Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Kuće od slame i drugih prirodnih materijal

elitemadzone.org :: TechZone :: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal

Strane: << < .. 14 15 16 17 18 19

[ Pregleda: 330314 | Odgovora: 377 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

eloiza




Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal14.06.2021. u 06:08 - pre 33 meseci
ARHITEKTURA LEPENSKOG VIRA KAO PUTOKAZ ZA UŠTEDU
ENERGIJE U ZGRADARSTVU

N.B.Miloradović, JKP “Beogradske elektrane”, Srbija&Crna Gora

UVOD

Korišćenje sunčeve energije je jedna od najstarijih čovekovih veština. Svoje potrebe za energijom u
davna vremena čovek je podmirivao vatrom i domišljatom upotrebom sunčevog zračenja. Spretnost
koju je stekao u tom smislu je bitno uticala na razvoj i napredak čovečanstva.

Danas se ponovo vraćamo upotrebi sunčeve energije. U gotovo svim zemljama planovi razvoja
energetike obuhvataju i sledeće dve stavke:

1. Razvoj obnovljivih izvora energije (sunčeva energija, energija vetra, geotermalna energija,
korišćenje talasa, plime i oseke i energije vodopada, energija biomase).

2. Racionalizacija potrošnje energije (obuhvata razmatranje energetske efikasnosti kako celog
energetskog lanaca, tako i pojedinih njegovih delova. Posebno se obraća pažnja na mere za
poboljšanje energetske efikasnosti).

Zgrade, kao najveći potrošači energije za zagrevanje tokom zimskog perioda, kao i energije za
klimatizaciju tokom leta, bitno utiču na energetsku efikasnost celog energetskog lanca. Mere koje
doprinose štednji energije u ovom domenu bitno utiču na stabilnost energetskog sistema.
Cilj ovog rada je da prikaže arhitekturu Lepenskog Vira, koja je nastala u doba neolita, kao visoko
organizovano umeće u kojem su veoma izraženi bioklimatski aspekti. Pasivne tehnike gradnje, koje se
mogu primetiti u arhitekturi Lepenskog Vira, mogu da doprinesu uštedi energije u budućnosti ukoliko
se primene u okviru novih savremenih rešenja koja su zasnovana na novim tehnologijama.

.............................................................................................................................................
.............................................................................................................................................
.......................................................................................................................

ZAKLJUČAK

Desetak navedenih principa pasivne solarne i bioklimatske arhitekture upućuju na to da arhitektura
Lepenskog Vira nije mogla slučajno da nastane, već da ima smisao koji se može objasniti uticajem
Sunca ili sunčevog zračenja na njen nastanak. Neki od ovih principa su očigledni i mogu se odmah
uočiti, dok je za neke bila potrebna dublja analiza. Uz uvek potrebnu dozu opreza i naučne skepse,
navodim ovde moje uverenje da su stanovnici Lepenskog Vira pravili za ono vreme izuzetno komforne
kuće. Mislim da tome u prilog ide i već utvrdjena činjenica (vidi literaturu (7)) da na skeletima
stanovnika Lepenskog Vira, osim spondiloze, nisu primećeni tragovi drugih oboljenja, a često su
umirali u dubokoj starosti. Dakle, nisu primećeni reumatski procesi koji nastaju usled vlage ili
hladnoće, a što bi se moglo očekivati ukoliko se uzme u obzir vlažna klima na lokalitetu. Takodje,
moglo bi se zaključiti da su neimari Lepenskog Vira bili svesni principa gradnje kuća koje se idealno
uklapaju u okolni prirodni i klimatski ambijent, te da je arhitektura Lepenskog Vira odličan primer i za
današnje arhitekte koji žele da prave niskoenergetske zgrade (naravno, uz još neka usavršavanja
davno zaboravljenog umeća). Jednostavnim tehnikama i zahvatima moguće je ostvariti uštedu
energije, ukoliko se vodi računa o prirodnom okruženju.

Možemo se pitati kakva je svrsishodnost interesovanja za ovu neobičnu i misterioznu arhitekturu?

