Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Grejanje na pelet

elitemadzone.org :: TechZone :: Grejanje :: Grejanje na pelet
(Zaključana tema (lock), by Gojko Vujovic) (TOP topic, by vladd)
Strane: << < .. 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 7655688 | Odgovora: 18804 ] > FB > Twit

Postavi temu

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

tihi2
Novi Sad

Član broj: 254648
Poruke: 1664
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+98 Profil

icon Re: Grejanje na pelet20.10.2010. u 13:41 - pre 163 meseci
Citat:
AGGIO: izvinjavam se ako sam nekoga povredio pojmom "stručni"
Nemislim da sam najpametniji niti to želim da budem, jedino želim da saznajem nove informacije i da se što više učim povodom energetske valorizacije biomase.
pojmom "stručni" mislim na to da većina zagovara solarnu i energiju dobijenu iz vetra, a manje se priča o peletama od drveta i od slame strnih žita i kukuruzovine.

jedno pitanje
da li mi neko može izračunati isplativost solarnih ćelija, to jest za koje vreme se vraća uložena investicija (za grejanje)
ne želim da nikog omalovažavam već samo želim da se shvati da se u najveći potencijal (biomasa) Srbije ne ulaže onoliko koliko bi trebalo, već se na lakši i skuplji način ulazi sa solarnom i energijom iz vetra.
Tako sam i mislio, samo sam možda preoštro reagovao. Ni ja nisam ništa loše mislio, neka pokažu šta znaju. Planiram da odem na skup pa da postavim koje potpitanje...
Smatram da je za seljačko domaćinstvo najveća glupost (koja se godinama forsira) grejanje na gas. Pored bala slame koju svako domaćinstvo ima?!?! Svako seosko domaćinstvo je Bogom dano za samodovoljnost energije i osim dizela i malo struje nema drugog troška. Pelet i briket moraju već kupovati, ali udružiti se i napraviti presu od 20t nije prevelika investicija, možda i može.
Ovo za solarnu energiju...
Detaljno sam računao za mene i zaključio da se neće isplatiti nikad, pa ni tada. Imam 3 bojlera od 80l, greju se na nižu tarifu, 4kw treba od praznog do vode od 75*C, što će reći 8411din GODIŠNJE i to pošteno računajući u plavoj zoni. Čak iako se sve to može zamenuti solarnom energijom (a ne može više od pola - zima) investicija je oko 2000evra i to se isplati za 25godina. Pošteno računajući (zbog zime) 50 godina. A nijedan solarni sistem nema toliki vek. Dok 80% ne plati država od toga nema ništa i to je samo za naivne.
Zašto se to forsira? To je IN, a postoje i fondovi EU koji to plaćaju. Postoje rešenja u Nemačkoj gde domaćinstva višak struje sa solarnih panela šalju u mrežu po 30 puta većoj ceni od tržišne. Ovde to nema ko da plati. Pogledaj tarifni sistem za male elektrane i po kojoj ceni one šalju struju u mrežu tj koliko im EPS plaća po kwh. Od 5 do 20 puta nego što je tržišna cena.
Pouzdano znam da jedan projekat korišćenaj biomase nije dobio podršku Republičkog Ministarstva za nauku pre 3 godine sa obrazloženjem da u Srbiji to nije interesantno.
Mislim da u Vojvodini to jeste interesantno i takvi skupovi su prilika da se to pita, predloži, ukaže...
Ne znam da je to negde eksperimentalno urađeno (ne mogu da verujem da niko to nije uradio), ali moraju se videti i negativne strane. Da se ne prođe kao sa biodizelom. Moj kum kupio 1000l i sipao u IMT577, da proba. Pred kraj zalihe traktor morao na generalnu. Kaže, cilindri, klipovi is sve u motoru se sjaji više nego novi, toliko je agresivno. Više neće probati. A to se i dalje propagira kao super rešenje.
Odo ja od peleta u ... off topic


Toplotna pumpa vazduh/voda Meeting MD50, 18KW, bafer 1000 l, panelni radijatori
270m2, zid 25+5+15, 15cm mineralne vune na tavanu, prozori 2/3PVC, 1/3drvo
 
0

Doktor17
Dejan Mladenovic
Zajecar

Član broj: 205166
Poruke: 36
*.fkz.rs.



