Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?

elitemadzone.org :: MadZone :: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?
(Zaključana tema (lock), by Tyler Durden)
Strane: < .. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 52101 | Odgovora: 195 ] > FB > Twit

Postavi temu

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

musicmaster

Član broj: 50955
Poruke: 1447
91.150.119.*



+7 Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?09.03.2007. u 23:05 - pre 207 meseci
@I dOn"T kNoW

Zashto i ja ne bih bio ozbiljan na ovako, "zajebane bubice, mogutjnosti i chinjenice" koje negde, neko nekome, servira recimo naaaaaa ..... netu....

Mi smo drzava koja, ne da nema veze sa tom ekonomijom na engleskom jeziku, vetj ochajava u svakom pogledu.
(shto na neki nachin i nije loshe)

Znam po sebi.
Kao i moji jadni vrshnjaci zajedno sa mnom, ja i jesam proizvod tog straha i mraka i prihvatanja, u koje odredjen proceant ljudi na ovoj zemaljskoj kugli, non-stop veruje.
Kladim se da sam osetio i bedu i sve zivo, shto niko nije trebao u tim nekim mojim zdravim, ranijim godinama.
Bar ja tako pamtim.

Podji od toga da danas postoje mashine koje kalkulishu "weather" 100 mozda i vishe godina unapred ......

Da li postoje kalkulacije tih razmera samo za to, ... za vremensku prognozu?
Ne. Mislim da se radi na mnogo vishe polja istovremeno.

Al' zashto i ja sad da se uozbiljavam Djole, kad ti do ove teme nisi ni znao da se gume prave tako i tako, nego ti je rekao neki chikica kojeg, eto nije mrzelo da chita!

Saluteeee!


 
0

ghost2k3
Lat45.2508; Lon19.3919

Član broj: 25133
Poruke: 691
82.208.195.*

Jabber: ghost2k3
Sajt: www.zombo.com


+8 Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?10.03.2007. u 11:55 - pre 207 meseci
Nece to biti ni tako lose, kad nestane nafte. Smanjice se zagadjenje, mozda se i zime vrate.
 
0

Ivan Dimkovic

Ivan Dimkovic
Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.wireless.org.yu.



+7169 Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?10.03.2007. u 12:29 - pre 207 meseci
Citat:

Nece to biti ni tako lose, kad nestane nafte. Smanjice se zagadjenje, mozda se i zime vrate.


Jasta , manjak zagadjenja ce kompenzovati barut kad gladni ljudi budu zaratili ;-)
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
0

M-84 AB1

Član broj: 85667
Poruke: 519
*.dialup.sezampro.yu.



+4 Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?10.03.2007. u 12:44 - pre 207 meseci
Kamo srece da bude samo barut
:-)
POZ
 
0

ghost2k3
Lat45.2508; Lon19.3919

Član broj: 25133
Poruke: 691
82.208.195.*

Jabber: ghost2k3
Sajt: www.zombo.com


+8 Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?10.03.2007. u 13:44 - pre 207 meseci
Ha, odakle gladnim ljudima snage da ratuju? Imace oni pametnija posla od ratovanja :) Da se nauce kako se motika drzi i tako to :)
 
0

Ivan Dimkovic

Ivan Dimkovic
Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.vdial.verat.net.



+7169 Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?10.03.2007. u 13:52 - pre 207 meseci
Ja jos nisam cuo da siti i bogati ratuju :-) Obicno revolucije i ratove dize prazan stomak ;-)

Citat:

Da se nauce kako se motika drzi i tako to :)


Znas kako, pola ljudi ce da odluci da drze motiku, a druga polovina ce skuziti da je lakse da drze AK47 i uzmu sta im treba od ovih prvih ;-))
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
0

kelja

Član broj: 70429
Poruke: 1416
*.dialup.neobee.net.



+35 Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?10.03.2007. u 14:02 - pre 207 meseci
Citat:
Ivan Dimkovic: Ja jos nisam cuo da siti i bogati ratuju :-) Obicno revolucije i ratove dize prazan stomak ;-)

Znas kako, pola ljudi ce da odluci da drze motiku, a druga polovina ce skuziti da je lakse da drze AK47 i uzmu sta im treba od ovih prvih ;-))



A u ovim nasim ratovima koje nismo vodili...koja je polovina drzala motike? ;-)
 
0

braker

Član broj: 80035
Poruke: 419
*.smin.sezampro.yu.



+2 Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?10.03.2007. u 14:15 - pre 207 meseci
Ako je parabola u pitanju-valjda ova koja je nagrabusila.
.
 
0

staticInt

Član broj: 66101
Poruke: 485
195.252.64.*



+43 Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?10.03.2007. u 14:31 - pre 207 meseci
Citat:
Ivan Dimkovic: Ja jos nisam cuo da siti i bogati ratuju :-) Obicno revolucije i ratove dize prazan stomak ;-)


Bas naprotiv, da si malo ucio istoriju znao bi :)
Procitaj gde je Marks rekao da ce doci do revolucije a onda pogledaj gde je doslo do iste :)
 
0

braker

Član broj: 80035
Poruke: 419
*.smin.sezampro.yu.



+2 Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?10.03.2007. u 14:53 - pre 207 meseci
Reche staticInt i skochi sebi u stomak:)
CHini mi se da osnova Marksovog mishljenja proizilazi iz iz odnosa prema surovom industrijskom sistemu Engleske u to vreme, sa kojim se upoznao preko Engelsa i izveshtaja Kraljevskih komisija.Ovo, naravno, kada se odbace hegelijanski ukrasi i dijalektika pa okosnica njegovog razmishljanja izgubi filozofsku notu i postane shvatljiva kao odnos prema vremenu u kom je zhiveo.
Dolazak socijalizma je video kao poboljshanje, a nesklad sa zemljoposednicima u tom sluchaju kao njihov nesklad sa dijalektikom tog vremena:)

Elem, greshish, ovaj, grdno se varash:)
.
 
0

ghost2k3
Lat45.2508; Lon19.3919

Član broj: 25133
Poruke: 691
82.208.195.*

Jabber: ghost2k3
Sajt: www.zombo.com


+8 Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?10.03.2007. u 17:14 - pre 207 meseci
Naprotiv, ja sam mislio da ratove i revolucije dizu siti i bogati, koji su najeli i napili raznih chuda muda, pa sad ne znaju sta ce od sebe, pa aj da zavadjamo sirotinju i usput nesto i zaradimo.
 
0

anon-online

Član broj: 137456
*.anon-online.org.



Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?10.03.2007. u 17:50 - pre 207 meseci
Citat:
ja sam mislio da ratove i revolucije dizu siti i bogati, koji su najeli i napili raznih chuda muda, pa sad ne znaju sta ce od sebe, pa aj da zavadjamo sirotinju i usput nesto i zaradimo.
Ratove uglavnom dižu bogati, angažujući sirotinju da ratuje za njihove ciljeve. Zato su Americi važni oni siromašni getoi - da imaju odakle da regrutuju "kadrove".
 
0

braker

Član broj: 80035
Poruke: 419
*.smin.sezampro.yu.



+2 Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?10.03.2007. u 22:11 - pre 207 meseci
Pa dobro, mozhemo se poigrati tezama, ali indoktrinirana masa nezadovoljnih chini sve mogucim, pa se opet vracamo na pochetak gde je indiferentnost iskljuchena.Opet ta kritichna masa spremna da se lati kuke i motike:)

.
 
0

ghost2k3
Lat45.2508; Lon19.3919

Član broj: 25133
Poruke: 691
82.208.195.*

Jabber: ghost2k3
Sajt: www.zombo.com


+8 Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?10.03.2007. u 22:57 - pre 207 meseci
Bolje motike nego kuke :)

 
0

Deki11

Član broj: 30656
Poruke: 31
*.rcub.bg.ac.yu.



+7 Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?12.03.2007. u 13:14 - pre 207 meseci
Najkraći odgovor na ovu temu bi bilo navođenje primera sa kraja 19. veka iz Londona.

Naime, zbog sve većeg rasta privrede tog grada, koja je zahtevala sve veći broj transportnih vozila (u vidu konja koji vuče zaprežno vozilo), grad je počeo da ima dosta problema sa konjskim izmetom. Tadašnji stručnjaci su procenjivali da će, ako se rast nastavi tadašnjim tempom, grad za 20 godina biti zatrpan konjskim izmetom u visini od 2 metra.

Da li se takvo predviđanje uistinu obistinilo? Naravno da nije! Tadašnji stručnjaci su zaista pri računici uzeli u obzir sve faktore, ali nikako nisu mogli da uzmu u obzir ono što još uvek nije postojalo kao pronalazak, odnosno još uvek je bilo u povoju. Dakle, pronalazak automobila je izbacio fizičko prisustvo konja u gradu, ali je ostavio njihovu snagu, i to drastično uvećanu. Sva ona predviđanja su odjednom postala smešna.

Ili primer iz računarske industrije (primer iz knjige "Inovacije i preduzetništvo" Pitera Drakera):
Krajem 40-ih i pocetkom 50-ih jedan od tada vodecih proizvođača računara (ne sećam se tačno, mislim da je Univac) je u iscrpnom marketinškoj studiji zaključio da će do 1984. godine u svetu biti prodato "čak 1000 računara".

Ovo bi se možda i ispunilo da je razvoj nauke tada bio zamrznut, ali pošto nije, celo predviđanje je skroz omašilo, a ta kompanija, koliko mogu da primetim, nije više prisutna u biznisu :)


A nedostatak energije 2010?

Zašto bi uopšte bilo ikakvog nedostatka? Tržište je veoma dobar pokazatelj i regulator. Ako, recimo, proizvodnja nafte počinje da se smanjuje, cene nafte počinju da rastu, i na nekom nivou cene ljudi počinju prema njoj racionalnije da se ponašaju i da manje troše, efikasnije je koriste. A onda počinju da traze neke druge vidove energije kojima bi mogli da postignu ono za šta su do sada koristili naftu.

Skupo je grejanje na mazut? OK, prebacujemo se na gas. Skup je gas? OK, prebacujemo se na drva? Skupa su drva? OK, a zašto ne bismo malo ugradili izolaciju u kuću, i time 30-50% smanjili utrošak energije? A zašto pri projektovanju objekta ne bismo konsultovali stručnjaka za solarnu arhitekturu, koji bi mogao da maksimizuje toplotni efekat sunca i samim tim minimizuje potrebno dogrevanje?

A u vašoj lokalnoj zajednici, možda imate neki termalni izvor u blizini? Velike količine otpadne biomase koja bi mogla da se sagoreva i greje vaše naselje? Možda neka lokalna fabrika u svom proizvodnom procesu ima daje velike količine toplote koja uludo odlazi u vazduh? Zašto se ne povežete i trajno rešite problem grejanja?

Već je razvijen čitav niz alternativnih energetskih tehnologija (i ubrzano nastavlja da se razvija), samo dobrom broju njih trenutna cena nije konkurentna. Povećanjem cena klasičnih energenata, ovi alternativni polako počinju da budu finansijski prihvatljivi (a o ekologiji da ne govorimo), tako da sve veći broj ljudi počinje da ih koristi, što smanjuje njihovu cenu, što opet privlači još veći broj ljudi, što opet smanjuje cenu... i tako u krug, na sveopštu radost :)

Dakle, krajnji zaključak: ne brinite za mogući nedostatak energije na zemaljskoj kugli, jer se on NIKADA neće desiti!
 
0

musicmaster

Član broj: 50955
Poruke: 1447
91.150.101.*



+7 Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?12.03.2007. u 15:11 - pre 207 meseci
@Deki11

Ajd' ti lepo brale, napishi isto to, samo malo opshirnije i postavi to na neku web stranicu.
Mnogo lepshe zvuchi nego glavni post.

Stavi i link.

Ovi shto veruju u sranja da se skrase malo.
 
0

ghost2k3
Lat45.2508; Lon19.3919

Član broj: 25133
Poruke: 691
82.208.195.*

Jabber: ghost2k3
Sajt: www.zombo.com


+8 Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?12.03.2007. u 19:50 - pre 207 meseci
Pa dosad se energija nije mogla unistiti. Mozda se u buducnosti otkrije nesto pa unisti svu energiju na planeti.
 
0

Ne znam

Član broj: 83413
Poruke: 52
91.150.84.*



Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?13.03.2007. u 09:30 - pre 207 meseci
Evo:

http://blog.b92.net/node/3724 - Suočavanje s budućnošću
"Moguće je da budućnost neće biti tako crna, ali sasvim sigurno neće biti ni svetla. Mi kao društvo još nismo načisto ni sa onim što nam se desilo tokom devedesetih, nismo se suočili s prošlošću, a već dolazi vreme za

Suočavanje s budućnošću

Naša globalna ekonomija je prerasla kapacitet planete da je održava, zbog čega našoj civilizaciji preti kolaps. Mi smo toliko fokusirani na tromesečja i godišnje planove, da nam je promaklo do kakve je promene došlo u proteklih nekoliko decenija.