Odgovor je jednostavan: problemi energetskog lanca su u svakoj zemlji uvek aktuelni. Suočavanje sa
meteorološkim okruženjem je problem koji je veoma star, a domaća energetika je veoma osetljiva na
promene spoljne temperature. Potrebe za grejanjem ili klimatizacijom u velikoj meri diktiraju potrošnju
energenata. Stoga će svaka ušteda i racionalizacija koja se ostvari u ovom domenu bitno uticati na
uslove življenja. I iskustvo koje je već davno zaboravljeno može doprineti da se dobiju nove ideje u
arhitekturi i energetici, u koje bi se uklopile nove tehnologije, oprema i materijali. Arhitektura
Lepenskog Vira može da posluži kao inspiracija za projektovanje novih zdanja koja bi trošila manje
energije. Ponovo napominjem da je oblik ekscentrične osnovice kućica na Lepenskom Viru izuzetno
atraktivan u energetskom smislu. Dolazi vreme kada se kuće sve više razmatraju kao termodinamički,
a ne samo kao gradjevinski objekti.

Energetska kriza sedamdesetih godina prošlog veka dovela je do povećanog interesovanja za solarnu
i bioklimatsku arhitekturu. Iskopavanja i istraživanja na Lepenskom Viru vršena su pre pomenute krize.
Taj vremenski “raskorak” bio je razlog da u arheološkim istraživanjima Lepenskog Vira nije bila
obraćana pažnja na termički aspekt arhitekture ovog značajnog neolitskog nalazišta.
Navedeni izraženi bioklimatski aspekti arhitekture Lepenskog Vira doprinose ne samo boljem
razumevanju tog davnog perioda i bivaju prilog istoriji arhitekture i energetike, već mogu da
predstavljaju putokaz za uštedu energije u zgradarstvu. Ne treba razmišljati o tome da li su lovci i
ribolovci iz doba neolita bili u stanju da osmisle ovakav pristup arhitekturi. Dokaze za to, osim same
njihove arhitekture, verovatno nikada nećemo pronaći. Potrebno je samo usavršiti njihova dostignuća i
primeniti ih u današnjim uslovima.



https://www.neolepenism.house/...04-Industrijska-energetika.pdf
 
Odgovor na temu

eloiza

Član broj: 121747
Poruke: 840



+10 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal22.07.2021. u 10:21 - pre 32 meseci
Stari graditelji bolje razumeli izolaciju objekata

Izolacija spoljnih zidova naše domove pretvara u najlon kese u kojima nije humano živeti, i sve teže ih je rashladiti,

Dr Milan Kekanović, profesor Građevinskog fakulteta (Foto: Privatna arhiva)

Subotica – Kako rashladiti svoj dom ili kancelariju postalo je osnovno pitanje ovih dana kada u Srbiji letnje temperature dostižu tropske vrednosti. Sa epidemijom kovida 19 ni korišćenje klima uređaja nije bezbedno rešenje jer pogoduje širenju virusa. Profesor dr Milan Kekanović, sa Građevinskog fakulteta u Subotici, zagovornik je stava da je potrebno da preispitamo način na koji se u savremenom graditeljstvu radi izolacija i da je rešenje u obnavljanju znanja naših predaka i korišćenja tradicionalnih metoda klimatizacije preko zidova i međuspratnih ploča, sa materijalima koji su to u stanju da obezbede.

„Osnovna greška koja se danas čini jeste stavljanje termoizolacije na spoljnu stranu zidova zgrada. U letnjem periodu, na taj način ne dozvoljava se prirodna klimatizacija prostorija preko zidova. Današnje moderne termoizolacije se lepe i obrađuju lepkovima koji su teško propusni za vodenu paru. Isto tako, u zimskom periodu te moćne termoizolacije ne dozvoljavaju da sunčeva energija dođe do zidova. Moglo bi se reći da na način kako mi danas izolujemo kuće i zgrade, stvaramo antisolarne građevine”, kaže dr Kekanović za „Politiku”.

Profesor Građevinskog fakulteta u Subotici navodi da naše današnje kuće po uslovima boravka liče na svemirske stanice jer su gotovo hermetički zatvorene po pitanju ventilacije i razmene vodene pare. Podseća da je nakon Drugog svetskog rata, sa pojavom savremenih termoizoalcionih materijala postao glavni cilj na spoljne zidove postaviti što deblje slojeve termoizolacije.

