Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...

elitemadzone.org :: TechZone :: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...

Strane: << < .. 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 302041 | Odgovora: 571 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Drmaj_storija

Član broj: 340738
Poruke: 128
*.dynamic.a1.rs.



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...29.07.2021. u 06:42 - pre 32 meseci
Da budem iskren, sa velikim isčekivanjem sam očekivao vaš odgovor...
malo ste me iznenadili, ovo je ipak samo šupa istina sa potencijalom da bude vikendica :)
imamo montažne drvene kuće, pa od starih vagona, brodskih kontejnera, samo od stiropora, tu brvnara ispada luksuz...sve male i po smislu vikendice. I u mojoj ideji nema akumulacije u zidovima, zato je tu pod, a ja objekat nazivam samo šupom iako 30 kvadrata nije za bacanje...

Rado ću pojasniti detalje, ali je najbolje da konkretno pitate. Više sam se bavio realizacijom staklenika (nezavisna priča i lokacija od šupe) poslednjih dana ali mi je razvoj ideje solarne šupe mnogo važniji...
 
Odgovor na temu

eloiza




Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...30.07.2021. u 19:33 - pre 32 meseci
Citat:
Drmaj_storija:
Krećem od staklenika.

Temelj je betoniran, a od podzemne akumulacije se odustalo pre svega zbog visokih podzemnih voda pa je nasuto 10tak cm iberlaufa kao tampon prema zemlji (deo ploče je već bio betoniran, kose crte na slici). Ploča iznad iberlaufa će se izliti uskoro. Nadam se da neće biti neophodna hidroizolacija baš zbog podzemnih voda, ali je sigurnije prelepiti kondor celom povrinom, a može se ostaviti i prelivna cevka ka napolju za svaki slučaj. Završni sloj će biti pločice.


Nadam se da je temelj urađen sa aditivom za vodonepropustljivost betona? Iberlauf nije samo kao tampon već bi i služio kao drenažni sloj.

Bilo bi dobro da se ploča uradi sa aditivom za vodonepropu8stljivost betona, i na kraju premazati bitulitom.

Citat:
Drmaj_storija:Na slici je taj pod sve izvan šrafiranog zida kuće, (vidi se i smer ka jugu). V1 su ulazna vrata koja se prebacuju levo na spoljni zid. Slovo A obeležava prvi svetlarnik dimenzija 75x240 (verovatno pvc), B i D su dupli svetlarnici istih dimenzija, a smatram da je bolje odvojiti ih drvenom gredom nego tražiti/praviti veliki svetlarnik 160x240. Pošto je raspoloživa visina 260cm po betonu-temelju bih izidao jedan red siporeksa, kao što je ELOIZA sugerisao, pa bi onda išli svetlarnici, dok bi pod prozorom bio parapet od 80cm. Sa G je obeležen pvc prozor 140x140, i to će verovatno biti postojeći prozor (nije obeležen, na šrafiranom zidu) jer se tu otvara prolaz, a otvor gde su trenutno ulazna vrata verovatno zaziđuje. I na kraju je najvažniji detalj, slovom V je obeleženo mesto za Trombov zid ili vazdušni solarni kolektor.


Šta znači "svetlarnik"? Okvir nekog PVC prozora sa duplim staklom?

Bilo bi dobro za staklenik da svi svetlarnici budu sastavljeni neposredno tj. bez ikakvog rastojanja između njih i plus da nema nikakvih parapeta ispod niti ikakvog zida između PVC prozora jer se smanjuje prijem sunčeve energije i to poprilično a i osvetljenost.

Citat:
Drmaj_storija:Bliža mi je opcija da to ne bude Trombov zid, jer bi on grejao sam staklenik, a on i ne mora da bude topao celog dana. U opciji sa kolektorom, zid širine 120cm bi se izolovao spolja, pa bi se na njega tokom zime kačio solarni kolektor 1x2. Odvod toplog vazduha bi se mogao sprovesti u sobu na spratu jer je baš iznad (verovatno bi ulazni vazduh mogao da se uzima iz podnožja staklenika). Prvi deo staklenika, levo, bi se odmah završavao, a desni nakon odluke o eventualnim vratima na pregradnim zidovima.


Trombov zid se UVEK gradi UNUTAR staklenika koji deli prostoriju od staklenika a ne na spoljnoj strani vertikalnog zida staklenika.

Citat:
Drmaj_storija:Termalne zastore bi sami pravili od stiropora obmotanog limom sa reflektujućim slojem na unutra, u metalnom ramu od alu ili čeličnih profila, koji bi se pomerao po šinama levo desno sa spoljne strane zida. Može se i skidati pa postavljati samo u sezoni, ali je neophodan kako leti tako i zimi. Možda se može i motorizovati...


Komplikovano. Pogledajte na internetu AGERO REFLEX ROL.

https://www.reflex-rol.co.uk

 
Odgovor na temu

eloiza




Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...30.07.2021. u 19:38 - pre 32 meseci
Citat:
Drmaj_storija:
Evo skice i za solarnu šupu, o kojoj se može natenane diskutovati.

Slika redom, 1 je presek komore poluprikolice 13.4x2.5m, visina joj je oko 2.4. Na 2 je izgled njenog presecanja na pola, dobija se levi i desni deo. # prikazuje isecanje po horizontali da se dobije gornji deo od oko 190 neto i donji od 50. Sa F je označen južni front koji treba isecati u prozore.