Mi danas trošimo resurse tolikom brzinom da je ugroženo njihovo prirodno obnavljanje. Šume se smanjuju, pitke vode je sve manje, životinjske i biljne vrste izumiru, zemljište erodira. Naftu eksploatišemo tolikom brzinom da nam ostaje malo vremena da planiramo za vreme kada ona bude retka i skupa. U atmosferu upumpavamo CO2 brže nego što priroda može da ga apsorbuje, zbog čega je došlo do nezapamćenog porasta temperature.

Ova naša civilizacija nije prva koja se našla na ivici propasti zbog neodrživosti ekonomskog razvoja. Ako pročitate Jared Diamond's Collapse: How Societies Choose to Fall or Succeed, biće vam jasno da su se u našoj situaciji već našli Sumeri, Maje, stanovnici Uskršnjeg ostrva i mnoge druge civilizacije od kojih su ostale samo hrpe kamenja. Što bi rekao jedan taksista koji me je vozio letos po onoj vrućini, pa se poveo razgovor o promeni klime:

"Nama su gorivo dinosaurusi. I mi ćemo jednog dana biti nečije gorivo."

U narednih nekoliko postova ovog serijala pokušaću da predstavim probleme sa kojima ćemo se uskoro suočiti, ali i postojeće tehnologije koje će nam pomoći da neke od problema rešimo. Tehnologija je tu, ono što nedostaje je politička volja. Naša politička i intelektualna elita je uglavnom neobaveštena, nespremna i zaglavljena u XIX ili XX veku. Mi smo kao zemlja (i kao Zemlja) nespremni za XXI vek. Sanjamo o nečem što se neće vratiti. Žurimo u nešto čega neće biti. Sve je to super, ali meni je ovo bitno. Mislim da je vreme da Srbija pozeleni."
-------------------------------------------
http://blog.b92.net/node/3781 - Suočavanje s budućnošću I - kraj nafte
Od kada se cena nafte popela (http://www.eia.doe.gov/emeu/international/crude1.html) na 50 dolara po barelu krajem 2004, u javnosti se sve češće počelo postavljati pitanje: "Kada će proizvodnja nafte dostići vrhunac i početi da opada?" Analitičari su daleko od konkretnog odgovora na ovo pitanje, ali u jednom se slažu - do ovoga će jednog dana sigurno doći.

Buduća proizvodnja nafte može se proceniti na više načina. Naftne kompanije, konsultantske kuće i vlade različitih zemalja koriste kompjuterske modele da procene buduću proizvodnju i cene nafte. Rezultati dobijeni korišćenjem ovih modela zavise od podataka koji se u njih unose, kao i od pretpostavki koje se usvajaju, prilikom njihove izrade.

Najpoznatiji model je razvio još pre skoro pola veka legendarni geolog King Hubbert. Ovaj model je zasnovan na odredjivanju vremena koje protekne izmedju vrhunca otkrivanja novih nalazišta i vrhunca eksploatacije. Pošto je utvrdjio da je vrhunac novih otkrića na teritoriji SAD bio negde 1930, Hubert je procenio da će vrhunac proizvodnje u SAD biti negde oko 1970 i pogodio.

Drugi pristup se sastoji u podeli proizvođača nafte u dve grupe. U prvu spadaju zemlje u kojima proizvodnja nafte opada, a u drugu zemlje gde još uvek raste. Od 23 vodeća proizvođača nafte, proizvodnja je dostigla vrhunac u 15, a u 8 još uvek raste. Trenutno je situacija relativno stabilna, jer je pad proizvodnje nafte u prvoj grupi zemalja kompenzovan rastom proizvodnje u drugoj grupi.

Treći način se zasniva na analizi ponašanja samih naftnih kompanija. Dok menadžeri daju optimistične izjave o rastu proizvodnje u budućnosti, potezi koje vuku ne zrače istom dozom optimizma. Jedan od zabrinjavajućih poteza je da naftne kompanije otkupljuju sopstvene akcije. Interesantno je takodje smanjeno investiranje u otkrivanje novih nalazišta, kao da se naftne kompanije slažu sa onim geolozima koji tvrde da je oko 95% planete već pretraženo.

Procene se razlikuju. Kennet Deffeyes, geolog sa Princetona je svojevremeno u svojoj knjizi Beyond Oil: The View from Hubbert's Peak (http://www.amazon.com/Beyond-Oil-View-Hubberts-Peak/dp/0809029561) procenio da će proizvodnja dostići vrhunac negde početkom 2006, Walter Youngquist, autor knjige GeoDestinies: The Inevitable Control of Earth Resources over Nations and Individuals (http://www.amazon.com/Geodesti...rces-Individuals/dp/0894202995), procenio je da će proizvodnja nafte dostići vrhunac početkom 2007. Najoptimističnije prognoze, kao ona koju je dala CERA (http://www.cera.com/) (Cambridge Energy Research Associates), govore da će proizvodnja nafte dostići vrhunac negde 2035.

Bilo kako bilo, svima je jasno da nešto čega ima u ograničenim količinama ne može večno da se eksploatiše. Naravno, reći će neki da postoji mogućnost dobijanja goriva iz uljnih škriljaca i ter-peska, predložiće korišćenje biogoriva umesto goriva dobijenog preradom nafte, ali o tome u sledećem nastavku ovog serijala.
SLIKE:
Pumpaj dok ima: Treća smena na naftnoj platformi
Lagani pad: Proizvodnja američke nafte u proteklih pola veka
Rezerve nafte: Procena koju daje BP
---------------------------------------------------------------
http://blog.b92.net/node/3904 - Suočavanje s budućnošću II – alternative
"Eksploatacija nafte će doživeti vrhunac (http://blog.b92.net/node/3781) i početi da opada u skorijoj budućnosti. Kako bude nestajalo konvencionalne nafte, koja se relativno jednostavno eksploatiše i prerađuje, naftne kompanije će se preorijentisati na dobijanje goriva preradom uljnih škriljaca, ter-peska, preći će se na ugalj koga ima dovoljno za narednih par vekova. U krajnjem slučaju budućnost je u biogorivu. Na prvi pogled izgleda da će problem biti rešen. Ajd' da bacimo drugi pogled.