Profil

icon Re: Grejanje na pelet20.10.2010. u 14:04 - pre 163 meseci
Citat:
Hattalasat: Ja sam sada u dilemi da li da vratim ovaj moj Centrometal http://www.etazgrejanje.com/katalog.php?prodID=1075 ( na koji sam hteo da dodam set za pelete http://www.etazgrejanje.com/katalog.php?prodID=582 ) i da uzmem Termomont http://www.termomont.co.rs/site/view_product/id-38/ ili http://www.termomont.co.rs/site/view_product/id-27/ .
Centrometal daje 2 godine a Termomont 5 godina na kotao. Sta vi mislite ?

hvala


Ja ne razumem zašto se ti dvoumiš. Ako već imaš CM zašto bi pucao pare bez veze za Termomont?
 
0

Mordred
Zemun

Član broj: 1027
Poruke: 179
188.120.102.*



+3 Profil

icon Re: Grejanje na pelet20.10.2010. u 14:12 - pre 163 meseci
Hattalasat, kod TKK3 verovatno moraš da izvadiš gorionik iz kotla i ubaciš rešetku, ali to je procedura od najviše 60 sekundi :)
Sagoervanje peleta zahetva nešto više kiseonika, pa je potrebno smanjiti brzinu ventilatora kada prelaziš na greanje na drva. To je manje od minut. Dakle, za dva minuta si operativan za rad na drva.

S druge strane, model sa gorionikom na vratima zahteva zamenu vrata i to je procedura od 3-4 minuta, ali dobro je da imaš nekoga da pomogne. Dakle operativan si na drva za max 10 min.

Podrazumeva se da u prvom modelu imaš spremnu rešetku, a kod drugog spremna vrata za čvrsto gorivo.

Ako ti je brzina perlaska sa peleta na čvrsto gorivo jedina briga, onda je potpuno svejedno. Opet, s obzirom da već imaš CM, besmisleno je da kupuješ novi kotao, posebno što si od poznanika dobio preporuku i on će sigurno doći da ti podesi automatiku. što je naveći problem kod Centrometala.
 
0

branko_g
Merna tehnika i elektronika

Član broj: 159227
Poruke: 756
*.static-fiber.styrion.net.



+9 Profil

icon Re: Grejanje na pelet20.10.2010. u 15:01 - pre 163 meseci
Citat:
tihi2: Svako seosko domaćinstvo je Bogom dano za samodovoljnost energije i osim dizela i malo struje nema drugog troška. Pelet i briket moraju već kupovati, ali udružiti se i napraviti presu od 20t nije prevelika investicija, možda i može.
Peleti za grejanje se barem ovde gde živim i radim(Austrija) koriste za zagrevanje pojedinačnih kuća i to kotlovima snage do 20-30kW koji su konstruisani samo za rad sa peletima.
Seoska domaćinstva pak koriste uglavnom peći koje su konsruisane da rade i na pelete i na drvene komadiće(Wood-ship), seckanu drvemu masu veličine 2 do 5cm. Za to ne treba presa, već posebna "seckalica"
koja od stabala i debljih grana pravi taj "drveni čips". Takve peći , koje su nešto robusnije, ima u rasponu snage od 25kW pa do 350kW, i njima seoska domaćinstva zagrevaju ne samo kuće, nego i štale, pomoćne zgradepa i plastenike. Neretko se koriste i za zagrevanje škola, bolnica, hotela, manjih firmi.
Proizvodnja ovog biološkog goriva je daleko jednostavnija, i ona seoska domaćinstva koja poseduju šume mogu da pokriju ne samo svoje potrebe, nego i drugih domaćinstava u okolini,
pomoću tzv. mikro mreža, gde jedno domaćinstvo ima kotao veće snage i onda toplotu putem toplovoda predaje drugim domaćinstvima.
Ta praksa prodavanja energije ovih "energetskih seljaka" je u nemačkoj i austriji sve rasprostranjenija i postaje njihov glavni izvor prihoda.
Evo primera jednog takvog kotla:
http://www.kwb.at/en/index.php...ntent&task=view&id=158
i nešto o drvenom čipsu:
http://en.wikipedia.org/wiki/Woodchips

Da napomenem da su takve peći uglavnom specificirane za rad sa čistim drvetom ili drvenim peletima, dok je primena ostalih oblika biomase ograničena zbog problema prouzrokovanih bržom korozijom kotla
i/ili stvaranjem šljake na gorioniku.



[Ovu poruku je menjao branko_g dana 20.10.2010. u 16:14 GMT+1]
 
0

Hattalasat

Član broj: 60069
Poruke: 388



+38 Profil

icon Re: Grejanje na pelet20.10.2010. u 15:05 - pre 163 meseci
Hvala,

ja sam nov u ovim vodama , tj uvodim prvi put grejanje u novogradnji pa zapitkujem kao pravi n00b.
Lead, follow.....or get a fuck out of my way !
 
