Da li moze da se dokaze da nije bilo precizno pre 12500 godina? Sto bi napravili neprecizno kad sve podseca na orion i prema drugim detaljima u piramidi?
Zbog mnogo razlicitih uticaja, kako ce astronomija precizno da simulira medjusobno 3D kretanje susednih zvezda tokom velikog perioda?
http://en.wikipedia.org/wiki/Great_Sphinx_of_Giza
Robert Bauval o poravnavanju 10500BC
http://www.youtube.com/watch?v=fKyEGNZ5bEA&feature=related
Robert Bauval, duza prezentacija
http://www.youtube.com/watch?v=ZA9JysD5ASk&feature=related
Graham Hancock, nastavak
http://www.youtube.com/watch?v=DDDlHSjkz0g&feature=relmfu
Sto se tice filozofiranja o inteligentnom zivotu u svemiru, napisao sam sledeci odgovor u jednom intervjuu.
Hajde da napravimo mali experiment logicnog razmisljanja:
Galaksija je stara 10 milijardi godina a nas suncev sistem 5.
Zanemaricemo nadsvetlosnu tehnologiju koju sigurno koriste napredne civilizacije, i racunacemo samo sa nama poznatim naucnim dostignucima.
Poznato nam je danas da sve ili veliki procenat zvezda imaju planete. Od njih znacajan broj su sa povoljnim uslovima (statisticki, milioni u nasoj galaksiji).
Slozena kopnena bica, dinosaurusi na Zemlji su postojali pre 300 miliona godina.
Nas razvoj civilizacije traje nekoliko hiljada godina (milioniti deo starosti zemlje).
Recimo da se samo jos jedna planeta u nasoj galaksiji razvila slicnim putem od istog momenta kad i zemlja, i danas ima inteligentan zivot.
Napravimo malu devijaciju u brzini evolucije.
Recimo da se ta inteligentna civilizacija razvila 10 miliona godina pre nase.
To je devijacija od 3% u odnosu na period od pojave dinosaurusa na zemlji do danas, ili devijacija od 0.2% od nastanka zemlje do nase civilizacije.
Recimo da su oni resili da nasele obliznje sisteme, koristeci samo klasicnu tehnologiju.
Izgrade vise-kilometarski brod u orbiti i pokrenu ga put susednih zvezda. Brod ima u sebi ekosistem i milionsku populaciju. Izvor energije su mu dovoljna kolicina nuklearnih reakcija, fisija ili fuzija. Opremljen je svom tehnologijom i informacijama da se odrzava i siri civilizacija kao i na planeti.
Neka brod dostigne samo 1% brzine svetlosti (3000 km u sekundi).
Ako je krenulo desetine brodova prema svakoj od stotinak susednih zvezda, svi ce stici na odrediste u periodu od 500 do 5000 godina.
Kada dodju i nasele nov sistem skupe se resursi, prosiri populacija i posle recimo par vekova novi brodovi su spremni za sledece sisteme.
Ovim sirenjem i brzinom putovanja cela galaksija bi bila kolonizovana u roku od maksimalno 10 miliona godina (od kraja do kraja galaksije 100 hiljada svetlosnih godina, puta 1% brzine svetlosti).
Sto nas hipoteticki dovodi do danasnjeg trenutka, gde bi civilizacija koja je startovala mali procenat vremena pre nase, vec mogla da bude rasirena na svakoj upotrebljivoj planeti u galaksiji.
Poredjenja radi putovanje sa 10% brzine svetlosti bi znacilo kolonizacije galaksije za 1 milion godina, a sa 0.1% svetlosti za 100 miliona godina (1% starosti galaksije).
Ovo su sve pesimisticne vizije.
Prosirimo ovu jednacinu sa mogucnoscu da se hiljade razlicitih rasa razviju na udaljenim mestima i svaka za sebe kolonizuje okolinu.
Dobicemo mnogo krace vreme za koje je cela galaksija naseljena (100 hiljada do 1 milion godina).
Sad idemo korak dalje i probamo sa mogucnoscu nadsvetlosnog putovanja, koje moze biti skoro trenutno.
Galaksija njime moze biti naseljena za nekoliko hiljada godina.
Iz ovoga jedino mozemo zakljuciti da i uz najprimitivnije tehnologije, svemir mora da buja od inteligentnog zivota.
Sto nas vraca na pocetak pitanja, gde su njihovi signali?
Naravno signali su svugde, samo ih mi ne detektujemo sa obicnim prijemnicima.
Ovde je lista naprednih koncepata pogona ukljucujuci i nuklearne i jonske:
http://en.wikipedia.org/wiki/Spacecraft_propulsion
NASA-ine sonde vec koriste jonske motore mada to moze dosta da se unapredjuje.
Citat:
majica nije dovoljna prepreka za magnet da privuče metal, a onda se otkrilo da je "čudo" u stvari na relaciji gojaznost-znoj-metal
Prvo ne radi se samo o gojaznim, a drugo kako klasicna fizika/hemija moze da objasni drzanje ogromne mase na njemu a da mu pritom ne odlepi kozu kao lepak prilikom odvajanja.