Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica

[es] :: Fizika :: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica

[ Pregleda: 4150 | Odgovora: 16 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

doodoye

Član broj: 323275
Poruke: 7
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1 Profil

icon Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica23.05.2014. u 22:25 - pre 119 meseci
Pozdrav za sve fizicare. :)

Imam jednu nedoumicu, nikada pre nisam cuo da neko o tome uopste prica, a i ja sam tu stvar jednostavno uzimao zdravo za gotovo, prosto ne mogu da verujem da sam je uopste doveo u pitanje :)

Radi se o nasoj tezini na zemlji, tj. sta sve utice, odnosno koje sile uticu, na nasu konacnu tezinu koju ce vaga na kraju prikazati.

Pa da krenem otpocetka.

Tezina = masa X g (ubrzanje zemljine teze)

Za treniranje pilota i kosmonauta da izdrze velika ubrzanja, koriste se centrifugalne sile za simulaciju 'obicnog' pravolinijskog ubrzanja jer se mnogo lakse postize isti efekat sile, nego da sad prave ne znam kakve beskrajne tunele za treniranje i sta ti ja znam.

Ta primena centrifugalne sile, kazu futuristi, moci ce da se koristi u cilindricnim svemirskim brodovima koji se blago rotiraju za simulaciju zemljine gravitacije, gde bismo mi ziveli i hodali unutar tog cilindra kao da smo na zemlji

Imam tri pitanja, tj. trece je pitanje svih pitanja, a prva dva su uvod u to trece.

1. pitanje:
Mene zanima, posto tamo gore nema gravitacije, ali pod gore navedenim uslovima kada bismo stali na vagu, ona bi pokazala nasu tezinu (tj. izmerila bi silu kojom delujemo na vagu i to bi konvertovala i prilazala u kilogramima - pravim razliku izmedju mase i tezine da ne bude zabune), pa mene zanima sledece:
Sta bi fizicari rekli za to telo? Da li to telo ima tezinu u tim uslovima ili posto jednostavno nema gravitacije i g ubrzanja ne moze da ima tezinu?
A vaga, vaga ko vaga, ona meri silu (ne meri cak ni tezinu, kao kad je recimo rukom pritisnes ona ce da pokaze da tvoja ruka ima 250 kg), i onda ona tu silu pretvori u kilograme po uslovima koje je proizvodjac predefinisao (tj. da mi moramo da stanemo na nju i da mirujemo).
Dakle, da li u tom svemirskom brodu tela imaju tezinu ili se u takvim uslovima prikaz na vagi zove drugacije?

2. Drugo pitanje, kompleksnije, prvo je zapravo bilo samo uvod.

Na nacionalnoj geografiji sam gledao emisiju sta bi se desilo kada bi zemlja prestala da se okrece.
I sada, fazon, kao posledica zemljine rotacije atmosfera i voda se skupljaju na ekvatoru, pa je debljina atmosfere na ekvatoru veca nego na polovima. Isto vazi i za vodu, nivo vode je veci na ekvatoru nego na polovima.
Kada bi zemlja stala sa rotacijom, automatski bi zbog nestanka te sile koja deluje na vodu (koja je to sila? Isto centrifugalna?), dakle, automatski bi voda i atmosfera splasnula, tj. pravilnije bi se rasporedila, pa bi na ekvatoru nivo vode opao, a nivo vode na polovima bi porastao dok se ne bi izjednacili. Isto vazi i za atmosferu, debljina atmosfere bi se izjednacila na celoj planeti, ne bi bilo tog ispupcenja na ekvatoru i spljostenja na polovima.

Dakle, da li ta njohova sila uopste postoji i koja je sila zaduzena za to? Da li je ta ista sila dala elipsoidni oblik zemlji?

3. I trece pitanje, poslednje, kao pitanje svih pitanja (zbog kojih sam i otvorio ovu temu).

E ovako. Svi znamo dakle da vaga ne meri masu, vec tezinu, pa se onda ta tezina proporcionalno konvertuje u masu, odnosno masena skala je ustvari proporcionalno konvertovala njutne u kilograme.
I to se radi tako sto se njutni podele sa 9.81 i umesto da pise da imam tezinu od 931 njutna, vaga mi kaze da imam masu 95 kila.