U Kanadi (provincija Alberta) ima ter-peska, ima ga nešto manje u Venecueli. U oblasti Stenovitih planina u SAD ima uljnih škriljaca. Uglja ima svuda unaokolo. Da ne bismo ulazili u detalje eksploatacionog procesa, zadržaćemo se na osnovnim fizičkim principima eksploatacije ovih energenata.

Ekonomisti posmatraju energente kao bilo koju robu: što je nekog energenta manje, cena će mu biti veća. Drugim rečima, tržište će rešiti problem raspodele resursa kojih ima nedovoljno.Ovo jeste donekle tačno, ali posmatrajmo problem sa stanovišta fizike, tačnije prvog zakona termodinamike.

Ako je energija uložena u eksploataciju i preradu nekog energenta veća od energije koja se upotrebom tog energenta dobije, eksploatacija tog energenta postaje fizički nemoguća. Ako morate da uložite 5 J energije u eksploataciju energenta koji potom daje 4 J energije, onda je eksploatacija čist energetski gubitak, bez obzira koliku cenu taj energent ima na tržištu.

Uzimajući ovo u obzir, svega jedna šestina Kanadskog i jedna trećina Venecuelanskog ter-peska se može preraditi u gorivo. Iz ovoga sledi da neke rezerve nikad nećemo eksploatisati. Na kraju krajeva, eksploatacija nekonvencionalne nafte ne može da zameni nedostatak konvencionalne, može samo donekle da uspori ukupni pad proizvodnje koji je neminovan.

Pa dobro, preći ćemo na ugalj. Moguće da je ugalj gorivo XXI veka, ali ugalj donosi nekoliko ozbiljnih problema. Pre svega, sagorevanje uglja ima mnogo veći uticaj na promenu klime od sagorevanja nafte. Industrija zasnovana na uglju donosi pojačano globalno zagrevanje, kisele kiše, smog u gradovima. Pored toga ugalj nije lako transportovati, a javlja se i problem pepela, zbog čega je ugalj svojevremeno ustupio mesto nafti kao najoptimalnijem energentu. A i uglja će na kraju nestati.

U krajnjem slučaju, prelazak na drugi energent ne rešava problem, samo odlaže njegovo rešavanje. A u čemu je problem? Prilikom eksploatacije fosilnih goriva, mi prenebregavamo činjenicu da je proizvodni proces tokom koga su nastala fosilna goriva trajao milionima godina. Mi smo za nepunih sto godina potrošili ono što je taloženo eonima.

Sunce i Zemlja: Zatvoren energetski sistemTu dolazimo do osnovnog teorijskog problema na relaciji obnovljivi - neobnovljivi izvori energije (teorijski problem, jer ću ovde zanemariti praktične probleme vezane za koeficijent iskorišćenja ovih izvora energije).Obnovljiva energija je uglavnom energija Sunca, koja se na zemlji manifestuje kao solarna energija, hidroenergija, energija vetra i biomase (zanemarimo za trenutak geotermalnu energiju).

Bez obzira kako se manifestuje, ovo je u suštini energija Sunca. Sunce sija, voda isparava, kondenzuje se, pada kao kiša u planinama, a ta voda teče ka moru, mi sagradimo branu - to je hidroenergija. Sunce sija, biljke rastu, mi ih posečemo i sagorimo, te dobijemo energiju iz biomase. S druge strane, neobnovljivi izvori energije (fosilna goriva) su u suštini akumulirana energija koja je na Zemlju dolazila milionima godina.

Teorijski problem je u sledećem: obnovljivi izvor energije je jedan, na našu površinu u svakom trenutku dolazi tačno određena količina energije sa Sunca, ne možemo trošiti više od onoga koliko dobijamo. Neobnovljivie izvore energije možemo trošti koliko želimo, ali ovih izvora ima u ograničenim količinama. To je kao kada imaš 10.000 evra ušteđevine, a plata ti je 100 evra i ne može da se poveća. Kratkovidi kakvi jesmo, mi trošimo 1.000 evra mesečno. Life is good, ali uskoro ćemo morati da smislimo način da živimo od 100 evra mesečno.

Teorijski gledano, biogoriva spadaju u obnovljive izvore energije. Možda je rešenje u korišćenju biogoriva? Dobro, trošićemo 100 evra mesečno, nećemo se razbacivati, mala plata, al' je bar redovna... o tome u sledećem nastavku serijala."
SLIKE:
Nafta: Šta ćemo kad nestane?
Ter pesak: Koliko daje, a koliko uzima?
Sunce i Zemlja: Zatvoren energetski sistem
---------------------------------------------


[Ovu poruku je menjao Ne znam dana 13.03.2007. u 11:06 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Ne znam dana 13.03.2007. u 12:23 GMT+1]
Prikačeni fajlovi
 
0

Ne znam

Član broj: 83413
Poruke: 52
91.150.84.*



Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?13.03.2007. u 10:13 - pre 207 meseci
Evo:

http://blog.b92.net/node/3971 - Suočavanje s budućnošću III - gorivo ili hrana
"Seljaci su do sada uglavnom proizvodili hranu. U budućnosti će, pored hrane proizvoditi i gorivo. Kako proizvodnja nafte bude dostigla vrhunac (http://blog.b92.net/node/3781) i počela da opada, moraćemo da se okrenemo drugim (http://blog.b92.net/node/3904) izvorima energije. Jedan od izvora u ekspanziji poslednjih godina je biogorivo, koje spada u obnovljive izvore energije i ne doprinosi globalnom otopljavanju, jer je u opticaju ista količina CO2, koja se vrti.

S obzirom da se sve što jedemo može pretvoriti u gorivo, dalji rast cena nafte povećaće isplativost proizvodnje biogoriva. U jednom trenutku biće isplativije proizvoditi gorivo nego hranu.

Uporedimo za početak uslove trgovine (valjda se tako na srpskom kaže terms of trade) Srbije, kao izvoznika žita i uvoznika nafte, i npr. Saudijske Arabije, uvoznika žita i izvoznika nafte.

1975. godine, jedan barel (117 litara) nafte na svetskom tržištu je vredeo koliko i jedan bušel (35 litara) žita, dakle odnos je bio 1:1. Danas, jedan barel nafte vredi 13 bušela žita, odnosno odnos je 1:13. Za zemlju kao što je Srbija, ovo je pogoršanje od 13 puta u poslednjih tridesetak godina. Ovo je dovoljan podatak da shvatimo zašto je danas bolje biti saudijski šeik nego vojvođanski paor. Budućnost je ipak na strani paora. Kako nestaje nafte, biogorivo postaje sve interesantnije.
Svetska proizvodnja biogoriva je u 2005. činila oko 2% ukupne proizvodnje goriva, što je trostruki porast u odnosu na 2000. Neke vlade su podržale proizvodnju biogoriva, što zarad sticanja energetske nezavisnosti, što usled zabrinutosti zbog klimatskih promena.

