Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Toplotna pumpa - grejanje, teorija, uredjaji

elitemadzone.org :: TechZone :: Grejanje :: Toplotna pumpa - grejanje, teorija, uredjaji
(TOP topic, by bakara)
Strane: << < .. 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 2469720 | Odgovora: 5460 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

zdravko vas 5051
Novi Sad ... Slana Bara

Član broj: 40827
Poruke: 999
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+2 Profil

icon Re: Toplotna pumpa10.08.2012. u 19:01 - pre 141 meseci
Za Fc. ne moze zidni termostat koji se koristi za TA. pec .. moze ali ventilatori ce raditi na maximalnim brojevima obrtaja...
Mora biti termostat koji ima regulaciju brzine ventilatora ( uglavnom ugradjuju ventilatore sa tri brzine .. a neki Fc. imaju ventilatore cak do sedam regulacija brzine obrtaja ).
Ja na mojima imam kontroler ( termostat ) koji se ugradjuje u vec predvidjeno mesto i njegova sonda meri ulaznu temperaturu vazduha jer se nalazi u delu kucista gde su ventilatori ... plus ostale funkcije koje kontroler ima .
Koliko sam ja shvatio nije bez razloga fabricki tako predvidjen za ugradnju.
Moze i zidni .. ali treba probati sa odgovarajucom visinom postavljanja da se postigne optimalna temperatura ... mislim da je negde oko 140 cm.
 
Odgovor na temu

rade.zrnic

Član broj: 268990
Poruke: 217
212.200.165.*



+336 Profil

icon Re: Toplotna pumpa10.08.2012. u 21:34 - pre 141 meseci
Citat:
sasalabud:
Citat:
Gavara:
Citat:
sasalabud:
Dali neko moze da mi objasni zasto se kod klime daju dva podatka o potrosnji struje,jedan za hladjenje a drugi za grejanje i kako to kad isti kompresor radi i jedno i drugo?Konkretno kod mene pise 2,5 / 2,1Kw.


Pa kontam ovako da to nije samo potrošnja kompresora.Pazi kada leti hladi u kući onda ima grejanje spoljašnje jedinice ,te struju troši ventilator da je ohladi.Mora biti samo da je to.Zimi sumljam da ima grejač za ulje kompresora kao TP pa da u nekim situacijama troši i više



Ventilator radi i leti i zimi i to istom brzinom,bice da je u pitanju taj grejac ulja,a voleo bih da to neko ko tacno zna i potvrdi,da nebi ostalo ovako na nuvou nagadjanja i ako jeste dali je on integrisan unutar kompresora ili se montira spolja?


Evo da se posle dužeg vremena ponovo uključim u diskusiju u temi koja će da bude goruća u nekoliko sledećih godina.
Zašto je razlika u količini toplotne energije koju emituje uređaj pri radu zimi i leti? Prosto zato što je kompresor uvek van grejanog ili hlađenog prostora i svoju toplotu odaje uglavnom beskorisno. Sami grejač na kompresoru je uvek uključen i male je snage. Montiran je u kao spoljnji i lak je za zamenu. Ventilatori su takođe male snage i ne utiču bitno na potrošnju.
Bavim se rashladnim pumpama koje se koriste za druge namene, nebi ni poverovali koliko ih radi u našem okruženju, pa ću pokušati da odgovorim na svako pitanje.
 
Odgovor na temu

sasalabud
gitarista

Član broj: 305387
Poruke: 158
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+19 Profil

icon Re: Toplotna pumpa10.08.2012. u 22:44 - pre 141 meseci
Rade nisi dobro procitao pitanje.A ja imam jos dosta pitanja,kako nisam iz ove struke i nisam do sada imao dodira cak ni sa centralnim grejanjem,sada imam pred sobom rebus.Kako se upravlja podnim grejanjem,odnosno sta je izvrsilac komande.PRIMER: Greju se dve zasebne prostorije,svaka ima svoj termostat,jedna je dostigla postavljenu temperaturu druga nije,i sta se desava ,gde dolazi informacija sa termostata da treba da se iskljuci protok kroz prostoriju koja je vec zagrejana.Kakvog je tipa taj ventil koji treba to da izvrsi? El.motorni,el.magnetni ili...
 