Moje pitanje je sledece. Ako uzmemo u obzir cinjenice iz prvog i drugog pitanja, a vaga je bazdarena da 9,81N prikazuje kao 1kg, da li to znaci da nas vaga zapravo prikazuje laksim nego sto jesmo, tj. da imamo manje kila nego sto zapravo imamo!

Da pojasnim, ako ima potrebe. Radi se o tome da suprotno od gravitacije deluje druga sila, ista ona koja
ispupcava vodu i atmosferu na ekvatoru iz drugog pitanja!
Da li uopste postoji ta sila i ako postoji, zasto je nikad nismo koristili kao faktor u izracunavanju bilo cega?

Da li mi svi zapravo imamo vise kila nego sto mislimo, ali jednostavno oni kad nam izmere tezinu, kazu, aha ona je toliko i toliko N, podele to po obrascu sa 9,81 (nesporno ubrzanje zemljine teze) i kazu, eto to je kilaza! S obzirom da je masa apstraktan pojam, niko jos uvek sa sigurnoscu ne zna sta je to i odakle potice, cak i zvanicno ne postoji definicija sta je kilogram! Vec je definicija nesto tipa, kilogram je jednak masi kugle ili cega vec, etalona, smestenog u parizu! A i to telo koje je u parizu smo merili na vagi! Pa je na kraju ispalo da je i ono lakse nego sto zapravo jeste!
Ili ja nesto definitivno ne razumem.
 
Odgovor na temu

Odin D.
Mlađi referent za automatizaciju
samoupravljanja

Član broj: 37292
Poruke: 2549



+8370 Profil

icon Re: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica23.05.2014. u 23:05 - pre 119 meseci
Ovako na brzinu, iz dzepnog kalkulatora, koristeci aproksimativni radijus Zemlje od 6,000 km - centripetalna sila na ekvatoru je negdje oko 0.3% sile gravitacije.
To znaci da bi isti covjek na polu tezio 0.3% vise nego na ekvatoru (ili na ekvatoru, kad se Zemlja ne bi rotirala).
Medjutim, s obzirom da je Zemlja spljostena na polovima, onda bi gravitaciona komponenta trebala biti povecana, pa bi mozda bio 0.3% tezi zbog nedostatka centripetalne sile, ali 0.X% tezi zbog spljostenosti, pa bi na kraju dobio neki rezultujuci 0.Y%.

U stvarnosti, gravitacija na Zemlji varira od tacke do tacke usled nehomogenosti Zemljine unutrasnjosti, neravnomjerne povrsine i razlicitih masa (voda, zemlja, stijenje...) rasporedjenih neravnomjerno po povrsini, kao i generalno nesimetricnog geometrijskog oblika.
Centrifugalna sila varira sa geografskom sirinom.

Ukoliko je vaga na principu tegova - trebalo bi (pretpostavljam) da pokazuje isto i na polovima i na ekvatoru jer tegovi koji su izbalansirani na jednoj g, ostace takvi i na drugoj.
Ukoliko je vaga na principu opruga (feder, spirala) i sl. onda pretpostavljam da bi pokazivala razlicite vrednosti.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica24.05.2014. u 05:38 - pre 119 meseci
Vaga je bazdarena tako da u ptedvidjenim okolnostima pokaze sta treba.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Forzgov
Project Manager
London, UK

Član broj: 265380
Poruke: 101
*.dynamic.sbb.rs.



+3 Profil

icon Re: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica25.05.2014. u 07:39 - pre 119 meseci
Citat:
Nedeljko: Vaga je bazdarena tako da u ptedvidjenim okolnostima pokaze sta treba.


A šta treba vaga da pokaže?

Pravi odgovor dao je Odin D.
Citat:
Odin D.: m.
Ukoliko je vaga na principu tegova - trebalo bi (pretpostavljam) da pokazuje isto i na polovima i na ekvatoru jer tegovi koji su izbalansirani na jednoj g, ostace takvi i na drugoj.
Ukoliko je vaga na principu opruga (feder, spirala) i sl. onda pretpostavljam da bi pokazivala razlicite vrednosti.