Brazil trenutno 40% svojih potreba za gorivom zadovoljava iz proizvodnje etanola, koji se dobija destilacijom iz šećerne trske. U slučaju da svetska cena nafte pređe 60 dolara po barelu, Brazilski etanol će biti konkurentan na svetskom tržištu. Do tada će ga štititi subvencije, koje su, mora se priznati, umanjivane tokom poslednjih nekoliko godina.

S druge strane, evropske zemlje, pre svega Francuska i Nemačka, su svetski lideri u proizvodnji biodizela. Ovo je omogućeno evropskom politikom da se za biodizel ne ubira porez kao za običan dizel, dobijen preradom nafte. Čini mi se da sam negde pročitao da su i nama dali dva autobusa koji idu na biodizel.

Kako nafte bude sve manje, proizvodnja biogoriva će rasti. S jedne strane, ovo je dobro, jer umesto da uvozimo gorivo, mi ćemo ga proizvoditi sami. S druge strane pojaviće se dilema: da li je važnije da nahranimo svoje stomake ili svoje automobile? Kako je obradiva površina ograničena, pored tradicionalnih kupaca poljoprivrednih proizvoda, pojaviće se i novi. Pored vaše lokalne bakalnice, za ove proizvode zainteresovana će biti i vaša benzinska pumpa.

Ovo će dovesti do porasta cena hrane, sve dok se ne uspostavi nova tržišna ravnoteža, a to će svakako uticati na životni standard običnog građanina. Pored toga, sama proizvodnja hrane će se suočiti sa čitavim nizom problema.

Nema moderne poljoprivrede bez mehanizacije, irigacije i fertilizacije. Mehanizacije, irigacije i fertilizacije nema bez nafte. Kako proizvodnja nafte bude dostigla vrhunac i počela da opada, čak i pri eksploataciji drugih izvora goriva, kapacitet za proizvodnju hrane će delimično opasti. Kada se u jednačinu ubaci i rastuća proizvodnja biogoriva, očigledno je da će cene hrane porasti.

Situacija je jednostavna: traktori i ostala mehanizacija idu na benzin ili dizel. Pumpe za navodnjavanje koriste gorivo ili struju. Proizvodnja đubriva zavisi od fosilnih goriva (npr, za proizvodnju azotnih đubriva koristi se zemni gas, proizvodnja i transport fosfatnih đubriva takođe zahteva energiju). što je nafta skuplja, to je i hrana skuplja. Što se više zemlje koristi za proizvodnju biogoriva to manje zemlje ostaje za proizvodnju hrane.

Da li ćemo gladovati? Verovatno nećemo, ali ćemo jesti skromnije, manje raznovrsno i pratićemo sezonsku ponudu voća i povrća, uglavnom lokalno proizvedenog.

Prvo čega ćemo se odreći biće tropsko voće i ostali proizvodi koji dolaze sa drugih kontinenata. Biće jednostavno suviše skup prevoz manga i papaja. Ali dobro, ostaće nam jabuke i kruške. Situacija će ipak biti mnogo ozbiljnija u siromašnim zemljama trećeg sveta, gde stanovništvo i danas živi na ivici gladi.

Ovo već samo po sebi predstavlja dovoljan problem, ali nesreća retko dolazi sama. Pored ovoga, suočićemo se sa promenama klime... ali o tome u seledećem nastavku serijala."
SLIKE:
Biogorivo: A šta ćemo jesti?
Proizvodnja biogoriva: Dramatičan rast u poslednjih pet godina
-----------------------------------------------
http://blog.b92.net/node/4108 - Suočavanje s budućnošću IV - CO2 i klima
"Kada je 2004. godine Sir David King (http://blog.b92.net/node/3904) izvršio analizu uzoraka antarktičkog leda izvađenog sa dubine od tri kilometra potvrdio je da postoji veza između temperature i nivoa CO2 u atmosferi, bar u poslednjih 740.000 godina. Ova koncentracija CO2 se kretala između 200 ppm tokom ledenih doba i 270 ppm tokom toplijih intervala i tako više puta.

Te 2004. godine registrovana je koncentracija CO2 od 377 ppm, mnogo više nego u poslednjih milion godina. Da li postoji veza između koncentracije CO2 i temperature? Umesto odgovora dovoljno je samo reći da su pet najtoplijih godina u poslednjih stotinak godina bile 1998, 2002, 2003, 2004 i 2005 (kaže (http://www.nasa.gov/vision/earth/environment/2005_warmest.html) NASA), mada je velika verovatnoća da će 2007. oboriti rekord. Možda ne želimo to da prihvatimo ali planeta postaje sve toplija.

O mogućim posledicama klimatskih promena već sam pisao (post Realno (http://blog.b92.net/node/2279), 26. septembar 2006.), ovaj put ću se zadržati na trenutnim posledicama.

2002. visoke temperature i suša pogodile su Indiju, SAD i Kanadu, zbog čega je svetska žetva bila umanjena za 90 miliona tona, a potom još 90 miliona tona 2003 zbog visokih temperatura u Evropi. Ponovo 2005. žetva je umanjena za nekih 35 miliona tona zbog visokih temperatura i suše u SAD.
2003, zbog visokih temperatura, u Evropi je život izgubilo 49.000 ljudi, od čega 18.000 u Italiji. Pored ovoga, visoke temperature stvaraju nestabilnost i dovode do oluja. Nju Orleans je bio žrtva Katrine, Zapadna Evropa je pre nekoliko dana bila žrtva Kirila. Ako ne verujete pitajte osiguravajuća društva. Koriščenje istorijskih podataka za proračunavanje rizika nije više pouzdano, zbog čega su osiguravajuća društva u problemu. Ali kamo sreće da su samo osiguravajuća društva u problemu.

Svi smo u problemu.

U petak 2. februara u Parizu biće objavljen izveštaj UN o klimatskim promenama koji je sačinio IPCC (http://www.ipcc.ch/). U izradi izveštaja, učestvovalo je 1250 autora i 2500 stručnjaka iz 130 zemalja, na izveštaju se radilo 6 godina.

Šta li u izveštaju piše?"