Donji i gornji zid poluprikolice su deblji od bočnih, i ovo je posebno važno za podzemnu akumulaciju gde treba da se baškari iberlauf visine 50cm (ovo je radni predlog). Preostali veći deo isečene komore poluprikolice bi se oslonio na zid od siporeksa, bloka, cigle čega god da bi se dobila potrebna unutrašnja visina od 240 do 260cm (i 220 je dovoljno). Postoje vertikalna ukrućenja na 120cm raspona i kada se bude rezala za prozore (verovatno samo s juga) o njihovoj poziciji se mora voditi računa. Ostaje pitanje statike srednjeg "zida" prilikom spajanja 2 polovine LG i DG, u podzemlju mogu biti odvojene. Opcija centralnog stuba u vidu dimnjaka je o.k., možda imate boljih ideja? Verovatno bi se natakla metalna konstrukcija da nosi limeni krov na dve vode...Staklenik (broj 2) bi se radio naknadno...


Ništa mi nije jasno šta je sve nacrtano i napisano pod "Profil".
 
Odgovor na temu

Drmaj_storija

Član broj: 340738
Poruke: 128
*.dynamic.a1.rs.



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...31.07.2021. u 12:51 - pre 32 meseci
jasne su mi primedbe i sugestije:

1. Staklenik radim kako "gazda kaže", sugerišem koliko mogu, ne odlučujem ništa. Imam želju da se uradi što bolje u solarno-pasivnom smislu pa kako ispadne. Dakle, koliko znam biće prelepljen kondor po celoj površini (ispod zida) i ploče. ZA aditive nisam siguran, ali ste u pravu potpuno, visoke su podzemne vode...

2. I za "sastavljanje svetlarnika" bijem bitku jer će sve biti džaba ako se ne dobije pristojna površina u staklu. Kako gazda preferira parapet (pominjao je 80cm), a ja sugerišem da se staklo što više spusti, kompromis će biti da se zida jedan do dva reda siporeksom ispod svetlarnika. Svetlarnikom sam nazvao ručno pravljen fiksni prozor, dakle neće se otvarati okvirnih dimenzija 75x220. Kod stakloresca će se naručiti duplo staklo sa alu pregradom tzv. vakuum. Jeftinije je od pvc vrata, a imamo slobodu da uklopimo mere. To staklo će sa sve četiri strane uokviriti profilisana greda 10x12, iznutra će se staklo fiksirati lajsnicom, dodati silikon... Jedno polje će ipak zauzeti pvc balkonska vrata sličnim dimenzija, zbog estetike, i zbog luftiranja.

Uostalom, imate li bolju ideju kako bočno spojiti stakla ili ići na jedno duple širine, negde 190 će biti između betonskog stuba i zida? ALU profili su skupi, metalni su uži...

3. Tromba nećemo stavljati. Umesto toga, višak dnevne energije ću odkotrljati u vidu 2 klub stočića koja ću napraviti od malih (60 lit) metalnih burića za ulje, napunjenih vodom. U susednoj sobi će biti 1-2 pa ću ih menjati pred veče. Zid je zidan od bloka pa nije pogodan za akumulaciju toplote, a i tu će zidni plakar popuniti prostor.

4. Hvala za preporuku, plašim se da nije jeftino. Improvizacija bi bila da se alu roletna prelepi spolja reflektujućom folijom, ali se energija gubi u IC delu spektru npr. noću? A roletna je debljine 5mm max, a ja bih pravio Milkovićeve (i gornju i donju) reflektore na 45 i 22 stepena, respektivno, koje bi obe sklapao (gornja preko donje) kao termo zastori, a stiropora bi bilo bar 3cm...

[Ovu poruku je menjao Drmaj_storija dana 31.07.2021. u 15:28 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Drmaj_storija dana 31.07.2021. u 15:29 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Drmaj_storija

Član broj: 340738
Poruke: 128
*.dynamic.a1.rs.



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...31.07.2021. u 12:53 - pre 32 meseci
Citat:
eloiza :
Citat:
Drmaj_storija:
Evo skice i za solarnu šupu, o kojoj se može natenane diskutovati.

Slika redom, 1 je presek komore poluprikolice 13.4x2.5m, visina joj je oko 2.4. Na 2 je izgled njenog presecanja na pola, dobija se levi i desni deo. # prikazuje isecanje po horizontali da se dobije gornji deo od oko 190 neto i donji od 50. Sa F je označen južni front koji treba isecati u prozore.

Donji i gornji zid poluprikolice su deblji od bočnih, i ovo je posebno važno za podzemnu akumulaciju gde treba da se baškari iberlauf visine 50cm (ovo je radni predlog). Preostali veći deo isečene komore poluprikolice bi se oslonio na zid od siporeksa, bloka, cigle čega god da bi se dobila potrebna unutrašnja visina od 240 do 260cm (i 220 je dovoljno). Postoje vertikalna ukrućenja na 120cm raspona i kada se bude rezala za prozore (verovatno samo s juga) o njihovoj poziciji se mora voditi računa. Ostaje pitanje statike srednjeg "zida" prilikom spajanja 2 polovine LG i DG, u podzemlju mogu biti odvojene. Opcija centralnog stuba u vidu dimnjaka je o.k., možda imate boljih ideja? Verovatno bi se natakla metalna konstrukcija da nosi limeni krov na dve vode...Staklenik (broj 2) bi se radio naknadno...


Ništa mi nije jasno šta je sve nacrtano i napisano pod "Profil".


Mislio sam na profil gornjeg dela koji je isečen od poluprikolice. Kao što kasnije napisah, biće više rezanja, ukupno će biti 6 delova. Gornja 3 prave šupu, donja tri akumulaciju...
 