Odgovor na temu

sasalabud
gitarista

Član broj: 305387
Poruke: 158
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+19 Profil

icon Re: Toplotna pumpa10.08.2012. u 23:35 - pre 141 meseci
Evo jedne poslastice za ljude kojima mastarenje nije strano. Sta mislite o ideji da se tokom leta u zonu gde su postavljene geotermalne sonde za rad TP deponuje toplota sa solarnih kolektora,pa da zimi to podize COP u radu TP. Za otprilike pola dana solarni kolektori vec zagreju potrosnu vodu za taj dan,a sta rade drugu polovinu dana kada je i najjace suncevo zracenje? Tada u nemogicnosti da se oslobode generisane toplote dolazi do krivljenja usled puzanja materijala,zatim se nocu hladi i skuplja pa sutra se opet prekomerno siri i krivi a prekosutra procuri.Nisam do sada pronasao da se to radi ali sam pronasao da zemlja sama upija oko 50% sunceve energije,pa se pitam zasto nebismo taj procenat digli na recimo 60% u zoni postavljenih geotermalnih sondi?
 
Odgovor na temu

rade.zrnic

Član broj: 268990
Poruke: 217
*.opera-mini.net.



+336 Profil

icon Re: Toplotna pumpa11.08.2012. u 05:40 - pre 141 meseci
@sašalabud-e,
kontrola protoka je rešena davno i to na više načina. Podno grejanje je uglavnom izvedeno sa više ulaza i izlaza koji su spojeni u kolektore. Recimo, jedna soba ima četiri cevne zmije sa spojenim ulazima u jednoj tački i četiri izlaza u drugoj što čini jedan radijator. Prosto "nabudžiš" termosifonski ventil na ulaz i tvoj radijator se sam "podgreva". Ako imaš para kupiš digitalnu upravljačku jedinicu koja će da iščitava stanja u pojedinim tačkama i da preko elektro-ventila reguliše zadato stanje.
Što se tiče maštarenja, mislim da svima koji su prisutni u ovoj temi nije strano. Pomoći "Majčici Zemlji" da akumulira dodatnih 10 procenata toplote prevazilazi i po ceni i po tehnologiji misiju na Mars, a mislim da bi se poprilično narušio Eko sistem. Ni ti nebi voleo da ti se drvo ispred kuće osuši zato što je temperatura tla na 15 metara dubine 30 stepeni celzijusa.
Pozdrav
 
Odgovor na temu

sasalabud
gitarista

Član broj: 305387
Poruke: 158
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+19 Profil

icon Re: Toplotna pumpa11.08.2012. u 08:23 - pre 141 meseci
Dobro posto ce vec u svakoj sobi biti digitalni termostat sa sondom u patosu koji kontrolise el.grejne kablove onda taj isti termostat moze da upravlja i tim elektro ventilom.Ej,brate da znas kakav park ja imam,i ptice i veverice samo se sad nesto razbezase od ovih radova ali vratice se.Ti imas jednu manu,ne citas pazljivo.Tako je bilo u odgovoru na pitanje o konzumnoj snazi kompresora,tako i sad po pitanju zagrevanja zemlje.Ja rekoh: "Nisam do sada pronasao da se to radi ali sam pronasao da zemlja sama upija oko 50% sunceve energije,pa se pitam zasto nebismo taj procenat digli na recimo 60% u zoni postavljenih geotermalnih sondi? " a to je 20-tak %,a to je sa sadasnjih 10-12C + 20%=? koliko?,i to samo u zoni gde su sonde, a ti otiso na svemirsku tehnologiju i 30C sto sa 2kvadrata kolektora koliko se obicno stavlja na kucu za sanitarnu vodu,ne mozes ni da postignes pa taman i da ne grejes sanitarnu vodu nego celo leto samo zemlju.Cak mislim da su i onih mojih 20% u domenu fantazije,ali znam da je svaki stepen ili deo stepena tamo dole dragocen jer moze ako ne bas da poveca COP onda da produzi izdasnost busotine do sledeceg proleca.Znaci,ako vec imas kolektore i spremnik i pumpu i instalaciju,onda samo jos 100m alkatana koje spustas u iste busotine zajedno sa geo sondama.Dakle +100m alkatana,a gde je mars?pozz.labud
 
