice na dihtunge, jer nije namenjen takvom nacinu povezivanja.