Teorija Relativnosti

Moguće, Dane, da moje klimanje glavom („gore – dolje“) i isto takvo klimanje glavom nekog Grka „posmatrač“ jednako vidi (mada su suprotnog značenja: da - ne) i tumači na neki svoj treći način (ne sumnjajući u vlastito viđenje).
Citiram Ajnštajna: „U smislu načela relativnosti mi ćemo pretpostaviti da se u odnosu na tekućinu svjetlost širi uvijek istom brzinom w bila tekućina u odnosu na druga tijela u kretanju ili ne bila“.
Zašto meni osporavati iskaz „brzina svjetlosti u odnosu na vakuum“ (vakuum – prostor bez materije), bez obzira ako u tako zamišljenom prostoru (vakuumu) nisam naveo neku konkretnu početnu tačku (koordinatni sistem) posmatranja?

Da li smo se razumjeli ko Nasrudin i mudrac? Ove tvoje navode ja shvatio: Makroizvor emituje širok spektar, sa različitim brzinama svjetlosti u odnosu na makroizvor?! Detektor, u zavisnosti od svoje brzine kretanja u mediju u kojem se prostire taj „široki spektar“ detektuje vidljivu svjetlost iz tog spektra koja u odnosu na njega (detektor) ima brzinu c.
Strogo razdvajam emitovanje od detekcije.
Čim kažeš: „izvor emituje“, tu moramo stati i analizirati sadržaj (1. ko (što), 2.kada, 3.gdje, 4.kako, 5.zašto, 6. ???, (ima i ovo šesto....).
Ako se izvor nalazi u vakuumu (kreće se u vakumu, kažeš „atomi osciluju“ u vakuumu), onda u tom vakuumu moraš odrediti i mjesto -3. gdje i vremenski trenutak 2.kada. To – kada- je relativna nula na „vremenskoj osi“ od POSTANKA do NESTANKA svega što postoji (svega što znamo da postoji i svega što još i ne znamo da postoji).
Ako si odredio mjesto u vakumu i kažeš da se izvor kreće i takođe kažeš da se i to nešto (svjetlost, široki spektar) emitovano sa izvora kreće , onda već imaš dva različita i neovisna kretanja (u odnosu na već pomenuto mjesto) u vakumu. U nekom narednom vremenskom trenutku (recimo u trenutku detekcije) ćeš iskazati da se makroizvor kretao, da se „spektar prostirao“, u odnosu na šta ćeš iskazati položaj tog „nečega“ što je emitovano i nečega što si nazvao „makroizvor“? Nema dva tijela! Te dvije zamišljene tačke , dva mjesta (Početak – P i Kraj-K) pripadaju, takođe, vakuumu, te su oba navedena kretanja (oscilovanje ili kretanje makroizvora i prostiranje „širokog spektra svjetlosti“, također u vakuumu).
Sada već imaš bar tri tačke istog pravca i bar tri različite „apsolutne“ brzine u vakuumu u odnosu na vakuum (u odnosu na mjesto ili mjesta u vakuumu). Relativne brzine i relativna kretanja još nismo ni pomenuli?!
Zato sam (jednom i nikad više) postavio (Nedeljku) "zahtjev": "Hajde da vidimo šta imamo u samom startu " (c, v, K° , K', definicije, jedinice mjere,...).