Odgovor na temu

dmax
Dejan Matijević
IT Network Manager, Celebrity Cruises
Worldwide || Temerin

Član broj: 67686
Poruke: 170
12.43.115.*



+28 Profil

icon Re: Toplotna pumpa11.08.2012. u 09:53 - pre 141 meseci
Citat:
sasalabud: Evo jedne poslastice za ljude kojima mastarenje nije strano. Sta mislite o ideji da se tokom leta u zonu gde su postavljene geotermalne sonde za rad TP deponuje toplota sa solarnih kolektora,pa da zimi to podize COP u radu TP. Za otprilike pola dana solarni kolektori vec zagreju potrosnu vodu za taj dan,a sta rade drugu polovinu dana kada je i najjace suncevo zracenje? Tada u nemogicnosti da se oslobode generisane toplote dolazi do krivljenja usled puzanja materijala,zatim se nocu hladi i skuplja pa sutra se opet prekomerno siri i krivi a prekosutra procuri.Nisam do sada pronasao da se to radi ali sam pronasao da zemlja sama upija oko 50% sunceve energije,pa se pitam zasto nebismo taj procenat digli na recimo 60% u zoni postavljenih geotermalnih sondi?


Dobro ti je rezonovanje za akumulaciju toplote, ali meni deluje da bi se zbog podzemnih vodenih tokova energija koju bi deponovao "rasporedila" svuda. Tako da nebi ostala nekoliko stepeni visa temperatura u zoni sonde, nego bi aktivni podzemni tokovi hladili zemlju oko sonde, dok bi se voda grejala i tako prenosila energiju dalje. Mislim da bi ovo bilo efektivno moguce u nekim brdsko-planinskim krajevima gde vode nema ni kada treba, dok u Vojvodini neverujem da bi bilo bilo kakvog efekta zbog mnogih podzemnih voda.


Kada si ovakav scenario vec spomenuo, da malo jos malo razgovaramo na ovu temu

I sistem voda-zemlja (kada se koristi sistem sa okiten cevima postavljenim u zemljiste) bi bio efektivniji u kombinaciji sa podzemnim vodama, nego u podrucju sa suvim zemljistem. Ako se uzme u obzir da se stavi dodatni izmenjivac izpred TP u sistemu voda-voda, onda skoro isti efekat ima sistem voda-zemlja, jer tu se koristi isto izmenjivac (koji nemora da se redovno cisti, jer je uvek prolazi ista voda kroz njega). Glavna prednost sistema voda-voda u odnosu na voda-zemlja je da voda koja dolazi iz zemlje ima temperaturu samog zemljista, dok zatvoreni krug sa okiten crevom kod sistema voda-zemlja ima par stepeni nizu temperaturu od zemljista. Dakle voda-zemlja i voda-voda sa dodatnim izmenjivacem imaju u sustini istu temperaturu na ulasku u TP.

Sa sondama se uzima energija sa relativno malog prostora oko sonde. Ako ima podzemnih voda oko sonde, onda bi ti podzemni tokovi trebalo da cirkulacijom podzemnih tokova "donose" jos energije u podrucje sonde i tako greju ohladjeno zemljiste oko sonde. Ako se tako gleda na ovaj problem, onda bi ovde u ravnici (sa mnogo podzemnih voda) bilo bolje da se ide sa sondama sa direktnom ekspanzijom jer bi bilo maksimalno moguce iskoriscenje prenosa energije (direktnom ekspanzijom), a zemljiste oko sonde bi se "odrzavalo" na konstantnoj temperaturi uz pomoc podzemnih tokova. Ako se uzmu u obzir cene kopanja bunara vecih precnika potrebnih za potapajucu pumpu, onda se ovo resenje sa direktnom expanzijom mozda jos vise isplati nego sto deluje na prvi pogled.
 