SLIKE:
Izabela: snimljena iz satelita 2003. godine
Temperatura: Raste pa raste
-----------------------------------------------
http://blog.b92.net/node/4136 -Suočavanje s budućnošću V - izveštaj IPCC
"Danas je u Parizu konačno predstavljen izveštaj IPCC (http://www.ipcc.ch/), tačnije prve radne grupe koja se bavila fizičkim osnovama globalnog zagrevanja, odnosno pokušala da odgovori na nekoliko pitanja - pre svega da li je za klimatske promene odgovoran čovek i kako će se menjati klima u XXI veku.

Sledeći izveštaj koji se očekuje je izveštaj radne grupe o uticaju klimatskih promena, problemima koje će izazvati i mogućem prilagođavanju tim promenama. Ovaj izveštaj će biti objavljen u aprilu u Briselu. Potom sledi izveštaj radne grupe o ublažavanju klimatskih promena koji će biti predstavljen u maju u Bangkoku. No vratimo se na današnji izveštaj.

Izveštaj, sažvakan za političare na dvadesetak stranica, možete pročitati ovde (http://www.ipcc.ch/SPM2feb07.pdf), ali ono što je bitno je sledeće:

Uzrok: Globalno zagrevanje je najverovatnije izazvao čovek. Verovatnoća je 90% (u prethodnom izveštaju iz 2001. bila je 66%). Koncentracija CO2 i drugih gasova staklene bašte je rezultat čovekovih aktivnosti od 1750 godine naovamo, uglavnom zbog koriščenja fosilnih goriva (nafta, zemni gas i ugalj) i zbog poljoprivrede.

Posledice: Kako se planeta bude zagrevala, porast temperature i nivoa mora će trajati vekovima, bez obzira na to da li će i koliko čovek smanjiti emisiju CO2. Veoma je verovatno da će vrućine, suša i oluje biti učestalije. Do kraja veka led na Arktiku može gotovo nestati tokom letnjih perioda.

Porast temperature: Predviđa se promena temperature od najmanje 1.1°C do najviše 6.4°C do 2100. godine.

Porast nivoa mora: Procenjuje se da će nivo mora porasti između 18 i 58 cm do kraja veka, mada je moguć i dodatni porast od 10-20 cm ako se nastavi neočekivano topljenje polarnih kapa koje je primećeno poslednjih godina.

Uragani: Već je uočena povećana frekventnost uragana i tropskih oluja posle 1970, koja je verovatno uzrokovana globalnim zagrevanjem, bar što se tiče uragana koji su pogodili Ameriku. U XXI veku verovatna je veća učestanost i jačina uragana i tajfuna.

Meni je veoma interesantan deo izveštaja koji kaže da čak i ako zaustavimo emisiju CO2 globalno zagrevanje će se nastaviti još nekoliko vekova. Zato ću se kasnije tokom serijala pozabaviti najviše prilagođavanjem odnosno načinima pomoću kojih možemo da umanjimo negativne efekte klimatskih promena na naš život.

Ono što mi je takođe interesantno je kako će se klimatske promene odraziti kod nas. Ono što za sada izgleda verovatno je smanjenje padavina u celoj južnoj Evropi i pojava polusušnih i sušnih oblasti, pre svega u jugoistočnim krajevima Srbije. Ali o tome u nastavku serijala."

SLIKE:
Ajfelova kula: Sinoć u mraku svega pet minuta, ali...
-----------------------------------------------


[Ovu poruku je menjao Ne znam dana 13.03.2007. u 12:27 GMT+1]
Prikačeni fajlovi
 
0

Ne znam

Član broj: 83413
Poruke: 52
91.150.84.*



Profil

icon Re: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?13.03.2007. u 10:32 - pre 207 meseci
Evo:

http://blog.b92.net/node/4189 -Suočavanje s budućnošću VI - a Srbija?
Ivan Marović (5 Februar, 2007 - 20:30)

"U petak smo saznali (http://blog.b92.net/node/4136) kakva klima očekuje planetu do kraja veka. Ali ko šiša planetu, da mi vidimo kakva klima očekuje našu staklenu bašticu u narednih sto godina. To ćemo saznati u toku ove godine, kada Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ {http://www.hidmet.sr.gov.yu/}) izradi moguća scenarija klimatskih promena u Srbiji.

Već vidimo da temperatura i kod nas lagano raste. Nivo mora nas ne zanima, nismo na moru, nećemo potonuti kao Tuvalu. Oluja će biti, ali će gubiti snagu dok stignu do nas sa Atlantika (Kiril nas je omašio). Izgleda da će naš najveći problem biti voda.

Ono što za sada znamo je da nam se lagano sa juga primiče Sahara. Ona će u narednih nekoliko decenija preći Sredozemno more. S druge strane, verovatno je da će padavine biti obilnije na severu Evrope.

Prema rečima Vladana Ducića, docenta Geografskog fakulteta, pojava polusušnih oblasti se očekuje jugoistočno od linije Negotin-Majdanpek-Kragujevac-Prokuplje-Jošanička banja-Tutin-Preševo (detaljnije {http://www.b92.net/info/vesti/...11&nav_id=227195&fs=1}).

Mi dnevno unosimo oko 4 litra vode u organizam na ovaj ili onaj način. Za proizvodnju dnevnog unosa hrane trošimo 2000 litara vode, dakle 500 puta više. Za proizvodnju 1 tone žita potroši se 1000 tona vode. Zato će se eventualno smanjenje padavina pre svega odraziti na poljoprivredu.

Kumulativni efekat je sledeći: manje padavina - manji prinosi, skuplja nafta {http://blog.b92.net/node/3781} - skuplja mehanizacija, veštačko đubrivo i transport, skuplja nafta - veća potražnja za biogorivom {http://blog.b92.net/node/3971}, više zemlje za proizvodnju biogoriva - manje zemlje za proizvodnju hrane.

Dakle kako god okreneš, cene poljoprivrednih proizvoda će porasti. Subvencije poljoprivrednicima uskoro neće biti potrebne. Mi koji živimo u gradovima trošićemo na hranu veći deo svoje zarade nego danas. Čak iako budemo imali visok nivo poljoprivredne proizvodnje, na nas će uticati poremećaju u drugim delovima planete, ali o tome u sledećem nastavku serijala."