Odgovor na temu

eloiza




Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...04.08.2021. u 20:25 - pre 32 meseci
Drmaj_storija,

Što se tiče tzv. profila solarne šupe, za podnu akumulaciju UVEK se ide ovim redom po preseku:

01 - sloj nabijene ravne zemlje
02 - OBAVEZAN šljunak oko 10 cm visine
03 - beton sa aditivom za vodonepropustljivost (poželjno sa armaturom)
04 - premazivanje betona trajnim vodonepropustljivim slojem i horizontalnih i vertikalnih površina
05 - postavljanje nosive termoizolacije 2 x 6 cm sa aluminijumskom folijom na vrhu i horizontalnih i vertikalnih površina
06 - postavljanje iberlaufa visine kako vi želite oko 50 cm
07 - postavljanje PVC folija na vrhu iberlaufa i na bočnim površinama betona
08 - podno grejanje po želji
09 - postavljanje (betoniranje) cementnog estriha visine 6 cm
10 - postavljanje lamel parketa
 
Odgovor na temu

Drmaj_storija

Član broj: 340738
Poruke: 128
*.dynamic.a1.rs.



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...14.09.2021. u 20:24 - pre 30 meseci
Nije me dugo bilo...ali se desilo najvažnije, plac za solarnu šupu pa kuću je kupljen!

Ovde bih vas pitao, da li je pvc folija najbolje rešenje za ono čemu treba da služi? Bavio sam se idejnim "pakovanjem" krova na solarnoj šupi pa sam blizu rešenja da je pokrijem drvenim gredama i crepom, ali bez daščanja. Analiziram koja bi folija za krov bila najzahvalnija, mora biti paropropusna ka spolja, a vodonepropusna ka unutra...

U mojoj koncepciji verovatno neću ispoštovati sve što mi predlažete, smatram da je i hidroizolacija skoro pa suvišna ali ću ipak prelepiti kondor i još samo nisam odlučio da li po spoljnioj i/ili unutrašnjoj površini korita, sećate se od isečene poluprikolice. Moguće je da ću korito malo i nagnuti pa da dozvolim gravitaciono oticanje vode ako prodre u korito...

Zadovoljiću se termoizolacijom u samom zidu poluprikolice od 8cm, jer će ipak biti u zemlji koja bi trebalo da je uvek makar malo iznad nule...a za patos razmatram keramičke pločice. Za podno grejanje nisam odlučio, možda žičano?, ipak je to samo 30 kvadrata, a furunica se podrazumeva...

 
Odgovor na temu

Drmaj_storija

Član broj: 340738
Poruke: 128
*.dynamic.a1.rs.



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...17.10.2021. u 08:38 - pre 29 meseci
Evo mene opet. Bilo bi lepo da nam se još neko priključi, ali kako građevinski materijal poskupljuje, a i korona se ne predaje, i meni se čini ovaj posao sve više kao avantura. U međuvremenu dok ne krene realizacija, a shvatio sam da nije potrebno više od dva meseca do dobijanja dozvole, redefinisao sam šta bih radio. To neće biti objekat od poluprikolice već ipak zidani manji objekat, verovatno u formi ekonomskog ako to prođe u opštini.

Koristim ideju firmi koje se bave sređivanjem brodskih kontejnera za vikendice, a koji imaju problem uskog prostora. Po konceptu bi i ekonomski objekat trebalo takav da bude, više izdužen pravougaonik a manje kvadrat. Problem unutrašnje komunikacije se u brodskim kontejnerima rešava prolaskom kroz kupatilo u spavaću sobu, dakle kupatilo ima dvoje vrata na dva naspramna zida. U mom nacrtu je širina veća od kontejnera, dobacujem neto na 370cm. Dakle, ovo se uklapa u koncepciju solarnih pasivnih kuća gde je pravougaonik u prednosti nad kvadratom, naravno orjentacija se podrazumeva. Pošto mi plac ne gleda strogo na jug već je za 25 stepeni "uvijen" ka istoku verovatno će i ekonomski objekat pratiti formu placa. Trebalo bi da bude samo 10% manje Sunca u odnosu na orjentaciju ka jugu.

Inače, poluprikolica će naći fundamentalnu ulogu tj. biće smeštena u temelje objekta, radi smeštanja iber laufa u nju. Biće iskorišćena jednim delom, preciznim isecanjima, da se olakša manipulacija, jer će pod prvom pločom biti posla i sa kanalizacijom i sa vodom...

Ono što me dalje zabrinjava su dva pitanja. Sa AB pločom ili bez, pošto postoji opcija u informaciji o lokaciji da ekonomski objekat ima do dve etaže, ali mi se čini da je realnije da nema ploču. Drugo pitanje je visina objekta, i u istoj informaciji o lokaciji piše da ekonomski objekat ima do venčanice maksimalno 5 metara. To bi značilo da će visina biti dovoljna i za "podkrovlje" makar u jednom delu, jedino je pitanje da li može na jednu vodu da bi se naknadno, kada bude para, mogla da se doda južna veranda tj. staklenik. Po formi bi svi ekonomski objekti i trebalo da budu pod jednovodnim krovom, videćemo...

Nezavisno sam ozbiljno razmišljao o alternativama krovnih pokrivača. U solarnoj pasivnoj gradnji bi znak raspoznavanja mogao da bude beo krov, npr. ofarban crep reflektujućom bojom za puteve ili beli lim ili alu lim (bez boje) u smislu da leti odbija Sunce! Idealno bi bilo da tokom zime krov pocrni ne bi li se kuća ugrejala više tokom sunčanih dana...negde su pokrivali solarnu kuću baš limom i morali su tokom noći...

Bilo bi lepo da se neko javi...
 
Odgovor na temu

eloiza




Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...28.10.2021. u 20:34 - pre 29 meseci
Citat:
Drmaj_storija:
Bilo bi lepo da se neko javi


Ovako ne mogu ništa da vam kažem ako se ne vidimo negde u kakvom okruženju živite i šta imate niti kakvi su vam planovi.
 
Odgovor na temu

eloiza




Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...28.10.2021. u 20:35 - pre 29 meseci
Drmaj_storija:

javite se u pp.
 