„Tada su stručnjaci objašnjavali da će toplotna energija biti akumulirana u zidovima, ali su prećutali da ta toplotna energija neće u celosti biti vraćena nazad u prostoriju. Niko nije rekao da će se gubiti prema toplotnim mostovima kao što su temelji, balkoni, zabatni zidovi, a klimatizacija u letnjem periodu neće biti moguća prirodnim putem preko zidova. Otuda je klimatizacija takvih kuća moguća samo na veštački način, klima uređajima koji troše električnu energiju, zagađuju čovekovu okolinu, a danas vidimo, šire i virus. Takve kuće nazivam „najlon kese”, a nije humano da ljudi borave i žive u takvim uslovima”, kaže dr Kekanović.

Sagovornik „Politike” objašnjava da se leti spoljnja strana zida zagrejava i suši. Toplota, po zakonima fizike, nastoji da pređe sa spoljnje toplije, na unutrašnju hladniju stranu zida, koji ima nižu temperaturu. Ukoliko je zid urađen od nepečene ili pečene gline, drveta ili lakog poroznog betona, vodena para, u prostorijama zgrada, ulazi u zid koji je hidroskopan. Ona će vezati toplotu iz zida jer je sposobna da akumulira toplotu. Na taj način zidovi se prirodno hlade, objašnjava dr Kekanović jer vodena para toplotu iz zida iznosi na spoljnu stranu, gde je niži pritisak pošto je zid zagrejan i isušen. „To je najstariji, najkvalitetniji i najsavršeniji oblik klimatizacije prostora gde žive ljudi”, kaže profeor i podseća da takvih kuća ima u Srbiji, naročito u Vojvodini. Ovi domovi ostaju ugodne temperature i kada su spoljne vrednosti izuzetno visoke. Zbog toga smatra da je potrebno savremene izolacione materijale, stiropor, stirodur i vune, koristiti na drugi način, na unutrašnjoj strani zidova, ali bez lepkova koji nisu propustljivi za vodenu paru. Obavezno je potrebno da se na plafon svake etaže postavlja termoizolacija, vuna ili stiropor, a ispod podova, stirodur. On ukazuje i da se u Evropskoj uniji sve više kod individualne gradnje porodičnih kuća, primenjuje nepečna glina, a u upotrebu se vraća i trska.

„Projektanti građevinskih i arhitektonskih objekata i konstrukcija nisu zainteresovani za primenu kvalitetnijih rešenja, i u tom slučaju najveću štetu imaju kupci takvih nekretnina. Nama su potrebne novije savršenije tehnike kako bi mogli da se nosimo sa klimatskim promenama”, smatra dr Kekanović.

https://www.politika.rs/scc/cl...je-razumeli-izolaciju-objekata
 
Odgovor na temu

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+9 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal28.10.2021. u 17:18 - pre 29 meseci
Kuce od konoplje







[Ovu poruku je menjao dishi68 dana 28.10.2021. u 19:38 GMT+1]
 
Odgovor na temu

component

Član broj: 182885
Poruke: 1243



+442 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal29.10.2021. u 01:19 - pre 29 meseci
Koliko vidim nije morao da pravi od konoplje. Mogao je od bilo čega. Skoro cela kuća su staklene površine. Bolje da je objasnio koje je staklo koristio.
"Nadam se da će aktuelna vlast, kada se sve ovo završi imati pošteno i fer suđenje."
 
Odgovor na temu

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+9 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal11.11.2021. u 19:43 - pre 28 meseci
The BEST way to build a new home? Building a House with STRAW BALES : Start to Finish - Episode 1


 
Odgovor na temu

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+9 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal23.05.2022. u 16:43 - pre 22 meseci

 
Odgovor na temu

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+9 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal22.06.2022. u 15:19 - pre 21 meseci

 
Odgovor na temu

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+9 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal22.06.2022. u 15:30 - pre 21 meseci
Ako može Finska da napravi kuću od slame, onda za nas nema problema?


 
Odgovor na temu

Java Beograd
Novi Beograd

Moderator
Član broj: 11890
Poruke: 9446
*.cpe.sn.co.rs.