Odgovor na temu

sasalabud
gitarista

Član broj: 305387
Poruke: 158
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+19 Profil

icon Re: Toplotna pumpa11.08.2012. u 11:26 - pre 141 meseci
Vidi,ja sam na brdu i ima najmanje 140m do prve vode.Najpovoljnija ponuda mi je 30E po metru dubine i to ne dolazi u obzir,ali mogu mnogo povoljnije 4-5 puta po 15m pod uglom 50-60 stepeni i bakarne cevi za direktnu expanziju i nema izmenjivaca,a odredjena vlaga dole bi svakako dobro dosla jer bi potpomogla toplotnu regeneraciju oko sondi,i mislim da koji stepen vise deponivan u tim uslovima ne moze da skodi.Pazi i TA pec deponuje u sebe na isti nacin uz dobru izolaciju ali ni zemlja nije bas jako losa po tom pitanju jer vec na 2m dubine imas 10-tak C cak i na -30na povrsini tako da bi ono deponovano trebalo da ostane tu negde u zoni sondi.Dobro bi bilo kad bi ovde naleteo neko sa rudarsko geoloskog pa bi culi sta nauka kaze na tu temu.
 
Odgovor na temu

sasalabud
gitarista

Član broj: 305387
Poruke: 158
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+19 Profil

icon Re: Toplotna pumpa11.08.2012. u 11:43 - pre 141 meseci
Sto vise o ovome razmisljam sve mi je primamljivije i na kraju cu to i uraditi,ali ne znam dali bi koji stepen vise podigao COP u radu TP ili bi povecao izdasnost busotina ili...u svakom slucaju mislim da bi se ulozenih 50E za alkatan za tu svrhu vrlo brzo vratilo.A otvaraju se i druge mogucnosti.Razmisljam i da podignem jednu vertikalnu turbinu.To je sada trend u americi jer su pogodne za upotrebu u naseljenim mestima zato sto ne prave buku kao horizontalne sa elisama,i nije bitan pravac vetra,a kod mene kosave kolko oces i kad se sve sabere vrlo su ucinkoviti.Za njih se u samogradnji prave generatori od kalemova i neodijumskih magneta koji generisu struju vec pri najmanjem broju obrtaja,a turbine rade i na najmanji dasak vetra.Uglavnom ih prave kao trofazne generatore,pa kao kod alternatora ispravljaju i pune akumulatore,ali mene to ne interesuje jer akumulatori su skupi i imaju kratak vek exploatacije.Ja bih pravio monofazni i takvu " nekvalitetnu struju " koja se uzgred prenosi mnogo tanjim i jeftinijim kablovima jer nije jednosmerna,automatski ukljucivao prema potrebi u tom trenutku.Ako je sezona grejanja ,pravo u grejne kablove u podu ako nije onda pravo u zemlju na kablove pored sondi za TP i za rad cirkulacione pumpe koja tera vodu kroz one alkatan cevi jer grejaci ne traze stabilan napon i frekvenciju.

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 11.08.2012. u 14:03 GMT+1]
 