Odgovor na temu

Drmaj_storija

Član broj: 340738
Poruke: 128
*.dynamic.a1.rs.



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...26.12.2021. u 16:54 - pre 27 meseci
Završio sam projektovanje svoje prve pasivne solarne kuće :)

pravim procenu troškova predviđenih materijala. Tek sledi zahtevniji posao, proračun termičkih gubitaka i solarnih dobitaka. Za kraj sam ostavio računicu oko ventiliranja, pre svega pasivnog tokom leta, u cilju rashlađivanja, dok bih rekuperaciju potpuno preskočio. Lokacija na kojoj bih, ako Bog da uskoro zidao (evo igram loto :)), interno važi za vazdušnu banju, pa je greota zatvarati se i disati filtrirani vazduh!

Skoro da nemam dilema, a ostaju neka otvorena pitanja realizacije pojedinih građevinskih i tehničkih zadataka. Po savetu ELOIZE, ali i drugih, i bez obzira koliko mali bi trebalo da budu toplotni gubici, svakako bih u prizemlju radio podno grejanje. Naravno južna veranda i podzemna akumulacija se podrazumevaju. Osnova objekta je neto 10x5.3m, a površina pod iberlaufom je oko 44m2. Još nisam precrtao glauberovu so, posebno što ću biti u prilici da pristupam jednom delu podzemnog tanka, ali je iberlauf izglednija opcija. Ako sam dobro razumeo, bilo bi potrebno glauberovu so relativno često menjati, a to svakako nije jednostavno pod objektom, osim ako to nije baš mala količina, a tada je pitanje koliko je korisno. Naravno, u slojevima iznad iberlaufa neće biti termoizolacije pa će "aktivno" vodeno podno grejanje imati manju efikasnost jer će se delimično zagrevati i sloj ispod alupleks cevi, ali bi fizika ipak veću prednost dala grejanju slojeva betona iznad. Za sprat još nisam odlučio, ali su opcija i podno i grejanje preko radijatora. Ono što me odvraća od podnog jeste potreba da se najpre izlije AB ploča, a potom košuljica u koju se potapaju alupleks cevi, a to mi podiže visinu objekta. Inače sam predvideo da prizemlje ima neto visinu 240, a sprat samo 220cm, što nije standard, ali upravo već mesec dana boravim u jednoj takvoj kući i navikao sam se i nisam mu pronašao veću manu...a potrebno je da ukupna visina do venca ne pređe 5m, zbog uslova za dozvolu.

Ono što će me namučiti, kao i ELOIZu, jeste kako zastakliti prilično veliku verandu. Osnova joj je 3x10m, a visina oko 6, ravan deo oko 3.5 i zakošen oko 2.5m. Ideja sa bravarskim kutijama, koja nije ni jeftina, podrazumeva potrebu da se šupljine izoluju sporoširećom purpenom inače bi bilo previše hladnih mostova. Termalni zastori od 3cm se podrazumevaju sa spoljne strane, ali tu ne može biti idealnog dihtovanja i čuvanja toplote bez gubitaka, npr. tokom zimske noći. PVC je onda bolji izbor, ali prozori nisu nužni već samo fiksna krila, pa ću i to razmotriti, a drvo je prilično zahtevno oko održavanja dok je spoljna izolacija obavezna. Sobzirom koliku površinu treba "ustakliti", ni cena svega neće biti mala. Razmišljao sam i o providnoj foliji (za zimske bašte), umesto stakla, ali ne deluje dovoljno bezbedno i verovatno trajno...

Imam fiks ideju da krovni pokrivač bude pocinkovani ili alu lim, a drvena podkonstrukcija bi bile fosne na kant, te logično termoizolacija od bar 25cm. Pune zidove, koji su neophodni da akumuliraju toplotu sunca, zidaću od giter blokova koje ću ispunjavati peskom, ka južnoj i delimično zapadnoj i istočnoj strani, dok bi severni zid bio neispunjen. Deblja termoizolacija severnog zida se podrazumeva. Pitanje je kako napraviti mobilnu termoizolaciju za južni zid, da bi se zid bez izolacije malko ugrejao dok je sunca zimi, a tokom noći i posebno leti bi tremoizolacija bila neophodna. Očigledno je ova ideja preambiciozna. Od presovane slame sam ipak odustao, kao i od trske na krovu...Forma mog objekta je da ima blaži nagib krova, a tu trska nema šta da traži, a od slame su debeli zidovi i zahtevaju stare tehnike malterisanja koje mi se čine prilično zahtevne i plašim se ne toliko trajne, a ni majstora za to nema puno...

Od podzemne akumulacije od delova poluprikolice nisam odusta, naprotiv to je prvi korak. Čim sračunam termičke gibitke odlučujem i o vidu grejanja, a smederevac il raketna peć se podrazumevaju. Opcije su gas, toplotna pumpa, bafer na struju...

Umesto Trombovog zida prednost bih dao zidu sa limenkama (vazdušnom solarnom kolektoru), koji kada se skine sa zida može u leto i jesen da posluži za solarno sušenje voća...

Voleo bih da zainteresujem ponekoga za dalju diskusiju...
 