Vaga koja koristi tegove neće pokazivati isto što i vaga koja koristi elastičnu oprugu.

Pravu silu odnosno rezultantnu silu gravitacije i centrifugalne sila koja deluje na neko telo pokazaće vaga koja koristi
oprugu i zavisiće od lokacije na Zemlji, a vaga koja koristi tegove pokazivaće uvek istu vrednost.
Dakle vaga koja koristi tegove je neupotrebljiva kao pokazatelj sile. Ona nije niti može biti baždarena tako da pokaže
ono "što treba", ako treba da pokaže veličinu sile.
 
Odgovor na temu

puma721
dragos savic
serviser bele tehnike
raska

Član broj: 245259
Poruke: 169
93.87.23.*



+41 Profil

icon Re: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica29.05.2014. u 19:15 - pre 119 meseci
ajde sad ovako na mesecu zive ludi i mi za zemlje vozimo
jabike na mesec i prodajemo ja poneo vagu sa tegovima
a ti sa oprugom .
ko ce de bude na stetu.
 
Odgovor na temu

crnilabrador

Član broj: 322386
Poruke: 78
216.185.35.*



+91 Profil

icon Re: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica29.05.2014. u 23:07 - pre 119 meseci
Citat:
puma721: ajde sad ovako na mesecu zive ludi i mi za zemlje vozimo
jabike na mesec i prodajemo ja poneo vagu sa tegovima


Mozda oni sto zive na mesecu misle da smo mi ludi. Treba gledati i iz tudje perspektive. A ako su ludi, to ne znaci da mozes da im prodas jabike na njihovu stetu.
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica30.05.2014. u 00:57 - pre 119 meseci
Po definicijama iz osnovne skole:
1) masa se izrazava u kilogramima, a tezina u njutnima
2) masa se meri vagom sa tegovima, a tezina uredjajem sa oprugama

Dakle, ako poneses na mesec 100 kg jabuka i vagu sa tegovima, ona ce pravilno izmeriti masu jabuka - 100kg.
Ako poneses uredjaj sa oprugama, on ce na zemlji pokazivati da jabuke prave silu od 981N a na mesecu od 0.27N, pa se ne bi 'leba najeo od prodaje jabuka na taj nacin.

Ono sto je tek zanimljivo je - radi li uopste vaga u bezgravitacionom prostoru? Mislim da ne, mada bi trebala, jer masa je univerzalna i morala bi i tada postojati.
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

Shadowed
Vojvodina

Član broj: 649
Poruke: 12846



+4783 Profil

icon Re: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica30.05.2014. u 14:34 - pre 119 meseci
Vaga poredi tezine, ne mase (zato i moze doci do greske usled potiska vazduha).
To sto ce pokazati na Mescu isto kao na Zemlji je zato sto se zanemaruje da je to poredjenje. Obe strane ce podjednako proporcionalno smanjiti tezinu na Mesecu pa ce zato pokazivati isto.
Kod dinamometra sa oprugom nema poredjenja pa zato prikazuje drugacije.

Ili, preformulisano, sila reakcije se kod vage oslanja na gravitaciju a kod dinamometra na karakteristike metala koje se na Mesecu nece promeniti.
 
Odgovor na temu

Shadowed
Vojvodina

Član broj: 649
Poruke: 12846



+4783 Profil

icon Re: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica30.05.2014. u 14:57 - pre 119 meseci
Sta pise na tarabi pored rupe?
 
Odgovor na temu

Forzgov
Project Manager
London, UK

Član broj: 265380
Poruke: 101
*.dynamic.sbb.rs.



+3 Profil

icon Re: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica30.05.2014. u 19:26 - pre 119 meseci
Stvar je jednostavna - vaga sa tegovima će svuda pokazivati istu količinu jabuka - i jabukama i tegovima se jednako
menja "težina" pa im odnos ostaje isti.

Sila opruge se, međutim, ne menja u zavisnosti od položaja na Zemlji.
 