0

tihi2
Novi Sad

Član broj: 254648
Poruke: 1664
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+98 Profil

icon Re: Grejanje na pelet20.10.2010. u 16:17 - pre 163 meseci
Citat:
branko_g: Peleti za grejanje se barem ovde gde živim i radim(Austrija) koriste za zagrevanje pojedinačnih kuća i to kotlovima snage do 20-30kW koji su konstruisani samo za rad sa peletima.
Seoska domaćinstva pak koriste uglavnom peći koje su konsruisane da rade i na pelete i na drvene komadiće(Wood-ship), seckanu drvemu masu veličine 2 do 5cm. Za to ne treba presa, već posebna "seckalica"
koja od stabala i debljih grana pravi taj "drveni čips". Takve peći , koje su nešto robusnije, ima u rasponu snage od 25kW pa do 350kW, i njima seoska domaćinstva zagrevaju ne samo kuće, nego i štale, pomoćne zgradepa i plastenike. Neretko se koriste i za zagrevanje škola, bolnica, hotela, manjih firmi.
Proizvodnja ovog biološkog goriva je daleko jednostavnija, i ona seoska domaćinstva koja poseduju šume mogu da pokriju ne samo svoje potrebe, nego i drugih domaćinstava u okolini,
pomoću tzv. mikro mreža, gde jedno domaćinstvo ima kotao veće snage i onda toplotu putem toplovoda predaje drugim domaćinstvima.
Ta praksa prodavanja energije ovih "energetskih seljaka" je u nemačkoj i austriji sve rasprostranjenija i postaje njihov glavni izvor prihoda.
Evo primera jednog takvog kotla:
http://www.kwb.at/en/index.php...ntent&task=view&id=158
i nešto o drvenom čipsu:
http://en.wikipedia.org/wiki/Woodchips
Da napomenem da su takve peći uglavnom specificirane za rad sa čistim drvetom ili drvenim peletima, dok je primena ostalih oblika biomase ograničena zbog problema prouzrokovanih bržom korozijom kotla
i/ili stvaranjem šljake na gorioniku.
Drva su čista proverena stvar, ali u ravnici retko ko ima šumu. Sigurno je mnogo bolje za peć.
Većina onih koji se bave poljoprivredom u Vojvodini imaju oko pola površina pod pšenicom, a pola kukuruzom. Ako se sa jednog hektara dobija oko 250 bala slame, samo sa 4-5ha se može obezbediti gorivo za celu zimu. Baliranje košta 20din/bali pa ispada da grejanje košta 25000din za zimu. Svaki drugi način je puno skuplji. A prostora za skladištenje ima.
Nekada su se domaćinstva i grejala na kukuruzovinu.
Problem korozije se treba rešavati načinom loženja i materijalima. Neka smisle kako. Zato i kažem da treba napraviti eksperimentalno postrojenje pa probati, izmeriti i onda da vidim ko će da to ospori. Ovako su to samo pretpostavke i prazne priče.

Toplotna pumpa vazduh/voda Meeting MD50, 18KW, bafer 1000 l, panelni radijatori
270m2, zid 25+5+15, 15cm mineralne vune na tavanu, prozori 2/3PVC, 1/3drvo
 
0

d02

Član broj: 112455
Poruke: 70
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1 Profil

icon Re: Grejanje na pelet21.10.2010. u 02:26 - pre 163 meseci
Večeras sam naleteo na ovu temu i veoma mi je interesantna. Do ove godine sam se grejao na ugalj (centralno grejanje) ali od ove prelazim na grejanje sa balama od sojine slame. Kotao mi je stigao ali se još čeka majstor na montažu. Iako još nisam ložio sojine bale kod mene, imam pomalo iskustva sa ovakvim grejanjem jer moja sestra i komšija se greju na taj način pa znam sve detalje.

Pelete su mi veoma interesantne prvenstveno zbog komfora koji obezbeđuje automatika gorionika. Imam nekoliko pitanja u vezi peleta koje se prave od sojine slame i razlike u efikasnosti u odnosu kad se sagoreva sama balirana slama soje.

Koliko se peletiranjem smanjuje zapremina sojine slame? Npr. ako imam 100 bala sojine slame sa dimenzijama 100X50x40 cm, na koju se zapreminu svede tih 100 bala kad se preradi u pelete?