Odgovor na temu

component

Član broj: 182885
Poruke: 1243



+442 Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...27.12.2021. u 12:13 - pre 27 meseci
Meni je čudno da su lokacijski uslovi samo 5m do venca. To nije dovoljno za kuću na sprat. Mislim da se meri od kote trotoara, tj. zemljišta. Treba tu računati i coklu temelja. U svakom slučaju, ako je samo 5m, onda tu sprat nema šta da traži, ali je moguće uraditi lepo potkrovlje. Prizemlje od samo 240 cm je po meni jako malo.
Drugo što me brine je iberlauf. Koliko sam razumeo, izolacija je ispod njega? Kako će se praviti prva ploča? Izlivaće se beton diretkno preko iberlaufa? Pitam zato što smo mi tako radili. Koristili smo iberlauf igrom slučaja, i nije nam bila ideja da pravimo od njega neku akumulaciju. Izolacija nam je po ploči. Ono što sam kasnije saznao je da se zbog statike obično ne koristi ovaj tip kamena već tucanik ili slično. Razlog je zato što ima oble ivice i prilikom zemljotresa ništa ga ne vezuje. Nama to nije bio veliki problem pošto smo izlivali poču direktno na njega i dobar deo betona je ušao između kamenja. Mislim da smo zbog toga potrošili 30% više betona nego što smo mislili.
Što se tiče limenog krova, mislim da je to dobra varijanta pošto bi trebalo da leti reflektuje dosta infracrvenog zračenja. Nisam samo za limeni krov koji se šrafi od gore tj. gde su vidljivi šrafovi. Tu bi treblo da se proveravaju šrafovi i da dotežu i menjaju gumice gde je potrebno (mada ne znam nikoga ko to radi).
Nisam za punjenje giter bloka peskom. Biće teško za zidanje, a kasnije može da bude i problema. Šta ako treba da se probuši neka rupa? Sve će da iscuri bez načina da se lako ponovo ispuni. Ako je potrebna masa, može se zidati betonskim blokovima i da ispuni betonom.
Folija za zimske bašte (mislim da je zovu "kristal folija") bi mogla verovatno da radi posao. Jedino što mislim da je problem kod promene temperature. Leti će se od toplote raširiti i naborati, a zmimi zategnuti.
"Nadam se da će aktuelna vlast, kada se sve ovo završi imati pošteno i fer suđenje."
 
Odgovor na temu

eloiza




Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...27.12.2021. u 16:50 - pre 27 meseci
@component,

ne betonira se direktno na iberlauf nego se pre betoniranja prvo pokrije cela površina poda PVC folijom pa tek onda se betronira.
 
Odgovor na temu

eloiza

Član broj: 121747
Poruke: 840



+10 Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...27.12.2021. u 17:22 - pre 27 meseci
Citat:
Drmaj_storija:
Završio sam projektovanje svoje prve pasivne solarne kuće :)

pravim procenu troškova predviđenih materijala. Tek sledi zahtevniji posao, proračun termičkih gubitaka i solarnih dobitaka. Za kraj sam ostavio računicu oko ventiliranja, pre svega pasivnog tokom leta, u cilju rashlađivanja, dok bih rekuperaciju potpuno preskočio. Lokacija na kojoj bih, ako Bog da uskoro zidao (evo igram loto :)), interno važi za vazdušnu banju, pa je greota zatvarati se i disati filtrirani vazduh!

Skoro da nemam dilema, a ostaju neka otvorena pitanja realizacije pojedinih građevinskih i tehničkih zadataka. Po savetu ELOIZE, ali i drugih, i bez obzira koliko mali bi trebalo da budu toplotni gubici, svakako bih u prizemlju radio podno grejanje. Naravno južna veranda i podzemna akumulacija se podrazumevaju. Osnova objekta je neto 10x5.3m, a površina pod iberlaufom je oko 44m2. Još nisam precrtao glauberovu so, posebno što ću biti u prilici da pristupam jednom delu podzemnog tanka, ali je iberlauf izglednija opcija. Ako sam dobro razumeo, bilo bi potrebno glauberovu so relativno često menjati, a to svakako nije jednostavno pod objektom, osim ako to nije baš mala količina, a tada je pitanje koliko je korisno. Naravno, u slojevima iznad iberlaufa neće biti termoizolacije pa će "aktivno" vodeno podno grejanje imati manju efikasnost jer će se delimično zagrevati i sloj ispod alupleks cevi, ali bi fizika ipak veću prednost dala grejanju slojeva betona iznad. Za sprat još nisam odlučio, ali su opcija i podno i grejanje preko radijatora. Ono što me odvraća od podnog jeste potreba da se najpre izlije AB ploča, a potom košuljica u koju se potapaju alupleks cevi, a to mi podiže visinu objekta. Inače sam predvideo da prizemlje ima neto visinu 240, a sprat samo 220cm, što nije standard, ali upravo već mesec dana boravim u jednoj takvoj kući i navikao sam se i nisam mu pronašao veću manu...a potrebno je da ukupna visina do venca ne pređe 5m, zbog uslova za dozvolu.

Ono što će me namučiti, kao i ELOIZu, jeste kako zastakliti prilično veliku verandu. Osnova joj je 3x10m, a visina oko 6, ravan deo oko 3.5 i zakošen oko 2.5m. Ideja sa bravarskim kutijama, koja nije ni jeftina, podrazumeva potrebu da se šupljine izoluju sporoširećom purpenom inače bi bilo previše hladnih mostova. Termalni zastori od 3cm se podrazumevaju sa spoljne strane, ali tu ne može biti idealnog dihtovanja i čuvanja toplote bez gubitaka, npr. tokom zimske noći. PVC je onda bolji izbor, ali prozori nisu nužni već samo fiksna krila, pa ću i to razmotriti, a drvo je prilično zahtevno oko održavanja dok je spoljna izolacija obavezna. Sobzirom koliku površinu treba "ustakliti", ni cena svega neće biti mala. Razmišljao sam i o providnoj foliji (za zimske bašte), umesto stakla, ali ne deluje dovoljno bezbedno i verovatno trajno...

