Citat:
chris6212: Pronađi i postavi link za to što tvrdiš i to izdanja od pre 1980-ih, ovo sigurno nije postojalo. Mislim da su Ivan Klajn i Milan Šipka dorađivali razna izdanja rečnika i da su dodavali i razne rogobatne strane reči i sintagme koje su se pojavile i pojavom računara i "odomaćile se". Ali oni nisu stručni što se tiče tih stručnih reči i izraza, pa su možda i prisvojili nešto o čemu se dosta govorilo u to vreme, kao što je i ova rogobatna reč "preslovljavanje".
Jezik ne menjaju lingvisti, vec narod koji ga koristi svakodnevno. Lingvisti te promene samo proucavaju kao fenomen i dokumentuju u recnicima. Sto se preslovljavanja tice, meni je to bas lep prevod originalnog strucnog termina
transliteracija i drago mi je da smo u moru tudjica barem tu jednu rec preveli, makar i rogobatno. I da su to lingvisti prihvatili. Francuzi prevode bukvalno sve - couriel (email), telecharger (download) itd.
Citat:
Sećam se i da je Dejan Ristanivić pisao jedan tekst povodom takvih rogobatnih prevoda i prisećao se vremena kada je on išao na neka fakultetska predavanja o računarima. da li je beše bilo reči o danas odomaćenim rečima kao što su "fajlovimi" ili "folderi", zaboravio sam, ali je prevod engleske reči bio toliko rogobatan i to na osnovu drvne građe, da je napisao da se čudio o čemu profesor govori i da je tek na kraju shvatio o čemu je reč, ali da nikada više nije posetio njegova predavanja.
Folderi su termin koji se pojavio sredinom 90ih, dosao je uz Win95. U vreme Dejanovih i mojih studija na svim tada aktuelnim OS zvali su se
directory i mi smo ih zvali direktorijum ili skraceno "dir". Danas gotovo svi kazu "folder". Kao sto vidis, ponekad i neke tudjice odu iz jezika, na smetliste istorije, tamo gde su otisli flopiji, strimer trake, datovi i ostale slicne igracke koje vise nisu u upotrebi. A fajlovi su bile cuvene "datoteke", taj izraz je figurisao u mnogim nasim knjigama i clancima iz tog vremena, dok je za direktorijume bilo ideja da se prevedu kao "katalozi". Ali nije vredelo - danas datoteke i kataloge ne pamti skoro niko osim nas, matoraca iz doba jure.
Inace, na II godini studija vezbe iz programskih jezika drzao nam je legendarni
Laslo (R.I.P. - odnela ga korona prosle godine, tuga ...). Iako Madjar po nacionalnosti, preporucivao je da studenti kod njega koriste njegove srpske prevode raznih termina. I to je bilo u stilu "pokazivac na ukazivac upucivaca na datoteku u katalogu ...". :-))) Mi smo se s tim sprdali samo tako. Mada, Laslo nikoga nije oborio zbog "fajla" ili "direktorijuma". Ali da je voleo sredjen programski kod i mrzeo prljavstine u kodu - jeste.
A tek 90-te i pojava Interneta i mreza su tu unele totalnu zabunu, ali tu vise nije bilo nikoga da posrbljava mreznu terminologiju. Doduse, bilo je na ETF-u profesora koji su insistirali da djaci umesto reci
Ethernet switch koriste takodje rogobatnu navodno srpsku rec "eternet komutator", koja - gle iznenadjenja, dragi naucnici - nije uopste srpska, vec francuska (
commutateur). A bio je i neki genije (na nekom fakultetu van Beograda, sada se ne secam vise gde) koji je te uredjaje preveo sa "prospajaci", a rutere "usmerivaci" i maltretirao studente da to koriste (i naravno, obarao one koji nisu hteli da tako govore i pisu). Nasi fakulteti su oduvek ionako bili puni ego-manijaka i teskih kompleksasa koji su se izivljavali nad studentima. Da su ih nesto barem naucili ... Ali dzaba! Nijedna od te dve reci nije mogla da se odomaci i na kraju je struka pobedila - ostali su svičevi i ruteri i kraj.
Uzgred, negde krajem 80-ih / pocetkom 90-ih neki tadasnji prorektor Univerziteta u Beogradu se svadjao s dekanima ETF-a i FON-a oko naziva predmeta i smerova gde su se pojavljivale reci hardver, softver i menadzment. Insistirao je da menadzment bude upravljanje, a za hardver i softver je hladno rekao kako moraju da se nadju srpske reci, makar i silom. I nista - ostadose sve tri u zvanicnoj upotrebi ...