Koliko su pelete efikasnije u odnosu na bale slame, odnosno ako mi je npr. za zimu potrebno 1000 bala slame, koliko mi je potrebno peleta od sojine slame izraženo u ekvivalentnim balama slame?


Čitajući o peletama razmišljao sam da ih sam i pravim, ne za dalju prodaju (jer nemam toliko sirovine) već samo za 2-3 domaćinstva, odnosno da to zajedno radimo. Posmatrajući proces proizvodnje peleta i pri tom ne ulazeći u cenu opreme (za sada), prvi korak u tom poslu je već problematičan, a to je dopremanje sirovine sa njive u dvorište. Slama se balira, tovari na prikolice, dovozi kući i tu skida na mesto uskladištenja. Taj deo je isti i kod loženja samih bala tako da je sve dalje u vezi peletiranja čist trošak u odnosu na loženje samih bala i ne znam koliko da je efikasniji pelet od same slame, jeftiniji nije. Zbog toga sam razmišljao kako bi se ovaj korak mogao preskočiti. Pošto se za pravljenje peleta slama mora usitniti, da li to može da se uradi već na samoj njivi? Da li bi mogla da se napravi neka mašina (priključna za traktor) koja bi uzimala slamu sa otkosa, mlela je i ubacivala u prikolicu (nešto poput silokombajna)? Koliko tako samlevena slama zauzima prostora, odnosno ako uštedim na baliranju i radnoj snazi za utovar i istovar, da li ću tu uštedu poništiti potrošenom naftom jer ću morati npr. da iz više puta donesem toliko usitnjene slame koliko donesem u jednoj turi balirane slame (na dve prikolice od 5t natovarim preko 300 bala)? Da li je to već neko radio? Znam da se kod industrijske proizvodnje to radi naveliko i drugačije, ali mene zanimaju detalji individualne proizvodnje peleta (ili više pojedinaca zajedno) za sopstvene potrebe? Da li tu ikako može da se nađe neka računica koja bi parirala loženju balirane slame (naravno svako će već proceniti koliko komfor koji dobija opravdava tu računicu)?


Moram se još samo osvrnuti na deo oko koštanja kad se lože same bale. @tihi2 je napisao da je baliranje jedne bale 20 din ali nije dodao koliki su još troškovi da se ta bala dopremi kući. Utovar i istovar tih bala je težak posao i za to je teško naći potrebne ljude u vidu mobe. Radnici više neće da bacaju bale na satnicu (ma kolika ona bila) već isključivo rade od bale tako da je ove godine u mom kraju (centralna Bačka) cena po bali 15 din. Tako da ukupna cena uz moj prevoz iznosi 35 din, a ukoliko platim i prevoz cena po bali je 40 din. To već i nije toliko jeftino kako se na prvi pogled čini ali je i dalje jeftinije nego drva i ugalj, pogotovo što tamo nemilice kradu na meri.
I još nešto, pšenice ima sve manje zbog njene manje isplativosti u odnosu na soju, a sojinih bala bude tek oko 150 na ha (kad je solidna soja). Svi moderni kobajni ‚ (a uglavnom su već potisnuli naše stare Zmajeve), uglavnom imaju sečku i oni poljoprivrednici koji ne koriste sojinu slamu za grejanje je već na kombajnu usitnjavaju i posle zaoravaju jer se time deo hranljivih materija vraća u zemlju. Zbog toga se već dešavalo da ukoliko pri vršidbi soje ne sečkate slamu već je ostavite u otkosima za baliranje, da je za par dana ne nađete na njivi. Ovo govorim samo iz razloga što se još uvek smatra kako je slama besplatna, odnosno da se čoveku čini usluga time što će te mu pokupiti slamu koju on onda neće morati da pali. Paljenje slame je prošlost i već par godina unazad nisam u ataru video ni jedno sojište sa upaljenim otkosima (povrh svega, to je još i zabranjeno).

 
0

AGGIO
ENERGETIKA - PELETE - AGGIO
Novi Sad

Član broj: 267236
Poruke: 45
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1 Profil

icon Re: Grejanje na pelet21.10.2010. u 09:03 - pre 163 meseci
U seoskim domaćinstvima, uvek će biti najpoželjnije obezbeđivati toplotnu energiju sagorevanjem žetvenih ostataka u baliranom obliku (male pick -up bale 45 x 45 x 110 cm) ili su to snopovi kukuruza, odnosno bale vinove loze (jer postoje balirke za vinovu lozu).

da bi se postigao maksimalan komfor i sa ovom vrstom goriva, potrebno je imati adekvatan toplovodni kotao, koji ima velika vrata i veliku zapreminu ložišta, tako da se u njega mogu staviti više bala odjedanput.