Dane, „pustili su nas“ da diskutujemo međusobno (ja preispitujem svoje i tvoje postavke, ti preispituješ svoje i moje postavke, te mislim da tako pomažemo jedan drugom) i da ne želim i drugima ponešto saopštiti prešao bi na „privatne poruke“. Uzrok, eventualnih, nesporazuma i razmimoilaženja najčešće se krije u „polaznim postavkama“, „završnim postavkama“ i „očiglenim“ (nespornim) postavkama“.
„Makroizvor“ – štaje to, gdje je to, od čega je to,...? Koji su njegovi atributi? Pojasni mi to na konkretnim primjerima , od opšteg ka pojedinačnom ili od pojedinačnog ka opštem, induktivno i deduktivno. Tvoj iskaz: v_a+c iskazuje međusobnu relativnu brzinu „elementarnog izvora“-atoma (v_a i emitovane svjetlosti c ili elektrona i svjetlosti c emitovane sa neke od putanja elektrona u atomu? Kada upotrijebiš izraz „višestrukost emitovane svjetlosti“ da li pri tom podrazumijevaš samo višestrukost relativnne brzine: v_r = v_a+c ili i „višestrukost“ brzine c?
Kritičan sadržaj u opisu navedenog je „trenutak“(jednina ili množina) i „mjesto“(jednina ili množina) emitovanja svjetlosti i iskazivanje v_a+c u odnosu na taj trenutak i na to mjesto. Čini mi se da nemamo načina utvrditi veličinu i smjer v_a „elementarnog izvora“ u tom momentu? Prostiranje brzine c je neovisno od v_a , te ne vidim razloga vezivati „detektabilnost“ za v_a izvora?!
Moj iskaz: „Brzina c u vakuumu je 3∙10₈m/s „ podrazumijeva neko (zamišljeno) mjesto u vakuumu u kojem se nalazio „elementarni izvor“ u trenutku emitovanja. Pod mjestom podrazumijevam geometrijski pojam tačka i „ne vežem“ je ni za jedno fizičko tijelo, a pod pojmom vakuuma podrazumijevam geometrijski pojam prostora (sa jedinim fizičkim atributom-dužina).
Iskaz: „Ne postoji privilegovan sistem referencije“ , čak, uopšte ne prihvatam (ovo prvi put pominjem na ovim stranicama), jer smatram Svemir – zamišljen kao vakuum- osnovnim, temeljnim i privilegovanim K° sistemom referencije, u odnosu na koji iskazujemo sve ostalo (što znamo i što ne znamo). Mjesto u vakuumu i mjesto u prostoru je opet samo (zamišljena) geometrijska tačka.
Apsolutnu vrijednost „relativnih kretanja“ podržavam. K°K' = vt = K'K° = ct_v, za svako 0<v<c<∞.

A šta je sa „elementarnim izvorima“ (atomima) koji imaju relativnu brzinu, a uopšte ne emituju svjetlost?
Čini mi se da bi ovaj dio „emituju svjetlost pri bilo kojoj njihovoj brzini trebalo korigovati. Svjetlost ne emituju „pri bilo kojoj njihovoj brzini“ (čak, emitovanje svjetlosti dovodim u zavisnost o njihovoj brzini, emitujući svjetlost zrače „višak energije“,...).

Moje mišljenje je da „brzine svetlosti“ treba pisati kao „brzina svjetlosti“ (u jednini), a različite „brzine svjetlosti“ (množina) koristiti samo u vezi sa različitim optičkim sredinama i,eventualno, pri kretanju optičke sredine, koristiti različite relativne brzine svjetlosti u odnosu na različite referentne sisteme (a ne na „bilo koji“).

U Svemiru se odvijaju sva moguća fizička zbivanja, pa i sva moguća kretanja (i „apsolutna“ i „relativna“). Svaka uočena (izdvojena, zamišljena,) tačka svemira (tačka kao geometrijski pojam) za koju izjavimo da je „nulta tačka“, „nepokretna tačka“ ,..., pripada „nultom“, „nepokretnom“, „mirujućem“, K° sistemu. U odnosu na bilo koji referentni sistem , tako zamišljena „nulta tačka“ za mehanička kretanja ima značenje kao „apsolutna nula temperature“ za temperaturno stanje tijela. Nikakvim izborom referentnog sistema ne možemo ići u količini kretanja ispod tog „apsolutno nultog stanja kretanja“ (za razliku od relativnih „nultih stanja kretanja“) niti za uočeno tijelo niti za uočeno „mjesto“.
U svakom uspostavljenom sistemu ima sadržaja koje ne možemo ni dokazati ni osporiti.
Postoji li tačka? Pojam bez i jednog atributa! Nešto ili ništa? Šta je tačka? Tu koristimo ono „šesto čulo“ spoznaje.
Na nekoliko mjesta (u prethodnim porukama) bio sam površan i ne precizan (tako da riječi ne odražavaju tačnu i preciznu misao koju sam zamislio kazati). Mrzim moju brzopletost!

Pokušavam napraviti odašiljač elektromagnetnih talasa koji
imaju frekvenciju jedan herc.Takođe i prijemnik koji će
registrovati taj EM talas.Hoću i da izbjegnem spektar brzina.
Ako uspijem javiću šta eksperiment kaže pa i vi možete provjeriti.
Javiću i ako ne uspijem.