Imam fiks ideju da krovni pokrivač bude pocinkovani ili alu lim, a drvena podkonstrukcija bi bile fosne na kant, te logično termoizolacija od bar 25cm. Pune zidove, koji su neophodni da akumuliraju toplotu sunca, zidaću od giter blokova koje ću ispunjavati peskom, ka južnoj i delimično zapadnoj i istočnoj strani, dok bi severni zid bio neispunjen. Deblja termoizolacija severnog zida se podrazumeva. Pitanje je kako napraviti mobilnu termoizolaciju za južni zid, da bi se zid bez izolacije malko ugrejao dok je sunca zimi, a tokom noći i posebno leti bi tremoizolacija bila neophodna. Očigledno je ova ideja preambiciozna. Od presovane slame sam ipak odustao, kao i od trske na krovu...Forma mog objekta je da ima blaži nagib krova, a tu trska nema šta da traži, a od slame su debeli zidovi i zahtevaju stare tehnike malterisanja koje mi se čine prilično zahtevne i plašim se ne toliko trajne, a ni majstora za to nema puno...

Od podzemne akumulacije od delova poluprikolice nisam odusta, naprotiv to je prvi korak. Čim sračunam termičke gibitke odlučujem i o vidu grejanja, a smederevac il raketna peć se podrazumevaju. Opcije su gas, toplotna pumpa, bafer na struju...

Umesto Trombovog zida prednost bih dao zidu sa limenkama (vazdušnom solarnom kolektoru), koji kada se skine sa zida može u leto i jesen da posluži za solarno sušenje voća...

Voleo bih da zainteresujem ponekoga za dalju diskusiju...


Što se tiče projekta zar vam je problem da oslikate svoj rukom crtani projekat i prikazati ga nama ovde?

Reči se mogu tumačiti svako na svoj način i kako ko hoće, ali crtež je bar jasniji i precizniji.

Što se tiče visine od 2,4 metra i ne primećuje se uopšte da je manja visina u odnosu na normalnu visinu od 2,5 metra.

Preko kojih ili čijih proračuna izračunavate toplotne gubitke?

Što se tiče visine/8debljine betonske košuljice, ista je standardna visina/debljina od oko 10 cm i to bez obzira da li u njoj ima ili nema aluplex cevi odn. biće ista visina od poda do plafona.

Što se tiče kostura staklenika, svakako je bolji izbor PVC prozorskog rama sa duplim fiksnim staklima ili lexanom (samo na dva mesta na kosom delu staklenika se predviđaju pokretni prozori radi ventilacije/letnjeg noćnog hlađenja) i iznad se postavlja tokom leta pokrivke od belog nepromočivog platna otpornog na UV zračenje.

Što se tiče krovne termoizolacije, zašto BAŠ mora 25 cm? Ne mora....

Što se tiče izbora materijala za južni zid, može poslužiti i nabijena zemlja.

Neumesno je poređenje Trombovog zida, koji ima termoakumulacina svostva i vazdušnog kolektora koja nema NIKAKVU termoakumulaciju...
 
Odgovor na temu

component

Član broj: 182885
Poruke: 1243



+442 Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...27.12.2021. u 23:28 - pre 27 meseci
Citat:
eloiza :
@component,

ne betonira se direktno na iberlauf nego se pre betoniranja prvo pokrije cela površina poda PVC folijom pa tek onda se betronira.


Kako se ovo ponaša prilikom seizmičkih potresa? Ako ste hodali nekad po iberlaufu znate kako "živi".
"Nadam se da će aktuelna vlast, kada se sve ovo završi imati pošteno i fer suđenje."
 
Odgovor na temu

eloiza




Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...28.12.2021. u 21:14 - pre 27 meseci
@component,

naglašavam da je jako TEŠKO nabaviti toliku količinu kamenih oblutaka veličine pesnice kako bi se popunila cela površina poda prizemlja, mnogi su se žalili na taj problem a i ja sam lično iskusio pa je zato odlučeno za betonswke blokove 39 x 19 x 19 cm, osamdesetih godina su čak i preporučili one velike betonswke blokove za podzemne telefonske bakarne kablove.

Drugo, načinom betoniranja bez folije direktno na iberlauf se samo pogoršava normalan protok toplog vazduha kroz iberlauf.
 
Odgovor na temu

component

Član broj: 182885
Poruke: 1243



+442 Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...29.12.2021. u 09:04 - pre 27 meseci
Nama je iberlauf bio najjeftiniji način ispune i zato smo ga uzeli. Mislim da sam platio oko 1000 dinara za m3 sa sve prevozom. Uzeo sam tada nešto ispod 15 kubika. To je bilo pre 5 godina. Ne znam kakve su sada cene.
Nismo koristili za to što hoće Drmaj_storija pa nam nije bila ni važna neki protok vazuha.

Ono što nisam znao ranije je da se sa iberlaufom jako teško barata. Probali smo lopatom, grabuljom, vilama, rukama... namučili smo se da ga rasporedimo gde treba i onda smo na kraju unajmili bager da to rasporedi.


"Nadam se da će aktuelna vlast, kada se sve ovo završi imati pošteno i fer suđenje."
 
Odgovor na temu

Drmaj_storija

Član broj: 340738
Poruke: 128
*.dynamic.a1.rs.