kako je sagorevanje biomase specifično, uz oslobađanje volatila, ne preporučuje se regulacija sagorevanja ovog goriva, već se sagorevanje vrši u najpovoljnijim uslovima sa malo dima i čađi.

između potrošača toplotne energije ( na primer radijatora, kalorifera i sl) i samog kotla, mora postojati takozvani akumulator toplote, to jest odgovarajući vertikalni spremnik tople vode. Ovaj akumulator obezbeđuje:
- ravnomeran rad kotla
- porebu da se loženje vrši samo u jednom delu dana, kada zato vlasnik kotla ima vremena
- da se u akumulatoru akumulira toplotna energija u vidu tople vode, koja se koristi u sistemu grejanja i onda kada kotao ne radi, a sistem regulacije i distribucije tople vode se može potpuno automatizirati
- akumulator toplote omogućuje i postavljanje bojlera za sanitarnu potrošnu vodu, tako da se ova voda obezbeđuje i tokom cele godine, odnosno i leti kada sistem grejanja nije u funkciji.

Postoje i druge alternative i pogosnosti ovog tehnološkog rešenja, koji je veoma prilagodljiv u seoskim domaćinstvima, gde postoji okućnica, kao i sporedne prostorije u kojim se postavlja ovaj sistem (kotlovi na biomasu se nikad ne stavljaju u podrumske prostorije).

Takva rešenja ralizovana su tokom osamdestih godina prošloga veka sa instaliranim kapacitetima od 50 do 600 kW i ukupni instalirani kapaciteti ovih kotlarnica na baliranu slamu nosili su u Vojvodini oko 40 MW. Nažalost zemni gas i gasifikacija sela je potpuno ovaj sistem grejanja stavio u drugi plan.

Ovaj sistem u seoskom domaćinstvu može da bude i izvor toplotne energije za mali plastenik i staklenik, malu sušaru voća, povrća i duvana i sl..

Kompletna linija, sa kvalitetnom i proverenom tehnološkom opremom, kapaciteta 500 kg/h (2.000 do 2.400 tona godišnje), u kojoj se vrši prijem, usitnjavanje žetvenih i drvnih ostataka, sušenje na vlagu potrebnu za peletiranje (oko 12 - 15% AS) sa energetskim gorivom biomasom, peletiranje, hlađenje i pakovanje, ima budžet cenu od 260.000 eura, stim da se takav pogon mže smestiti u jednostavan objekat (cca. 300 m2). Linija nije ni u jednom segmentu KINESKA, već od renomiranih Evropskih proizvođača.
 
0

tihi2
Novi Sad

Član broj: 254648
Poruke: 1664
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+98 Profil

icon Re: Grejanje na pelet21.10.2010. u 11:07 - pre 163 meseci
d02: Moram se još samo osvrnuti na deo oko koštanja kad se lože same bale. @tihi2 je napisao da je baliranje jedne bale 20 din ali nije dodao koliki su još troškovi da se ta bala dopremi kući. Utovar i istovar tih bala je težak posao i za to je teško naći potrebne ljude u vidu mobe. Radnici više neće da bacaju bale na satnicu (ma kolika ona bila) već isključivo rade od bale tako da je ove godine u mom kraju (centralna Bačka) cena po bali 15 din. Tako da ukupna cena uz moj prevoz iznosi 35 din, a ukoliko platim i prevoz cena po bali je 40 din. To već i nije toliko jeftino kako se na prvi pogled čini ali je i dalje jeftinije nego drva i ugalj, pogotovo što tamo nemilice kradu na meri.

Cene sa kojima sam računao su realne za okolinu ZR. Računao sam cenu bale oko 40din, kao i kod tebe. Radnici su uvek problem, ali su uradili istovar za 4000din + ručak.

d02:I još nešto, pšenice ima sve manje zbog njene manje isplativosti u odnosu na soju, a sojinih bala bude tek oko 150 na ha (kad je solidna soja).

Srednji Banat skoro da i nema soje. O isplativosti pšenice se može raspravljati, zavisno šta se računa kao korist. Ako se računa samo dobijena cena za zrno računica je jedna. Ali ako se doda još i da se sa 5ha može domaćinstvo grejati cele zime, što je bar 1000evra znajući da su to velike površine, onda je računica i isplativost pšenice sasvim drugačija.