Odgovor na temu

dmax
Dejan Matijević
IT Network Manager, Celebrity Cruises
Worldwide || Temerin

Član broj: 67686
Poruke: 170
12.43.115.*



+28 Profil

icon Re: Toplotna pumpa11.08.2012. u 11:51 - pre 141 meseci
Citat:
sasalabud: Vidi,ja sam na brdu i ima najmanje 140m do prve vode.Najpovoljnija ponuda mi je 30E po metru dubine i to ne dolazi u obzir,ali mogu mnogo povoljnije 4-5 puta po 15m pod uglom 50-60 stepeni i bakarne cevi za direktnu expanziju i nema izmenjivaca,a odredjena vlaga dole bi svakako dobro dosla jer bi potpomogla toplotnu regeneraciju oko sondi,i mislim da koji stepen vise deponivan u tim uslovima ne moze da skodi.Pazi i TA pec deponuje u sebe na isti nacin uz dobru izolaciju ali ni zemlja nije bas jako losa po tom pitanju jer vec na 2m dubine imas 10-tak C cak i na -30na povrsini tako da bi ono deponovano trebalo da ostane tu negde u zoni sondi.Dobro bi bilo kad bi ovde naleteo neko sa rudarsko geoloskog pa bi culi sta nauka kaze na tu temu.

Mislim da su ti tvoji uslovi dobri za tu primenu, jer ti nece akumulirana toplota "iscuriti" sa podzemnim vodama.

Citat:
sasalabud: Sto vise o ovome razmisljam sve mi je primamljivije i na kraju cu to i uraditi,ali ne znam dali bi koji stepen vise podigao COP u radu TP ili bi povecao izdasnost busotina ili...u svakom slucaju mislim da bi se ulozenih 50E za alkatan za tu svrhu vrlo brzo vratilo.


COP bi trebalo da se podigne po svemu onome sto je dosada pisano, samo je pitanje koliko. Ali kao sto kazes, to je samo 50 evrica dodatnog ulaganja za crevo, ako se uzme u obzir da vec imas sistem solarnog grejanja, ali tu jos treba i izmenjivac toplote koji bi se vezao negde na taj sistem solarnog grejanja.
 
Odgovor na temu

dmax
Dejan Matijević
IT Network Manager, Celebrity Cruises
Worldwide || Temerin

Član broj: 67686
Poruke: 170
12.43.115.*



+28 Profil

icon Re: Toplotna pumpa11.08.2012. u 12:04 - pre 141 meseci
Nego i ja razmisljam sada vise o sondama (to sada kada sam sam sebi objasnio ulogu podzemne vode u obezbedjivanju konstantne temperature u zemljistu :)

Ovde je sonde spominjao Geotempus i rekao je da oni rade 35m sonde koje su za otprilike 3.5 do 4.5 Kw i kompletna izrada (busenje, cevi sa postavljanjem i punjenje cevi) kosta 1200 evra po komadu. To mu dodje da za 10Kw TP treba oko 3 sonde, a to ispadne 3600 evra.

To mi nesto dodje preskupo. Zar ne moze to resenje jeftinije? Mislim busenje rupa je sa fi 50mm pretpostavljam. Tu jos idu bakarne cevi i gas. Neznam cene, ali mi to deluje puno Cu za 3600 evrica... Jel ima tu jos nesto osim bakra i gasa ili je to samo to?

I da, kako se popunjava rupa posle postavljanja cevi, da li je dovoljan pesak?
 
Odgovor na temu

sasalabud
gitarista

Član broj: 305387
Poruke: 158
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+19 Profil

icon Re: Toplotna pumpa11.08.2012. u 15:32 - pre 141 meseci
Dejane,sama sonda se sastoji od 2 bakarne cevi razlicite debljine.Kada je u funkciji isparivaca onda kroz tanju freon putuje dole a kroz deblju se vraca.Ovi iz geotempusa verovatno znaju sta rade kad ih prave od 35m zbog vracanja ulja u kompresor.Kod mene ce biti situacija 5 puta po 15m cevi fi 8 i fi 10mm i sve vezano paralelno.Cim se sonda spusti u busotinu zaliva se BENTONITOM.To je neka fino mlevena siva glina i koristi se kod klasicnog busenja bunara za hladjenje alata i izbacivanje isplake.Kad se pomesa s vodom dobija se tecno blato i time se zaliva busotina.Verovatno i posle susenja i stvrdnjavanja za razliku od betona zadrzava elasticnost i dozvoljava bakarnim cevima da se skupljaju i sire usled promene temperature.Takodje cilj je da ne ostanu vazdusni dzepovi jer na tim mestima sonda nema dobar kontakt sa zemljom,Ne znam gde se nabavlja i posto je ali ga sigurno ima.Ako ga ne nadjem zalicu sitnim peskom.Voda ce ga sigurno spustiti dole.Mislim da ce imati isti efekat,i po meni na ovo resenje bi trebali svi da idu jer: nije potreban bunar,nema izmenjivaca na toj strani kompresora pa nema ni gubitaka na izmenjivacu i odma COP ide gore,nema bunarske pumpe i to podize COP,nema ciscenja izmenjivaca,nema drugog bunara i problema sa otpadnom vodom,nema glikola itd.Jedino sto se na ovaj nacin gubi mogucnost pasivnog hladjenja ali opet imas mogucmost da pored sonde u istu busotinu spustis alkaten cevi i vezes na cirkulacionu pumpu koja ti vec tera vodu kroz pod i imas i pasivno hladjenje za male pare.