Potpis

________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]

ja stvaaarno nemam pojma o čemu vi pričate jer još nisam ni u srednjoj školi pa ne mogu ni razumjeti o čemu pričate.
samo sam shvatio da se prepirete oko nule??
naprimjer:

6x0 / 3x0 = se može izračunati na dva načina?

1.množim 6 sa 0 i dobijemo umnožak 0,pa onda množim 3 sa 0 i dobijemo umnožak nula
0/0 = 0 -??

2.kratimo 0 u brojniku i 0 u nazivniku i dobijem 6/3 =2

ili sam u krivu?:)

U međusobnom inercijalnom kretanju: dva voza, dva nebeska tijela, dva...ISR, koji se „kreće“, a koji „miruje“? Ko to određuje? Ko uspostavlja koordinatne sisteme za jedan ili drugi ISR i ko je taj ko će „odrediti“: A se kreće u odnosu na B, B se kreće u odnosu na A?

Pa, naravno, da od dva ISR u Svemiru MI (koji posmatramo, crtamo, računamo, primjenjujemo matematiku, mjerimo,...) određujemo koje će tijelo biti poredbeno, a koje posmatrano za iskazivanje njihovog međusobnog relativnog kretanja. Koje od njih ćemo označiti kao K° ? Koje god odredimo (jedno ili drugo) u momentu i mjestu koje označimo kao K° (0,0,0,0,0,0) to je naša „nulta tačka“ , nemamo druge „nulte tačke“ Svemira. Ta tačka je „Euklidska tačka“ , za sve moguće „matematičke modele“.

Dane, započeo sam podugačku poruku (dok nisam pomislio da se namjerno „praviš Englez“).
Ni ja ne razumijem šta ne razumiješ!?
Kurkobejn, sjeti se ovoga kada budeš učio skalarni i vektorski produkt dva vektora (od kojih jedan može biti „nul vektor“, ili „jedinični vektor“).

Biće da se razumijemo ko mudrac i Nasrudin! Ne vidim u citiranom nikakve kontradiktornosti. Mislo sam da namjerno kažeš „ne razumijem“ , a ni ja ne volim diskusiju o ličnosti (već o kazanom), pa evo da pojasnim u par poruka: Za iskazivanje relativnog mehaničkog kretanja (nečeg u odnosu na nešto) trebaju nam bar dva objekta i „pravila“ za iskazivanje tog fizičkog sadržaja ( promjene međusobnog relativnog položaja u prostoru za ta dva uočena i izdvojena objekta). Sve ostalo zanemarujemo (kao da nema ništa drugo osim ta dva uočena objekta i sadržaj koji posmatramo, mjerimo, računamo,...). Ko to radi? Radimo to MI. Mi, koji posmatramo, mjerimo, utvrđujemo... Šta posmatramo, mjerimo, utvrđujemo, računamo, predviđamo,...? Gdje se nalazimo? Gdje se nalaze uočeni objekti? Kada i do kada to radimo? Nakon završenog posmatranja ( evidentiranja činjenica i podataka ) vršimo (kvantitativnu i kvalitativnu) „analizu“ , izvodimo zaključke, ....o sadržaju našeg posmatranja (o onome šta je bilo predmet našeg interesovanja i sadržaj našeg posmatranja). Prilikom izvođenja zaključaka koristimo cjelokupno naše prethodno znanje, prethodne spoznaje i primjenjujemo to na uočeni sadržaj posmatranja i utvrđene činjenice i podatke dobijene tokom posmatranja. Da bi, uopšte, počeli vršiti posmatranje i uzimati podatke i činjenice moramo imati neke prethodne spoznaje i postavke. Jedna od njih (a nikako i jedina) je i preduslov koji od dva uočena objekta će (za nas) biti posmatrani , a koji poredbeni objekat. Za sadržaj našeg posmatranja (relativnog mehaničkog kretanja dva objekta ) ne bitno je koji od njih će biti posmatrani, a koji poredbeni, kojeg ćemo odabrati za „ne pokretni“, a koji za „pokretni“ objekat. Za dva voza (na pruzi Beograd – Pirot (odabrano zbog Male Krsne) sasvim je sve jedno (za iskazivanje njihovog međusobnog relativnog mehaničkog kretanja) koji ćemo odabrati ( „uslovno miruje“) za poredbeni, a koji ćemo odabrati za posmatrani („pokretni“) niko i ništa nam ne određuje i uslovljava.