+10242 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal23.06.2022. u 07:56 - pre 21 meseci
Da sam u prilici (kao što nisam) ja bih možda napravio zidanu kuću, i onda dodao spolja po balu slame, isto ovako kako je ovde objašnjeno.

Jer, realno, rizik da se zidovi naprave samo od slame je prevelik:
- koliko god da se hidroizoluje, uvek se pojavi neka pukotina (posle godinu, dve, tri, pet ili deset), uvek dođe neko ekstra nevreme, vlaga uđe, krene buđ i - jbg nemaš više zidove, nemaš više kuću.
- vodovodne / kanalizacione instalacije ... negde krene malo da vlaži - krene buđ - nemaš više kuću.
- zavuče se i miš (nema gde se taj nije zavukao) i nađe idealno mesto za desetine generacija svojih potomaka. Imaš kuću, ali je deliš sa hiljadu glodara.

U varijanti koja je meni prihvatljiva, ako dođe do opisanih situacija, jednostavno se može zameniti spoljašni sloj slame, ali integritet kuće, zidane, ostaje sačuvan.

OTPOR blokadi ulica, OTPOR blokiranom Beogradu, OTPOR blokiranoj Srbiji
 
Odgovor na temu

component

Član broj: 182885
Poruke: 1243



+442 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal23.06.2022. u 10:58 - pre 21 meseci
Onda gubiš smisao kuće od slame. Možeš slobodno da je izloješ i stiroporom, što je verovatno i jeftinije :)
Mislim da ne postoji univerzalna kuća za sve geografske lokacije. Kuća od slame može da se izgradi kod nas, pošto nemamo neke monsune i obilne padavine. Bude tu po koja poplava, ali ajde sad...
Ljudi obično misle da su kuće od slame jeftinije od zidane. Belinda Carr (2 videa iznad) je lepo navela prednosti i mane, i ispravno je rekla da je cena ista zbog skuplje radne snage. To važi i u Americi a i kod nas. I sada kada je sav građevinski materijal poskupeo, majstori su i dalje veliki deo troškova izgradnje kuće.

"Nadam se da će aktuelna vlast, kada se sve ovo završi imati pošteno i fer suđenje."
 
Odgovor na temu

Java Beograd
Novi Beograd

Moderator
Član broj: 11890
Poruke: 9446
*.cpe.sn.co.rs.



+10242 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal23.06.2022. u 11:37 - pre 21 meseci
Jedino mi kod ovih klipova smeta potenciranje "ekološki", kao da je obična cigla, neznamnija šta, radioaktivna i kancerogena.
OTPOR blokadi ulica, OTPOR blokiranom Beogradu, OTPOR blokiranoj Srbiji
 
Odgovor na temu

drx
Darko Novakovic
Fotograf

Član broj: 8642
Poruke: 57
*.gprswap.mts.telekom.rs.

Sajt: www.darkonovakovic.com


+5 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal23.06.2022. u 12:14 - pre 21 meseci
Nije kancerogena, ali potrosi vise energije za proizvodnju i transport plus na ciglu moras da stavis nesto od izolacije (cena izrade iste i postavljanje), a bale su lokalno dostupne.

Znaci karbon futprint je skoro pa nula za slamu.
Fotograf




 
Odgovor na temu

component

Član broj: 182885
Poruke: 1243



+442 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal23.06.2022. u 13:25 - pre 21 meseci
Bale nisu svuda lokalno dostupne, ali tačno je da je "CO2 otisak" manji nego kod cigle. U principu, kuća može da se napravi od bilo čega dostupnog lokalno. Čak i od obične zemlje. U Srbiji je ekonomski najisplativije da se napravi od materijala koji možeš da kupiš na lokalnom stovarištu a sa kojim znaju da rade lokalni majstori.

Ako imaš ekipu koja zna da pravi kuće od slame i imaš od koga da kupiš slamu, slobodno pravi od slame. Naravno, pod uslovom da dobiješ dozvolu za gradnju takve kuće. Tj. treba da imaš i projektanta koji se razume u taj način gradnje.
Problem je da složiiš sve te kockice... još kad na to vežeš i sve ostale radove koji su dalje od "sive faze" uzbrzo shvatiš da je jednostavnije (a možda i jeftinije) da napraviš kuću od blokova ili cigli.
"Nadam se da će aktuelna vlast, kada se sve ovo završi imati pošteno i fer suđenje."
 