AGGIO potpno se slažem. Rezerovari (akomulatori) tople vode su neophodni za svako intenzivno loženje (piroliza drveta, bale slame) a preporuka su i za svako drugo loženje na čvrsto gorivo jer obezbeđuju najveću iskoristivost kotla i produžavaju mu vek, pogotovo u prelaznim periodima.
Postrojenja o kojima pišeš sa cenom od 260 000evra su ipak industrijski objekti i tada se čovek više mora time baviti. Ako neko već ima toplovodni sistem u kući, onda je prelazak na loženje biomasom investicija do 3000 evra zajedno sa akomulatorom od 2000l. I to se isplati kroz uštedu u gorivu za oko 3 godine tj 3 zime. Ako se greje i plastenik ili sušara, isplativost je i brža.


Toplotna pumpa vazduh/voda Meeting MD50, 18KW, bafer 1000 l, panelni radijatori
270m2, zid 25+5+15, 15cm mineralne vune na tavanu, prozori 2/3PVC, 1/3drvo
 
0

AGGIO
ENERGETIKA - PELETE - AGGIO
Novi Sad

Član broj: 267236
Poruke: 45
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1 Profil

icon Re: Grejanje na pelet21.10.2010. u 11:30 - pre 163 meseci
ja sam rekao kompletna linija za proizvodnju energetskih peleta na bazi slame strnih žita i kukuruzovine košta 260.000 eura

 
0

Hattalasat

Član broj: 60069
Poruke: 388



+38 Profil

icon Re: Grejanje na pelet21.10.2010. u 12:29 - pre 163 meseci
Jos samo da neki privrednik/privatnik nadje interesa u tome i da se mediji par godina presaltuju sa vecite teme GAS,a okrenu emisijama i projektima edukacije stanovnistva o eko izvorima energije...... i eto radosti.
Ali obzirom da smo svesni gde zivimo,verovatno jos jedan dugi period info o ovome ce se jedino nalaziti na forumima i po nekom okupljanju....zalosno .
Lead, follow.....or get a fuck out of my way !
 
0

Doktor17
Dejan Mladenovic
Zajecar

Član broj: 205166
Poruke: 36
..252.195.adsl.dyn.beotel.net.



Profil

icon Re: Grejanje na pelet24.10.2010. u 20:29 - pre 163 meseci
Da li neko ima iskustvo sa verzijama softvera za Centrovetalovu pelet regulaciju?
 
0

musicm
BiH

Član broj: 87056
Poruke: 84
109.175.58.*



Profil

icon Re: Grejanje na pelet25.10.2010. u 21:03 - pre 163 meseci
Pozdrav,

da li je neko upoznat o detaljima seminara koji će biti održan u srijedu od 09h ? Ja sam se prijavio, međutim nikakvu povratnu informaciju nisam dobio od njih, zna li neko program izlagača ? Da li će biti potreban neki username i password za seminar ?


Mu71C&E
 
0

mladen978
Mladen Jovanovic
el.monter,EMS
Bajina Basta, Srbija

Član broj: 271509
Poruke: 11
*.dynamic.sbb.rs.



Profil

icon Re: Grejanje na pelet25.10.2010. u 22:19 - pre 163 meseci
postovani prijatelji,
evo vec neko vreme pratim desavanja na ovom forumu i zelim da vam svima cestitam na odlicno razradjenoj tematici. stim u vezi vam se obracam sa molbom da mi odgovorite na moje sledece nedoumice. Naime posedujem kotao TAM Stadler od 25 kW i zeleo bih na isti da dogradim gorionik za pelet, pa me interesuje da li je to moguce. sve ovo vas pitam jer sam u jednoj prodavnici gorionika i opreme za grejanje dobio informaciju da je to nemoguce jer loziste mog kotla nije otvoreno u celini nego ima pregradu iza koje se nalaze dimne cevi. Prodavac mi je rekao da bi kotao vrlo brzo mogao da progori na toj pregradi zbog temperature koja se razvija prilikom sagorevanja peleta.

Inace kod mene u Bajinoj Basti nalaze se dve fabrike koje se bave proizvodnjom peleta. Jedna je GOTA pellets, a druga se nekad zvala Crni Vrh. Prva proizvodi pelet od mekog drveta (uglavnom cetinari), a druga ga pravi iskljucivo od bukove piljevine jer u svom sastavu ima i preradu bukve.

Takodje sam zainteresovan za proizvodnju peleta za svoje potrebe. Posedujem manju stolarsku radionicu pa mi sirovina nije problem jer godisnje prikupim negde oko 60m3 suve piljevine. Molio bih vas da mi date svoje misljenje o ovoj mojoj zamisli. Ovom prilikom bih se zahvalio kolegi forumasu koji je dao one korisne linkove o izgradnji manje peletirke.
 