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 11.08.2012. u 16:44 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao sasalabud dana 11.08.2012. u 16:53 GMT+1]
 
Odgovor na temu

dmax
Dejan Matijević
IT Network Manager, Celebrity Cruises
Worldwide || Temerin

Član broj: 67686
Poruke: 170
*.mtnsat.com.



+28 Profil

icon Re: Toplotna pumpa11.08.2012. u 15:59 - pre 141 meseci
Citat:
sasalabud:sama sonda se sastoji od 2 bakarne cevi razlicite debljine.Kada je u funkciji isparivaca onda kroz tanju freon putuje dole a kroz deblju se vraca.


Nije mi ovo jasno sa 2 precnika cevi. Zar sve sto ide u zemlju nije isparivac? Koliko ja razumem rashladne sisteme, postoji ventil - reglator pritiska, pre isparivaca (dakle celog dela koji bi isao u zemlju). Posle isparavaca dolazi kompresor koji vuce gas iz isparivaca i pod pritiskom ga gura u (ne znam kako se zove ovaj deo) gde zbog rasta pritiska raste i temperatura koji predaje vodi, vazduhu, cemu vec. Posle tog dela oped dodjemo do ventila, koji odrzava pritisak u tom delu, u kada gas prodje kroz njega usled pada pritiska smenjuje se i temperatura. Dakle ceo taj sistem bakrnih cevi u zemlji treba da je jedan veliki isparivac koji bi po mojim saznanjima trebao da bude svuda istog precnika.


Citat:
sasalabud:Ovi iz geotempusa verovatno znaju sta rade kad ih prave od 35m zbog vracanja ulja u kompresor.

O kakvom ulju je rec?
 
Odgovor na temu

sasalabud
gitarista

Član broj: 305387
Poruke: 158
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+19 Profil

icon Re: Toplotna pumpa11.08.2012. u 16:34 - pre 141 meseci
Citat:
dmax:
Citat:
sasalabud:sama sonda se sastoji od 2 bakarne cevi razlicite debljine.Kada je u funkciji isparivaca onda kroz tanju freon putuje dole a kroz deblju se vraca.


Nije mi ovo jasno sa 2 precnika cevi. Zar sve sto ide u zemlju nije isparivac? Koliko ja razumem rashladne sisteme, postoji ventil - reglator pritiska, pre isparivaca (dakle celog dela koji bi isao u zemlju). Posle isparavaca dolazi kompresor koji vuce gas iz isparivaca i pod pritiskom ga gura u (ne znam kako se zove ovaj deo) gde zbog rasta pritiska raste i temperatura koji predaje vodi, vazduhu, cemu vec. Posle tog dela oped dodjemo do ventila, koji odrzava pritisak u tom delu, u kada gas prodje kroz njega usled pada pritiska smenjuje se i temperatura. Dakle ceo taj sistem bakrnih cevi u zemlji treba da je jedan veliki isparivac koji bi po mojim saznanjima trebao da bude svuda istog precnika.


Citat:
sasalabud:Ovi iz geotempusa verovatno znaju sta rade kad ih prave od 35m zbog vracanja ulja u kompresor.