SLIKE:
Plodna ali suva zemlja: Njiva u jugoistočnoj Srbiji (za jedno sto godina)?
--------------------------------------------------------
http://blog.b92.net/node/4395 -Suočavanje s budućnošću VII - glad
Ivan Marović (16 Februar, 2007 - 12:12)

"Nekada je nedostatak vode u nekoj zemlji bio lokalni problem koji je rešavala vlada te zemlje. U XXI veku nedostatak vode će prelaziti državne granice i osetiće se i u onim zemljama u kojima vode ima dovoljno. Kako bude nestajalo vode problem neće biti žeđ nego glad.

Pošto je za proizvodnju 1 tone žita potrebno oko 1000 tona vode, uvoz žita je najefikasniji način da se uveze voda.

Zemlje već danas uravnotežavaju svoj bilans vode kroz trgovinu žitom.

Nedostatak vode za navodnjavanje se već oseća u zemljama čija poljoprivreda zavisi od irigacije. Reke presušuju, jezera nestaju, nivo podzemnih voda opada. U Kineskoj provinciji Qinhai polovina od 4077 jezera je presušila u poslednjih 20 godina (opširnije {http://english.peopledaily.com...110/07/eng20011007_81708.html}). U provinciji Hebei koja okružuje Peking, presušilo je 969 od 1052 jezera. Čuvena Žuta reka je toliko opterećena da više puta nije uspela da stigne do mora u poslednjih desetak godina (opširnije{http://www.soue.org.uk/souenews/issue4/yellowriver.html}). Kineski seljaci danas pumpaju podzemnu vodu za navodnjavanje sa dubine i do 300 metara.

Ukupna kineska proizvodnja žita je dostigla vrhunac od 392 miliona tona u 1998, da bi do 2005. pala za 34 miliona tona, što je više od kanadske godišnje proizvodnje žita. Da bi popunili manjak, Kinezi za sada koriste žito iz rezervi, ali će uskoro sve više morati da ga uvoze. Deficit vode u Kini postaje deficit hrane. Slično je u Indiji i Pakistanu.

Zemlje kao Japan, Alžir, Egipat, Iran i Meksiko namiruju veći deo potreba za žitom iz uvoza. Čitav region Bliskog istoka i Severne Afrike je uvoznik žita. Količina vode potrebna da se proizvede uvezeno žito jednaka je godišnjem protoku Nila kod Asuana. Može se reći da još jedan Nil utiče u ovaj region u vidu uvezenog žita.

Postoji teza da će se ratovi u XXI veku voditi oko vode. Kako je žito najefikasniji način za uvoz vode, najžešće bitke će se voditi na tržištu gde će ekonomska snaga biti važnija od vojne. Ali pogledajmo sledeću situaciju: Egipat, Sudan i Etiopija zavise od Nila. U Egiptu gde kiša retko pada, poljoprivreda je potpuno zavisna od irigacionih sistema koji se snadbevaju vodom iz Nila (ovako je već hiljadama godina). Populacija Egipta će sa nekih sedamdesetak miliona narasti do poliovine veka na oko 125 miliona. Sudan će sa nekih tridesetak narasti na oko 60 miliona stanovnika, a Etiopija, koja kontroliše gornji tok Nila, sa današnjih sedamdesetak na oko 170 miliona.

Trenutno najveći deo vode troši Egipat. Ako za pedeset godina Etiopija sa duplo većom populacijom bude uzimala više vode za svoju poljoprivredu, Nil će se u Sredozemno more ulivati ako potočić. A sad neka neko kaže Etiopljanima da ne diraju vodu kada im je BDP 860 dolara po glavi stanovnika, dok je u Egiptu čak 4300 dolara. Ovo predstavlja ne samo ekonomski, nego i bezbednosni problem.

Svake godine razlika između raspoložive i potrebne vode se povećava. Navodnjavanje, ali i rastuće potrebe gradova za vodom dovode do neminovnog deficita vode. Preterana eksploatacija podzemnih voda dovela je do nečega što se može nazvati food bubble economy - vode jednostavno neće biti dovoljno da se održi postojeća proizvodnja.
Intenzivno navodnjavanje je pomoglo da se u poslednjih pola veka svetska proizvodnja žita utrostuči, tako da ne bi trebalo da nas iznenadi ako nedostatak raspoložive vode bude doveo do pada proizvodnje. Iako je poljoprivredna površina koja se u Srbiji navodnjava zanemarljiva, rasprskavanje food bubble se neće zaustaviti na našim granicama.

Kako hrane bude sve manje, ona će biti sve skuplja, čak i u zemljama gde je bude dovoljno. U kombinaciji sa porastom cena nafte ovo neminovno dovodi do globalne ekonomske krize. Skuplje gorivo i skuplja hrana odraziće se na naš životni standard, način života uopšte i prioritete koje sebi postavljamo u životu. Ovo će konačno proizvesti strašne društvene i političke posledice, ali o tome u sledećem nastavku serijala."

SLIKE:
Reka: gde li je nestala?
Hleb: tri dinara ili trista dinara?
--------------------------------------------------------
http://blog.b92.net/node/4452 - Suočavanje s budućnošću VIII – kolaps
Ivan Marović (19 Februar, 2007 - 04:00)

"Uzmite čašu vode ili ne, bolje drmnite jednu rakiju. Ono što sledi je centralni post serijala, u kome ću pokušati da opišem moguće ekonomske i političke posledice globalne krize koja nam predstoji. Kriza nije prava reč, jer kriza dođe i prođe, a ovo što nas očekuje je nevesela budućnost.

Da budem jasan, ništa što uradimo u narednih nekoliko godina neće nam omogućiti da nastavimo dosadašnji rast. Naš izbor je lagano prizemljenje ili kolaps.

Nadam se da ste drmnuli tu rakijicu. Ovo što sledi je crni scenario odnosno kolaps.

Najpre da sumiram probleme sa kojima ćemo se suočiti. O nekima sam već pisao. Kao prvo, eksploatacija nafte će uskoro dostići vrhunac (http://blog.b92.net/node/3781) i početi da opada. Ovo će donekle biti ublaženo povećanom eksploatacijom drugih (http://blog.b92.net/node/3904) fosilnih goriva (pre svega uglja koji mnogo više zagađuje okolinu od nafte), ali će svejedno doći do povećanja cene energenata. Veće cene goriva povećaće isplativost proizvodnje biogoriva (http://blog.b92.net/node/3971), zbog čega će deo poljoprivredne proizvodnje preći u energetski sektor, što će uticati na povećanje cena hrane. Na povećanje cena će uticati i sam rast cena nafte, a poljoprivredna proizvodnja će dodatno biti ugrožena zbog klimatskih promena (http://blog.b92.net/node/4136), promena u režimu padavina, kao i zbog preteranog navodnjavanja (http://blog.b92.net/node/4395), koje već prouzrokuje probleme u nekim zemljama.