Odgovor na temu

drx
Darko Novakovic
Fotograf

Član broj: 8642
Poruke: 57
*.gprswap.mts.telekom.rs.

Sajt: www.darkonovakovic.com


+5 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal23.06.2022. u 13:58 - pre 21 meseci
Slazem se, sve stoji.
Fotograf




 
Odgovor na temu

Java Beograd
Novi Beograd

Moderator
Član broj: 11890
Poruke: 9446
*.cpe.sn.co.rs.



+10242 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal23.06.2022. u 14:50 - pre 21 meseci
Citat:
drx:Znaci karbon futprint je skoro pa nula za slamu.

Kažu da avioni lete prazni, potpuno prazni, samo da bi avio kompanija zadržala takozvane "slotove" (https://bizlife.rs/zasto-iznad...e-lete-hiljade-praznih-aviona/)
Ako se zna da avion troši od oko 2 do oko 4 litara goriva u sekundi, jasno je da samo jedan takav (potpuno suvišan) let spali goriva koliko ja neću uspeti dok god vozim svoj auto, za života.
A ako leti hiljade aviona dnevno, kako se kaže u članku, onda mi govorimo o carbon footprintu upotrebe automobila u celom gradu srednje veličine.

Jedno obično premeštanje omanje Nato flotile (ono kad im je cilj da nerviraju Kineze u Južnom Kineskom Moru) spali toliko dizela i ostalog goriva, da napravi takav "carbon footprint" koliki ne mogu da postgnem ni ja za ovo godina šta mi je ostalo od života, a ni moji sinovi, nerođeni unuci i praunuci za života, sa njihovim porodicama. (grejanje, hrana, gorivo, transport ... sve!)

Jedna obična, najobičnija vojna vežba neke Nato države - već možemo da poredimo ne samo mene, nego i sve moje rođake i prijatelje, i njihove potomke i potomke njihovih potomaka zajedno da svim njihovim prijateljima i neprijateljima.

Malo veći Nato manevri - ne znam, ali se broj drastično uvećava.

Ovaj rat u Ukrajini i njegov "carbon" - mislim da cela Srbija ne može da ostavi takav "foot print" u narednih 100 godina.



Elem, da li stvarno misliš da je bitna razlika carbon footprinta u gradnji ciglom / slamom?

OTPOR blokadi ulica, OTPOR blokiranom Beogradu, OTPOR blokiranoj Srbiji
 
Odgovor na temu

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+9 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal31.08.2022. u 15:39 - pre 19 meseci
A u Finske nema miševi, kiše i snegova?
 
Odgovor na temu

Darko Nedeljković

Darko Nedeljković
Član broj: 191820
Poruke: 1738
109.245.225.*



+2282 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal02.09.2022. u 08:02 - pre 19 meseci
Mislim da ste malo pobrkali loncice, nije rec o CO2 footprint ili kako dse to vec fensi kaze. Poenta ekoloske kuce je kad ti vise ne treba od nje ostaje 0 otpada - kompletna se pretvori u plodno tlo iz kog raste trava i drvece. Iz cigle, betona i armature to malo teze ide i obicno ne izgleda lepo, mada su to jelte sve materijali nastali iz prirode, nije ih neko doneo iz druge galaksije. Dobro, znam, stiropor nije iz prirode. Ali, ocigledno postoji velika kulturoloska razlika - nekim ljudima je bitno da jednog dana od kuce ne ostane nista, a drugima je bitno da ostanu ostaci kuce i nakon nuklearnog rata i armagedona.
 
Odgovor na temu

dishi68

Član broj: 101108
Poruke: 299
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+9 Profil

icon Re: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal17.03.2023. u 23:30 - pre 12 meseci
Evo i nekih emisija sa RTS-a

Blago iz dubina: Zemlja, kuća / Mošorin


Oko magazin: Kuća od blata iz inata


 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: TechZone :: Kuće od slame i drugih prirodnih materijal

Strane: << < .. 14 15 16 17 18 19

[ Pregleda: 330314 | Odgovora: 377 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.