O kakvom ulju je rec?



Radi se o ulju koje kompresor u radu izbacuje zajedno sa freonom na potisnoj strani.Za sad ni meni nije jasno zasto dva razlicita precnika cevi ali se tako radi.Expanzioni ventil ili kapilara ostaju uz kompresor samo bakarne cevi idu u zemlju.Po meni, bolje je ici na vise plicih busotina oko 20m nego na jednu duboku cak i da ne postoji problem vracanja ulja,zato sto kada su u paralelnoj vezi TP crpi toplotu iz najizdasnije busotine u tom trenutku sto omogucava ostalim busotinama da se regenerisu odnosno podgreju
 
Odgovor na temu

sasalabud
gitarista

Član broj: 305387
Poruke: 158
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+19 Profil

icon Re: Toplotna pumpa11.08.2012. u 16:40 - pre 141 meseci
Temperatura se u busotini od dubine 3m pa na dublje povecava samo 1C na svakih 33m.
 
Odgovor na temu

dmax
Dejan Matijević
IT Network Manager, Celebrity Cruises
Worldwide || Temerin

Član broj: 67686
Poruke: 170
*.mtnsat.com.



+28 Profil

icon Re: Toplotna pumpa11.08.2012. u 16:47 - pre 141 meseci
Vise plicih busotina su jeftinije, od jedne duboke, tako da je i tu neka usteda, a i lakse je baratati sa cevima od 15m priikom montaze, nego sa onima od 35m.
 
Odgovor na temu

dmax
Dejan Matijević
IT Network Manager, Celebrity Cruises
Worldwide || Temerin

Član broj: 67686
Poruke: 170
*.mtnsat.com.



+28 Profil

icon Re: Toplotna pumpa11.08.2012. u 17:06 - pre 141 meseci
Evo sada gledam bakarne meke cevi fi8 x 0.9m je oko 2 evra/m, a fi 10mm x 0.9mm je oko 2.5 evra/m
Dakle manje od 200 evra za bakarne cevi u ovoj tvojoj kombinaciji 5x15m. Koliko moze da kosta busenje takvih rupa? Rupe pretpostavljam nemoraju biti vece od fi 50 mm.


 
Odgovor na temu

rade.zrnic

Član broj: 268990
Poruke: 217
*.opera-mini.net.



+336 Profil

icon Re: Toplotna pumpa11.08.2012. u 20:14 - pre 141 meseci
@sasalabud-e i @max-e,
vi ste u SF sferi pa da vas vratim malo na površinu iz "tavnije' dubina" utrobe Majčice nam Zemlje.
Da ste čitali od početka tekstove u ovoj temi saznali bi i malo opširnije o termodinamici i zakonima po kojima se ponašaju fluidi koji se koriste kao medijumi za prenos toplote.
Deo zatvorenog kruga posle kompresora u kome dolazi do povećanja pritiska što sa sobom nosi i povećanje temperature, gde se medijum kondenzuje se začudo zove kondenzator. U zavisnosti od toka koliko je taj medijum pokupio toplote prilikom isparenja u isparivaču i u zavisnosti od toga koliko se ta toplota efikasno oduzima, prelazi ponovo u tečno stanje. Zatim sledi pažljivo odabran element sistema koji se zove ekspanzioni ventil. On mora da bude dimenzionisan prema kompresoru jer se tu deli uz kompresor, sistem na dva dela, deo visokog i deo niskog pritiska. Ekspanzioni ventil ili više njih (uobičajeno je da ide jedan uz jedan kompresor zbog troškova) može da bude podeljen na više tanjih cevi kojima se medijum deli na isto toliko cevnih zmija ili isparivača. U sistemu gde radi jedan kompresor sve cevne zmije ako je ekspanzioni ventil tako modelovan (ili samo jedna cevna zmija) radi sistem uvek punim kapacitetom uz male oscilacije koje diriguje sonda ekspanzionog ventila koja je postavljena na sami izlaz isparivača i ona nedozvoljava izlaz freonau tečnom stanju u kompresor. Pošto freon neminovno nosi sa sobom i ulje koje podmazuje kompresor, veliki je problem to ulje i vratiti u kompresor. Jedan od načina je postavljanje sifona u kojima se ulje skuplja dok se sifon ne popuni pa svojim viskozitetom prigušivši usis pa otčepljenjem povećava brzinu fluida koji to ulje i ponese ka kompresoru. Drugi način je postavljanje odvajača ulja koji liči na WC kotlić. Kad se napuni, plovak otvori ventil i vrati ulje u kompresor.
Dignuti ulje iz stuba od 15 metara je vrlo ozbiljan zadatak i valjda firma koja to izvodi zna šta radi.
U rupe (@sasalabud) koje ćeš da iskopaš i "sahraniš" isparivač ćeš morati da sipaš nešto drugo što se ne zove pesak, nešto što dobro prenosi toplotu iz okoline na bakarnu cev a nije agresivno. Ti nameravaš da svoje remek delo koristiš više godina a ne da sledeće grejne sezone izvlačiš patrljke iz zemlje.
Svako potapanje okoline isparivača pri radu dovodi do njegovog zaleđivanja a onda zaboravi izmenu toplote. Led je strašno dobar izolator.
Takav način se koristi ali ti nisu sve rekli. Nešto su preskočili a to nešto košta.
Kad ti se isparivač zaledi na 15 metara dubine... Odledićeš ga taman oko 2030. kad uđemo u tu jevropsku Juniju. Ili da pokušaš sa onih 10 posto povećanja akumulacije toplote.
U sredu sam u Vršcu pa ako si raspoložen možemo da razmenimo iskustva.
Pozdrav
 