Dodajmo na ovo još neke probleme o kojima nisam pisao, ali koji će učiniti stvari još gorim. Pre svega tu je demografski rast u zemljama u razvoju, seča šuma, erozija tla, širenje pustinja i polupustinja, smanjenje biljnog i životinjskog sveta, kolaps ribljeg fonda u okeanima, glad, zaraze, ratovi, povećanje broja neuspelih država (failed states)...

Da vidimo kako će izgledati XXI vek. Smanjena ponuda i skok cena nafte već je u poslednjih pola veka proizveo desetak energetskih kriza od kojih su najpoznatiji naftni šokovi iz 1973. i 1979. Ekonomske posledice koje su ovi šokovi izazvali mogu nam pomoći da pretpostavimo kako će izgledati sledeći naftni šok, ali imajmo u vidu da ovaj koji nam predstoji neće biti izazvan političkim već geološkim razlozima.
Rast cena nafte smanjiće ukupan privredni rast u svetu, a najpogubniji uticaj imaće na zemlje uvoznice nafte, jer što se više troši na naftu, manje ima za ostalo. Ovo će uticati na povećanje inflacije, nezaposlenosti i smanjenje potražnje. Državni prihodi od poreza će se smanjiti i prouzrokovati budžetski deficit. Ako države, suočene s inflacijom, pribegnu restriktivnoj monetarnoj politici, nezaposlenost će dodatno porasti, potražnja opasti, a recesija će se pogoršati. Ako se odluče da deficit pokrivaju štampanjem novca doći će do hiperinflacije i drastičnog pada proizvodnje.

Ako ovo suviše liči na ekonomsku analizu probajte da se setite početka devedesetih. Kada nam je uveden embargo, cena benzina je skočila na 5 maraka po litru, uskoro je došlo do pada proizvodnje, hiperinflacije i opšteg osiromašenja. Ono što smo preživeli početkom devedesetih je dobrodošlo iskustvo, ali sa jednom razlikom - sledeći put nećemo moći da sednemo na voz i odemo do Mađarske ili Bugarske u nabavku.
Svi protivnici globalizacije će moći da slave - skuplja nafta znači pre svega veće troškove transporta, a jeftin transport je u osnovi globalizacije (zato Kinezi mogu da prave sve one pinkle u Kini, a prodaju ih u Bloku 70). Potrošači će biti mnogo više upućeni na lokalne proizvođače, što znači da će kafa, čokolada i banane ponovo postati luksuzna roba. Hrana će takođe biti skuplja i mahom lokalna i sezonska, a njen udeo u ukupnoj potrošnji prosečnog domaćinstva će biti veći nego danas. Veliki trgovinski lanci ustupiće mesto malim prodavnicama sa malom ponudom robe.

Značajan deo dohotka trošiće se na prevoz i na grejanje. Blage zime usled klimatskih promena umanjiće deo tih troškova, ali će štete uzrokovane olujama, poplavama i klizištima biti sve teže nadoknađivati. Automobili će postati luksuz, većina ljudi će koristiti javni prevoz, bicikle i konačno železnicu. Opterećenje električne mreže biće povećano, zbog čega može doći i do restrikcija.

Na globalnom planu nestašica nafte dovešće do tenzija između velikih uvoznika i izvoznika nafte. Bliski istok će biti još nestabliniji nego što je danas. I drugi regioni biće u haosu, pre svega podsaharska Afrika. Klimatske promene, erozija tla, širenje sušnih oblasti, a kasnije i rast nivoa mora dovešće do migracija stotina miliona ljudi.
Zemlje sa stabilnim ili negativnim prirodnim priraštajem će usvojiti izrazito ksenofobičnu imigracionu politiku u strahu od pridošlica iz područja gde je došlo do demografske eksplozije (tad će Srbija posthumno dodeliti orden Ahtisariju). Porast ksenofobije u kombinaciji sa visokom nezaposlenošću, uzdrmanim penzionim i zdravstvenim sistemom i starom (a samim tim i konzervativnom) populacijom dovešće do porasta desničarskih političkih pokreta. Zemlje u razvoju u kojima je došlo do populacione eksplozije preživeće pravu maltuzijansku katastrofu, rast siromaštva, gladi i zaraza, ratove i raspad čitavih država.

Na kraju krajeva, svet će se nakon stotinjak ili više godina stabilizovati sa stanovništvom koje broji milijardu ili dve milijarde stanovnika, sa razorenim ekosistemima, uništenom ekonomijom i zagađenom planetom. Demokratija, ljudska prava i slobode, kapitalizam, socijalizam, ništa neće imati smisla. Postoji i mogućnost da u tom haosu eksplodira i poneka nuklearna bomba, ili da temperatura usled globalnog zagrevanja poraste dovoljno da ugrozi najveći deo života na Zemlji (ovo se već desilo krajem Perma, kada je 90% živih vrsta izumrlo).

Ali i da se veći deo ovoga ne desi, dovoljno je loše. U pitanju je klasičan scenario overshoot and collapse, kroz koji su prošle mnoge civilizacije, ali nikada do sada na globalnom nivou. Dobra vest je da kolaps nije neminovan. Tehnologija koja će nam omogućiti lagano prizemljenje postoji, potrebna je samo politička volja da se primeni.

Evropska Unija već preduzima neke korake da svoje prizmeljenje učini što laganijim, a na svu sreću mi smo u komšiluku. Čak iako SAD, Kina, Rusija i druge velike zemlje ne budu činile ništa, mi možemo da učinimo nešto i da time povećamo svoje šanse za opstanak. Ali šta da učinimo? O tome u sledećem nastavku serijala."

SLIKE:
Budućnost: ima li nade?
Red: nije rasprodaja
Rad: i to ručni rad
Disciplina: odrastanje u novom svetu
--------------------------------------------------------

[Ovu poruku je menjao Ne znam dana 13.03.2007. u 12:32 GMT+1]
Prikačeni fajlovi
 
0

elitemadzone.org :: MadZone :: Oko 2010 zbog nedostatka energije vraćamo se na standard sa kraja 19. veka, šta učiniti?
(Zaključana tema (lock), by Tyler Durden)
Strane: < .. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 52101 | Odgovora: 195 ] > FB > Twit

Postavi temu

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.