Odgovor na temu

mr. ako

Član broj: 65959
Poruke: 2367



+2294 Profil

icon Re: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica31.05.2014. u 03:31 - pre 119 meseci
Citat:
pctel:
Ono sto je tek zanimljivo je - radi li uopste vaga u bezgravitacionom prostoru? Mislim da ne, mada bi trebala, jer masa je univerzalna i morala bi i tada postojati.

Naravno da ne radi. :)
U bestezinskom stanju se koristi ubrzanje tj. inercija.
- Il n'est pas important qui, importe c'est quoi!
 
Odgovor na temu

Forzgov
Project Manager
London, UK

Član broj: 265380
Poruke: 101
*.dynamic.sbb.rs.



+3 Profil

icon Re: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica01.06.2014. u 10:30 - pre 119 meseci
Citat:
Shadowed:

Ili, preformulisano, sila reakcije se kod vage oslanja na gravitaciju ...

i na centrifugalnu silu, u protivnom, vaga na oprugu bi na istom mestu tokom godine
pokazivala različite vrednosti.
 
Odgovor na temu

puma721
dragos savic
serviser bele tehnike
raska

Član broj: 245259
Poruke: 169
93.87.23.*



+41 Profil

icon Re: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica01.06.2014. u 21:05 - pre 119 meseci
neke stvari mi nisu bas potouno jasne ,
ako se merimo na vagi koja se na zemlinoj kugli nalazi negde na ekvatoru
upodne odnosno da smo u najblizoj mogucoj dalini od sunca ,sada pored
gravitacionog privlacenja zemlje imamo i centrfugalni silu rotacije oko sunca
koja tezi da ostvari dodatni pritisak na vagu ,na suprotnoj strani zemlje
u sred ponoci bi trebalo da budemo laksi ,nerazumem mozda i jesmo
ali vage lazu

[Ovu poruku je menjao puma721 dana 01.06.2014. u 22:57 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Forzgov
Project Manager
London, UK

Član broj: 265380
Poruke: 101
*.dynamic.sbb.rs.



+3 Profil

icon Re: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica02.06.2014. u 03:10 - pre 119 meseci
Citat:
puma721: pored gravitacionog privlacenja
zemlje imamo i centrfugalni silu rotacije oko sunca koja tezi da ostvari
dodatni pritisak na vagu ,na suprotnoj strani zemlje u sred ponoci bi
trebalo da budemo laksi ,nerazumem mozda i jesmo ali vage lazu

Zanemario si gravitaciju Sunca.
 
Odgovor na temu

Llort

Član broj: 323364
Poruke: 9



+4 Profil

icon Re: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica02.06.2014. u 06:26 - pre 119 meseci
ljudi kilo je kilo. kakve veze ima gde meris...
 
Odgovor na temu

djoka_l
Beograd

Član broj: 56075
Poruke: 3441

Jabber: djoka_l


+1460 Profil

icon Re: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica02.06.2014. u 10:07 - pre 119 meseci
Ok da dopunim prethodnog "postera".

Naravno da je jedan kilogram uvek ista masa, problem je merenje jednog kilograma. Recimo, da li je 1 kilogram perja iste mase kao i jedan kilogram gvožđa. Naravno da jeste! Ali, kada bismo na jednoj strani precizne apotekarske vage stavili kilogram gvožđa, a na drugu stranu kilogram perja, perje bi bilo "lakše".

Merenje mase se UVEK radi posredno, merenjem sile ili momenta sile. Ukoliko je u pitanju merenje na vagi koja je napravljena po principu opruge, meri se sila teže koja deformiše oprugu.

Kod vage po principu tegova, izjednačuje se MOMENAT sile kojim deluje sa jedne strane težina tegova, a sa druge strane težina objekta koji se meri, kao i odnosa krakova opruge. Na primer, apotekarska vaga ima jednake krakove poluge, pa su mase na jednom i drugom tasu (odnosno težine) iste kada je vaga u ravnoteži. Sa druge strane, vaga kojom se meriš kod doktora, kao i kantari koji su se nekada koristili na pijaci imaju krakove nejednake dužine, a teg kojim se balansira vaga klizi po kraćem kraku, pa promenom položaja se izjednačuje momenat sile, a masa se očitava kao pozicija na kraku sa tegom (fiksne mase).