0

MiskoNo1
...
Earth, Europe, Serbia

Član broj: 160982
Poruke: 122
*.telekom.rs.



+1 Profil

icon Re: Grejanje na pelet26.10.2010. u 09:32 - pre 163 meseci
mladen978 - postoji rešenje za tvoj problem, samo ne znam da li si spreman da reskiraš 180 din. ;-)
Šamotiraj tu pregradu u koju tuče plamen iz gorionika i rešena stvar.

Interesuje me koje gorionike prodaju u toj tvojoj prodavnici i kakve su im cene?

Što se tiče proizvodnje peleta, mislim da ne postoji forumaš na ovoj temi koji nije maštao o tome da ima peletirku. Bio sam u kontaktu sa dva proizvođača peleta i obojica su mi priznala da su se prilično namučili dok su dobili pelet zadovoljavajućeg kvaliteta. Da ne budem pogrešno shvaćen, ne želim da te obeshrabrim, već naprotiv samo da te upozorim i želim ti da istarješ ukoliko se upustiš u taj posao.

Pozdrav!
 
0

AGGIO
ENERGETIKA - PELETE - AGGIO
Novi Sad

Član broj: 267236
Poruke: 45
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1 Profil

icon Re: Grejanje na pelet26.10.2010. u 12:05 - pre 163 meseci
Mladene,

1. na kotlove za čvrsto gorivo, najčešće je moguće postaviti gorionik na pelete, stim da se samo vrata na kotlu moraju prilagoditi gorioniku, u tvom slučaju to treba da bude gorionik instalirane snage 25 kW
2. temperatura plamena gorionika na pelete, je niža od temperature plamena od sagorevanja zemnog gasa ili lož ulja, pa je rizik progorevanja zida kotla, pod uslovom da je cirkulacija vode u kotlu dobra, minimalna. inače kotlovi tvog tipa su relativno dobre izvedbe.
3. za stolarsku radionicu, linija peletiranja bi bila isplativa samo pod uslovom da se može obezbediti toliko suve sirovine da presa kapaciteta od na primer 200 kg kontinuirano radi najmanje 3.000 sati godišnje. inače, za male stolarske radionice, daleko je racionalnije koristiti hidraulične briket prese određenog kapaciteta (60 - 150 kg/h). Briket prese su tehnički i finansijski manje zahtevne, manja im je instalirana snaga elektro potrošača, pa se u stolarsku radionicu uklapaju kao neophodni deo opreme u rešavanju svih vrsta drvnih ostataka koji nastaju u radionici.

briketi se mogu uspešno koristiti u svim pećima i kotlovima na čvrsto gorivo, odnosno nisu potrebna ulaganja u dodatnu opremu, kao što je to slučaj kod korišćenja peleta na automatskim sistemima transporta i sagorevanja ove vrste goriva.
 
0

mladen978
Mladen Jovanovic
el.monter,EMS
Bajina Basta, Srbija

Član broj: 271509
Poruke: 11
*.dynamic.sbb.rs.



Profil

icon Re: Grejanje na pelet26.10.2010. u 17:58 - pre 163 meseci
proizvodjac gorionika je Centrometal i cena mu je negde oko 150 000 din.
AGGIO
sto se tice peletirke moja zamisao je da ona u prvo vreme pravi pelet za 4 do 5 domacinstava jer za toliko peleta mozemo da pripremimo dovoljno sirovine. Prema nacrtu one peletirke sa ovog foruma mislim da mogu da je napravim za relativno male pare, pa samim tim mislim da vredi pokusati. Moja prvobitna zamisao je da smanjim troskove grejanja i da nesto sto je do skoro bio otpad prebacim u nesto korisno.

Imam jos jedno pitanje. Kako da odredim jacinu gorionika koji bi bio dobar za moj kotao ako budem resio da ga napravim. Ova moja poslednja zamisao ce vam sigurno izgledati blesavo ali mislim da vredi pokusati jer su cene gorionika kod nas po mom misljenju previsoke i isto tako imaju previse elektronike koja nije preko potrebna. Moje misljenje je, da mogu za svoje potrebe, gorionik da napravim za dosta manje para i od 900 eura.