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...30.12.2021. u 13:55 - pre 27 meseci
Zahvaljujem se obojici na brzim sugestijama i interesovanje!
Pošto nemam previše vremena, odgovoriću "đuture", a stigao sam da priredim i slike tlocrta, objekta koji ima perspektivu da bude i porodična kuća. Već sam pisao o detaljima iz "informacije o lokaciji", i 5m do venca se tiče ekonomskog objekta. Svakako bi trebalo proveriti koja je konkretna razlika između ekonomskog objekta i kuće u smislu urbanizma, tj. dobijanja dozvola, ako je uopšte moguće isti objekat tretirati dvostruko (u smislu gabarita , ne namene), ali svakako i ekonomski objekat može da dobije regularno priključke za struju i vodu, verovatno i gas...
Najpre odgovori, a slike su tu:
1. 240cm je dovoljno, pomenuo sam da mi i 220 ne smeta, visok sam 181...
2. Kada se odkopa i nabije zemlja, verovatno uz sloj peska, kao što je ELOIZA ranije savetovao, uz eventualne betonske stope, na njih seda isečen deo poluprikolice (lim-poliuretan 7cm, lim), sa ojačanjima koji mogu da izdrže težinu krupnog šljunka. Dimenzije su oko 2.6x4.5 pri čemu će to prekriti 60cm iberlaufa, a vertikale (120cm) ću zaseći (30+90) tako da se pokrije veća površina, pri čemu će sloj iberlaufa nad proširenjima biti manji oko 30cm. Slikaću i to, ako bude potrebno. Proširenjima se pokriva 4.2x5.3m što za 2 komada daje oko 44kvm. Ispod stepenica i kuhinjskih elemenata neće biti iberlaufa...Posle iberlaufa ide najlon i/ili odmah beton, ali suvlji da ne zađe među kamen ili jedan red izbušenih betonskih blokova pa tek onda beton za nultu ploču. Koliko se razumem u statiku, iberlauf nema gde, jer je u kadi od poluprikolice, a i kuću drže betonski stubovi...
3. Postoji lim u obliku crepa, verovatno je moguće sakriti šrafove, a najbolji su sendvič krovni paneli (dupli lim i izolacija pride, ali su i najskuplji).
4. Giter blok i pesak su jeftiniji od betonskog i betona, a procureće malo ili nimalo, razmislite.
5. Kristal folija trpi promenu temperature, i jedini problem osim dihtovanja je bezbednost...
6. Na mojoj kući sam primetio razliku kada sam na 10cm min. vune između rogova, kasnije dodao 10cm stiropora. Sva toplota ide gore i izolacija prema krovu bi trebalo da je deblja od one na zidovima, čak i kod ventilirajućih krovova. Lim ne zahteva tešku građu, otud ideja sa fosnama, a one su 25cm i šire...
7. Južni zid mi je u staklu, malo ima zidova, jedva da se oslobađa par kvadrata za kačenje vazdušnog kolektora (zid prema K1), a i brže je s giterblokom i peskom u njemu...
8. Pominjem Trombov zid u kontekstu istog prostora-zida i prednost dajem vazdušnom kolektoru, uostalom imam podzemnu akumulaciju, istočni i zapadni ispunjen zid, a kolektorom mogu da grejem sobu u prizemlju, a Trombom samo prostoriju iza zida...
9. Termogubicima se upravo bavim, pisaću i o tome...

Uz slike:
1. osnova je oko 10x5.5m neto, između zidova
2. sa juga se kasnije radi veranda celom dužinom, širine oko 3m. U njoj će biti smešteni vakuumski kolektor, terase na spratu, verovatno i deo za "kotlarnicu", a biće mesta i za cveće :). Ulaz u objekat je kroz verandu sa juga. Posebno se bavim termalnim zastorima i ideja mi je da štitim skoro celu površinu verande!
3. Između betonskih stubova bi najlepše "sela" pvc harmonika klizna vrata, ali su skupa, pa će verovatno biti balkonska. Severni zid bi mogao da ima samo dva otvora, ako se doda garaža, a nad njom neka galerija, nacrtano je mesto za vrata na obe slike.
4. Kuhinja i trpezarija su jasno locirani, a središnji prostor može biti svašta, pošto je desno dnevni boravak (dve fotelje i trosed), a i radna soba može biti spavaća. Donje kupatilo, K1, je dovoljno veliko i funkcionalno (Tuš Kada, Veš Mašina), a plakar u predsoblju je na celom pregradnom zidu od K1.
5. Forsiram klizna vrata udenuta u pregradni zid od gips ploča...
6. Na spratu je K2, u kome se kroz Tuš Kadu stiže do CB (do 300 litara) gde će biti centralni-solarni bojler na oko 4m od kolektora u verandi. Biće dodatno termoizolvan...
7. Zid između dve leve sobe je izlomljen (gips) da bi se oslobodio prostor za plakare.
8. OS je openspejs varijanta iz koga se može na galeriju (ako bude garaže), kao neka vrsta dnevnog zajedničkog prostora na spratu...
O izgledu objekta u 3D, kada stignem...
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Drmaj_storija

Član broj: 340738
Poruke: 128
*.dynamic.a1.rs.



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...07.01.2022. u 17:51 - pre 27 meseci
Srećna Nova svima i Božić pride!

U međuvremenu, nakon koncepta objekta koji sam predtsavio i crtežima, spakovao sam još jedan manji. On je ozbiljan kandidat za "off-grid" primenu, pošto su mu termogubici zanemarivi. Prva procena je da u režimu deltaT od 40 stepeni traži-gubi samo 3kW. Reč je o 80 kvadrata neto...

Elem, razne druge ideje mi se motaju po glavi, pa i varijanta da se parafinu, dodavanjem nekih ulja ili soli, snizi tačka topljenja (sa oko 40) te da bi onda bio primenjiviji kao "thermal storage". Međutim, oladio me oglas na KP, gde je kilo parafina iz Belorusije samo 2 evrića, ali je za ispod kuće potrebno bar 2 tone...

Jedina jeftinija opcija je dakako voda, ali kažu da "thermal diffusivity" vode nije baš impresivan, te da u kombinaciji da vodu ispod poda greje topao vazduh iz verande ne bi imali čemu da se nadamo uveče jer bi se malo toplote prenelo na vodu u cilju njenog odloženog korišćenja! Ideja mi je bila da ne pravim klasičan betonski bazen (kakav je opisivao ELOIZA) već da uradim jednu podrumsku prostoriju iz koje bih pristupao balonima sa vodom (preko 1200 po 5 litara). Morala bi da se doda i neka hemija da se voda ne usmrdi brzo. Na stranu eventualna poplava posle zemljotresa :) ala cunami u Fukušimi...