Težina je posledica ubrzanja zemljine teže koja varira oko 0.4% u zavisnosti od mesta na zemlji - geografskoj širini, ali i položaja uopšte, jer Zemlja nije homogena. Takođe, težina se menja u odnosu na nadmorsku visinu (opada sa povećanjem nadmorske visine), a zavisi i od atmosferskog pritiska. Naime, na svako telo u atmosferi Zemlje, deluje sila potiska koja je srazmerna atmosferskom pritisku i zapremeni tela. Zato na kilo perja deluje veća sila potiska nego na kilo gvožđa (jer kilo perja ima veću zapreminu - zbog manje gustine).
Na težinu utiče u znatno manjoj meri i gravitaciono privlačenje Sunca, Meseca i drugih planeta, ali je uticaj veoma mali i to 0.5 - 1.5 * 10^-7 g, odnosno, menja se ge za jedan desetomilioniti deo (što je daleko najmanji uticaj od prethodno nabrojanih).

Još jedna ispravka, u prvom postu je naveden pojam "bezgravitaciono" stanje - što ne postoji. Postoji bestežinsko stanje, a ono se javlja u slobodnom padu. Tela koja su u orbiti oko Zemlje, nalaze se u slobodnom padu, odnosno gravitaciono privlačenje Zemlje je upravo jednako centrifugalnoj sili, pa je ukupan efekat jednak nuli (manje ili više). U bestežinskom stanju nijedna vaga ne pokazuje masu ili težinu.

Vaga sa oprugom baždarena je na neku standardnu vrednost g i izmerena težina varira u istoj meri u kojuj varira i g.
Vaga sa tegovima ZAHTEVA bar nekakvu silu teže, inače ne radi. Implicitna pretpostavka je da je sila teže ista na strani gde su tegovi, kao i na strani merenog objekta, inače pokazivanje nije tačno.

Što se tiče mase tela, ono može da se meri i na drugačiji način. Ajnštajn je pokazao da su inerciona i gravitaciona masa tela iste. Inercija je mera kojom se neko telo opire promeni brzine, a gravitaciona masa je zaslužna za gravitaciono privlačenje dva tela. Dakle, ako nemamo silu teže da koristimo vagu, masu možemo da merimo tako što merimo inerciju tela. Zamislimo spravu u Međunarodnoj svemirskoj stanici koja meri masu tela tako što znamo masu sprave, pa kada izbacimo objekat iz te sprave, merimo brzinu merne sprave i objekta. Zbog zakona o održanju impulsa, impulsi sprave i objekta moraju biti istog intenzita i suprotnog smera, pa je onda i odnos njihovih brzina jednak odnosu njihovih masa.
Sa druge strane, torzionom vagom možemo meriti gravitaciono privlačenje dva tela, ali ovaj efekat je suviše mali za bilo kakvo praktično merenje mase.
Najzad, poslednji način merenja mase tela je sabiranjem masa svih njegovih atoma. U toku su pokušaji da se masa od jednog kilograma definiše ne kao massa tega koji stoji u Parizu, nego preko mase precizno obrađene kugle od čistog silicijuma, kako bi etalon za masu mogao biti precizno reprodukovan bez potrebe da se njegova masa upoređuje sa nekim fizičkim objektom, nego preko prečnika takve kugle.

 
Odgovor na temu

hotchimney

Član broj: 300237
Poruke: 462



+822 Profil

icon Re: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica02.06.2014. u 11:23 - pre 119 meseci
Ravnoteža vage je uslovljena rezultantom dejstva svih sila a ne samo težinom.
Ovde se uglavnom pominje gravitacija, pomenut je i potisak fluida u kome se nalazi vaga ali postoje i drugi faktori koji utiču.
 
Odgovor na temu

[es] :: Fizika :: Gravitacija i tezina na zemlji, nesvakidasnja nedoumica

[ Pregleda: 4150 | Odgovora: 16 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.