Odgovor na temu

sasalabud
gitarista

Član broj: 305387
Poruke: 158
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+19 Profil

icon Re: Toplotna pumpa11.08.2012. u 21:17 - pre 141 meseci
Rade, ja verujem da si ti dobar majstor ali to nije dovoljno jer ako si dosao ovde da nam uvalis to " nesto sto kosta " onda ti ovaj pristup nije bas najbolji nacin za to.Mozda bismo nesto i mogli da istrgujemo ali svakako ne pod ovakvim okolnostima.Ako ja tebe pozdravljam i postujem kao majstora,jer tako si se predstavio,a ti kako vidim imas nameru da mi nesto uvalis i naplatis svoje znanje,onda moras malo da budes i trgovac,da mi pricas lepo da me omadjijas,da u meni stvoris zelju i poverenje i da me na taj nacin pridobijes da ja s redoscu udjem u posao s tobom i da sa zadovoljstvom platim znanje koje ti imas a meni treba.Ovako kako si krenuo to bas ne valja.Pokusaj ponovo.labud
 
Odgovor na temu

sasalabud
gitarista

Član broj: 305387
Poruke: 158
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+19 Profil

icon Re: Toplotna pumpa11.08.2012. u 21:28 - pre 141 meseci
Citat:
dmax:
Evo sada gledam bakarne meke cevi fi8 x 0.9m je oko 2 evra/m, a fi 10mm x 0.9mm je oko 2.5 evra/m
Dakle manje od 200 evra za bakarne cevi u ovoj tvojoj kombinaciji 5x15m. Koliko moze da kosta busenje takvih rupa? Rupe pretpostavljam nemoraju biti vece od fi 50 mm.




mislim da je bolje da budu malo vece zbog lakseg zalivanja BENTONITOM. Vidis Rade znamo mi za to.Oni koji to profesionalno rade koriste snazne pumpe i pod pritiskom ga ubrizgavaju u busotinu i to kosta.U nedostatku takve pumpe bolje je da je rupa malo sira jer je manja mogucnost da se napravi klobuk prilikom zalivanja i onemoguci dalje punjene.
 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: TechZone :: Grejanje :: Toplotna pumpa - grejanje, teorija, uredjaji
(TOP topic, by bakara)
Strane: << < .. 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 2469720 | Odgovora: 5460 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.