 
0

Mordred
Zemun

Član broj: 1027
Poruke: 179
188.120.102.*



+3 Profil

icon Re: Grejanje na pelet26.10.2010. u 18:43 - pre 163 meseci
mladen978, bio sam u više pogona gde su ljudi kupili kompletne linije, nisu sami pravili, pa su im bili potrebni meseci da proizvedu pelet pristojnog kvaliteta. Ne možeš ni da zamisliš sa kakvim ćeš se sve problemima sresti.

Elektronika za koju kažeš da je suvišna, zapravo je najvažniji deo sistema na pelet. Regulacija na mom kotlu košta nešto ispod 300€ u Srbiji. Na oko deluje vrlo jadno, ali ima više opcija od one koju prodaje,npr, Centrometal. A meni nedostaju još neke stvari da mogu sam da podesim. Što se mene tiče, idealna automatika kotla na pelet bi bila DLNA kompatibilna i mogli bi smo sa njom da upravljamo sa računara/smart telefona.

Zašto je automatika potrebna? Radi uštede u potrošnji goriva. Kroz početno usklađivanja sa tvojim sistemom grejanja, usklađivanja tokom grejne sezone sa vremenskim uslovima (ove dve stvari bi mogle da se podešavaju i pomoću "štapa i kanapa", bez automatike) i ono najvažnije, kroz inteligentan rad sistema. Recimo, na mom kotlu to funkcioniše na sledeći način:
Podesiš željenu temperaturu vode u kotlu, recimo 65C.
Podesiš maksimalni kapacitet, recimo 75KW.
Kada se temperatura vode u kotlu približava željenoj temperauturi, automatika smanjuje snagu u određenim koracima.

Za gore navedeni primer, kotao greje vodu sa 75KW do 60C, a onda sa svakim dodatnim stepenom, smanjuje snagu kotla za 10-12 KW i na 64C, moj kotao radi na svega 30KW. Kotao držim na 75KW (P5), a kada siđem u kotlarnicu, on najčešće radi na P3 ili P4, jer grejna tela u prostoru uspevaju da ohlade vodu dovoljno da temperatura ne varira previše.
Ja bih voleo da su koraci po 2C i da to mogu sam da podesim, ali čekaj da prođe jedna grejna sezona, da vidimo iskustva, pa ću da kontaktiram proizvođača.

Danas sam računao potrošnju i od 7.oktobra, do danas (još uvek grejem samo polovinu od planirane površine), za 11 sati grejanja radnim danom i 6 sati subotom, trošio sam 36kg peleta dnevno. Što je oko 3.2kg/h. Da je kotao nekontrolisano radio na maksimalnom kapacitetu, ne smem ni da zamislim kolika bi potrošnja bila.

Prema ovoj računici, u prelaznom periodu bi me zagrejao i kotao snage ispod 20KW, ali bi on non-stop radio na maksimumu. Kada bude minus pingvin, verujem da će ova potrošnja drastično da se poveća.

Da nema automatike, rad kotla bih morao stalno da prilagođavam ručno (promena napona ventilatora i broja obrtaja motora za transport peleta), a ovako on to sam radi.

Promene u radu su potrebne, ali sumnjam da je uprošćavanje sistema dobar put. Pre će biti dodavanje dodanih uslova/opcija na samoj automatici.
 
0

Doktor17
Dejan Mladenovic
Zajecar

Član broj: 205166
Poruke: 36
..252.195.adsl.dyn.beotel.net.



Profil

icon Re: Grejanje na pelet26.10.2010. u 19:27 - pre 163 meseci
Mordred u pravu si, ja sam video kako izgleda Bioenergy Boljevac postrojenje za pravljenje peleta. Verujte to je vrlo ozbiljna fabrika. Ono što može da se vidi na internetu tipa "kosačice za travu" a pravi pelet, meni deluje malo neverovatno. A da se dobiju svi propisani parametri - vlažnost, prašina i slično, sa tom malom mašinicom ne znam da li je ostvarljivo.
 
0

dragvorl
Ns

Član broj: 110539
Poruke: 45
*.dynamic.sbb.rs.



Profil

icon Re: Grejanje na pelet26.10.2010. u 23:33 - pre 163 meseci
Jel neko ima ideju koja snaga kotla mi je potrebna za zagrevanje objekta od oko 70 kvadrata normalne visine? Gledam peci sa pomocnim kotlom od 10 KW + 4 KW zracenjem, jel to dovoljna snaga?
 
0

elitemadzone.org :: TechZone :: Grejanje :: Grejanje na pelet
(Zaključana tema (lock), by Gojko Vujovic) (TOP topic, by vladd)
Strane: << < .. 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 7655688 | Odgovora: 18804 ] > FB > Twit

Postavi temu

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.