Za Glauberovu so nisam našao cenu, ali verujem da su PCM materijali ipak skupi. Pominju se neke gips ploče u koje je dodavan neki PCM, gde jedna po toplotnom kapacitetu menja 50mm betona, ali toga sigurno još nema kod nas. Možda kad bi nafatali negde vulkanskog peska jeftino pa da s njim malterišemo zidove i pravimo beton?

Pošto sam završio sa arhitekturom, a gradnja započinje od temelja, razumno je moje veće interesovanje za alternative betonskim blokovima i iberlaufu. Svaka sugestija je dobrodošla...
 
Odgovor na temu

Drmaj_storija

Član broj: 340738
Poruke: 128
*.dynamic.a1.rs.



Profil

icon Re: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...10.01.2022. u 08:58 - pre 26 meseci
Evo mene da održim tenziju! Taman rešim da zakopam prvi ašov i krenem u gradnju, čak pomišljam da će i predsednik da naiđe, svuda ga ima pa nije nemoguće da bane i bude uslikan na kamenu temeljcu :), kad iskkopam nove ideje na netu.

Još mi se mota "priča iz Badnjevca", o Petrovićevom solarnom koncentratoru, a pošto još nisam dobio na lotou, neću baš tako daleko da idem, već bih suncu dopustio da pada po limenom krovu, za početak. Elem, u Petrovićevom patentu se pominje metar pepela kao izolacija za veliki cilindrični akumulator toplote! E tog pepela ima na gomile u Obrenovcu...

Kako ja planiram mali porodični objekat učinilo mi se zanimljivo i ovo štivo sa vikipedije, i ovde odlomak preveden na Guglu, prenosim:

Godišnja geosolarna energija (AGS) omogućava pasivno solarno grejanje čak iu hladnim, maglovitim severnim umerenim područjima. Koristi tlo ispod ili oko zgrade kao toplotnu masu za zagrevanje i hlađenje zgrade. Nakon projektovanog, provodljivog toplotnog kašnjenja od 6 meseci, toplota se vraća ili uklanja iz naseljenih prostora zgrade. U vrućim klimama, izlaganje kolektora hladnom noćnom nebu zimi može ohladiti zgradu leti.

Šestomesečno termičko kašnjenje obezbeđuje oko tri metra (deset stopa) prljavštine. Šest metara široka (20 stopa) ukopana izolacija oko zgrade sprečava kišu i sneg da se otapaju od prljavštine, koja se obično nalazi ispod zgrade. Prljavština vrši zračenje zagrevanja i hlađenja kroz pod ili zidove. Termalni sifon pomera toplotu između prljavštine i solarnog kolektora. Solarni kolektor može biti odeljak od lima na krovu ili široka ravna kutija sa strane zgrade ili brda. Sifoni mogu biti napravljeni od plastične cevi i prenose vazduh. Korišćenje vazduha sprečava curenje vode i koroziju izazvanu vodom. Plastična cev ne korodira u vlažnoj zemlji, kao što to mogu metalni kanali.

AGS sistemi grejanja se obično sastoje od:

Veoma dobro izolovan, energetski efikasan, ekološki prihvatljiv životni prostor;
Toplota uhvaćena u letnjim mesecima iz potkrovnog ili tavanskog prostora zagrejanog suncem, sunčanog prostora ili staklenika, prizemnog, ravnog, termosifonskog kolektora ili drugog uređaja za prikupljanje solarne toplote;
Toplota koja se prenosi iz izvora sakupljanja u (obično) zemljanu masu ispod stambenog prostora (za skladištenje), ova masa je okružena podzemnim perimetarskim „rtom“ ili „kišobranom“ obezbeđujući izolaciju od lakog gubitka toplote nazad do spoljni vazduh i barijera protiv migracije vlage kroz tu masu za skladištenje toplote;
Pod visoke gustine čije su termičke karakteristike dizajnirane da zrače toplotu nazad u životni prostor, ali tek nakon odgovarajućeg vremenskog kašnjenja regulisanog izolacijom podnog poda;
Kontrolna šema ili sistem koji aktivira (često sa PV pogonom) ventilatore i klapne, kada se oseti da je vazduh u toploj sezoni topliji u oblasti(ama) sakupljanja nego u masi za skladištenje, ili dozvoljava da se toplota premesti u zonu skladištenja pasivnom konvekcijom (često koristeći solarni dimnjak i termički aktivirane klapne.)

Obično je potrebno nekoliko godina da bi se zemljana masa za skladištenje u potpunosti zagrejala od lokalne temperature tla na dubini (koja uveliko varira u zavisnosti od regiona i orijentacije lokacije) do optimalnog nivoa pada na kojem može da obezbedi do 100% grejanja zahtevi životnog prostora tokom zime. Ova tehnologija nastavlja da se razvija, sa nizom varijacija (uključujući uređaje sa aktivnim povratkom) koji se istražuju. Listserver na kojem se najčešće govori o ovoj inovaciji je „Organska arhitektura“ na Iahoou.

Ovaj sistem je skoro isključivo raspoređen u severnoj Evropi. Jedan sistem je izgrađen u Drake Landingu u Severnoj Americi. Noviji sistem je energetski neutralan dom „uradi sam“ koji je u toku u Kolinsvilu, IL koji će se za kondicioniranje oslanjati isključivo na Annualized Solar.


Za razmišljanje?
 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: TechZone :: PASIVNA SOLARNA KUĆA (mit ili stvarnost ?!) - troškovi, materijali, iskustva,...

Strane: << < .. 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 302041 | Odgovora: 571 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.