A B
__│_____________│____ Koji od ova dva uočena objekta „miruje“, a koji se „kreće“? Koji ćemo označiti sa K°, a koji sa K' sasvim je svejedno u odnosu na posmatranje i iskazivanje sadržaja međusobnog relativnog mehaničkog kretanja. A se kreće u odnosu na B, B se kreće u odnosu na A, dvije su sasvim ravnopravne izjave (ma koliko „posmatrača“ imali i ma gdje ih postavili. Ako su to ona pomenuta dva voza, oba su na Zemlji, a Zemlja u Sunčevom sistemu, i za međusobno relativno mehaničko kretanje A-B = B-A kretanje Zemlje nema nikakvog uticaja na veličinu AB = BA. Nema uticaja na tu veličinu ni kretanje Zemlje + kretanje Sunca. Potpuno isto kao da „objekte“ A i B posmatramo u SVE-MIRU (vakuumu, zamišljenom Euklidskom prostoru, prostoru kojem možemo pridružiti sam jedan fizički atribut – dužina).
Ako govorimo o kretanju (promjeni međusobnog relativnog položaja) onda ćemo za posmatrani sadržaj, posmatranim objektima , pridružiti još jedan pojam – pojam i fizičku veličinu vrijeme, a iz te dvije osnovne fizičke veličine izvesti izvedenu fizičku veličinu – brzina.
To što konkretne objekte zamjenjujemo „materijalnim tačkama“, a materijalne tačke zamjenjujemo geometrijskim pojmom tačka, nimalo nam neće zasmetati u iskazivanju zakonitosti posmatranog relativnog mehaničkog kretanja.
O ravnopravnosti promjene međusobnog relativnog položaja A u odnosu na B , ili B u odnosu na A, dosta je napisano u postojećim udžbenicima , te u vezi sa tim je u udžbenicima i navedena izjava „da nema privilegovanog (koordinatnog) sistema“ ( „za iskazivanje prirodnih zakona“). Ja izjavih (ipak): „IMA“.

Žao mi je što sam upotrijebio „narodni izraz“ za nekog ko namjerno nešto ne razumije („pravi se da ne razumije“). To ne bi trebalo biti uvredljivo (niti je upotrijebljeno sa tim ciljem).
Jako sam zainteresovan za ovu tvoju misao:

U vezi sa tim sam želio ZZZZ-u skrenuti pažnju da si brzinu c „vezao“ za detektabilnost (brzina c u odnosu na detektor), a od tebe tražio pojašnjenje emitovanja „višestruke svjetlosti“. To o „detektabilnosti“ je važan detalj i ne treba ga zapostavljati zbog nekog mog izraza (koji ti se ne sviđa). Mislim da je „detektabilnost“ posebno izdvojio i ZZZZ, kada je napisao:

Nastavi sa svojim postavkama (a o mojim, ako hoćeš, vodimo diskusiju ili putem privatnih poruka, ili na jednoj od navedenih web adresa).

Moderatori, zašto ste (ćutanjem) podržali izjavu Milana Miloševića: „Ništa ti nije tačno“?
Četiri mjeseca razmišljam zašto mu nije tačna ova matematička, fizička i geometrijska istina:

!!!
Ako se matematikom mnogo toga „dokazuje“ u STR i OTR Alberta Ajnštajna, zašto istu tu matematiku ne poštivati i u sljedećem njenom iskazu:
?
McKracken-u smeta novi izraz:"Relativistička algebra"http://www.icentar.com/showthread.php?t=610. Zašto?

dakle Sprečo

tu i tamo ima lampica koja se upali u tvoju korist
medjutim
samog sebe sputavaš nepriznajući si da je brzina svijetlosti konstanta.

I da!!!
postoji intuitivno objašnjene TR, nemogu ti ga sad izložit jer ga nastojim prvo
poduprijet suvislim jednadžbama koje su u skladu sa (pazi sad ovo)
ČINJENICOM da je brzina svijetlosti konstantna i jednaka u svim inercijalnim sustavima

Spreči (McKracken ne sputavaj Spreču) bi poručio da nikad neodustaju od ove teme
jer ima puno ljudi koji kroz ovaj forum mogu penetrirati duboko u TR
zahvaljujuči linkovima koji se pojavljuju
kao odgovor na Sprečinu upornost