Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Grejanje na pelet - 2. deo

elitemadzone.org :: TechZone :: Grejanje :: Grejanje na pelet - 2. deo
(TOP topic, by bakara)
Strane: << < .. 186 187 188 189 190 191 192 193 194 195 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 1217915 | Odgovora: 5291 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Vidic Miroslav

Član broj: 154465
Poruke: 273
*.dynamic.sbb.rs.



+40 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo21.12.2020. u 08:04 - pre 40 meseci
Citat:
pzec:
Citat:
Vidic Miroslav:
Hvala. Ovo mi je suprugina devojačka slava. Moja je tek u januaru.
Izgleda da opet nešto nisam dobro razumeo. ‘Ajmo od hidraulike. Tu nije ništa sporno nego da li sam ja dobro zaključio šta se dešava. Prioriteti su postavljeni kao CBA. Pumpa i krug B rade kao primarni krug u odnosu A a istovremeno sekundarni prema C? Pitam zato što prema mom saznanju sekundarna pumpa kontroliše petlju odnosno ubrizgava. Ako sam u pravu, pumpa A ubrizgava u petlju ali pošto nema protoka u B krugu, ta ista topla voda se odmah vraća jer tako radi separator sačinjen od T-komada. Istovremeno u radijatorskom krugu kruži hladna voda i nema razmene sa krugom B jer radijatorska pumpa A ne kontroliše petlju i vidi je samo kao prolaz- tretira je kao nastavak cevi. Da ne idem dalje dok ne čujem od Vas je li ovo tako. Bojim se da ne zalutam


A krug proizvodnje, stalna brzina i stalni protok, nema promjena, uključena crpka na 50°C i tako dok traje izgaranje, čišćenje ili nešto treće.
C krug grijanja, stalna brzina, protok kruga se ne kontrolira.
B je funkciji dodavanja tople vode u C i izvlačenja hladnije vode iz kruga grijanja prema A. Koliko A dobije hladnije vode iz B, toliko tople vode preda u krug grijanja ili C. B radi s promjenjivom brzinom i protokom. Kontrola je samo na B.

Nije mi cilj da se nadgornjavamo ali ja sam mašinac po obrazovanju (doduše priznajem skromnom obrazovanju i bez mnogo iskustva u toj struci) i ne znam mnogo o elektronici i kontrolerima ali znam nešto iz hidraulike.
Ovaj opis i šema se ne slažu. Da bi kontrola bila “samo B” krug B mora biti sekundaran i prema A i prema C. Šema ne pokazuje tako. Sekundarna pumpa kontroliše razmenu preko separatora a u odnosu A i B na šemi nije tako nego je A sekundarna pumpa. Tako da po šemi A ubrizgava u B i B u C.Šema i opis rada nisu identični. To traži male korekcije na šemi da ne bismo lutali pa čas se pozivali na sliku a čas na opis.


[Ovu poruku je menjao Vidic Miroslav dana 21.12.2020. u 10:56 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Vidic Miroslav

Član broj: 154465
Poruke: 273
*.dynamic.sbb.rs.



+40 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo21.12.2020. u 08:26 - pre 40 meseci
Citat:
pzec:
Citat:
Vidic Miroslav:
@pzec
Ne znam kako to podnose ove naše male cirkulacione pumpe u takvim uslovima. Teoretski postoji opasnost od pojave kavitacije i mogućnost oštećenja turbine. Sad da li se to dešava u praksi, ko zna!?
Ova pumpa promenljive brzine u srednjem krugu je li Alpha? Ima li onaj displej da vidiš kojom snagom radi i koliki je kapacitet? Možda te smaram. Nemam nikakvu ideju nego me interesuje u kom režimu radi (autoadapt ili ..) i kolika je potrošnja i koji je protok u krugu gde praktično nema otpora.


Probao bezbroj puta, krug zatvoren, protoka nema, crpka s konstantnom brzinom, ništa se nije dogodilo crpki.
Ako nema mjehurića pare, teško da se može desiti pojava kavitacije. Teško da će i pri niskim temperaturama vode termostatske glave biti zatvorene, temperatura prostora se održava, znači niža za 0,5°C od neke zadane koja se nika ne može postići.
Crpka B ne može biti samostalna, promjenjive brzine i protoka, bez kontrole potrebne za upravljanjem crpkom.

Opet malo o teoriji i praksi.
Kavitacija je ozbiljan problem u kinematici fluida i ne može se zanemariti. Da li ima mehurića pare ne znam ali su stvoreni preduslovi pogodni za nastanak. Koliko će trajati proces erodiranja i koliko dugo će izdržati pumpa ili neki drugi element u krugu C teško je pretpostaviti.

https://www.youtube.com/watch?v=oRYYP4F8LTU&feature=related
 
Odgovor na temu

Vidic Miroslav

Član broj: 154465
Poruke: 273
*.dynamic.sbb.rs.



+40 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo21.12.2020. u 09:04 - pre 40 meseci
Čitam postove u nazad pa vidim da se nismo razumeli oko termodinamike.
Oko ove termodinamike nam baš ne ide. Posmatrali smo jedan termodinamički sistem (deo kosmosa uzet u razmatranje) koga sačinjavaju samo oni koji razmenjuju medjusobno energiju ili materiju. Definisali smo izvor-pelet i potrošače. Ni Vi ni ja ni kontroler nismo deo sistema jer ne učestvujemo u razmeni energije. Potrošač ne može tražiti više toplote. Ako sam ja ili kontroler zaključili da treba ponoviti proces onda kreće novi ali kontroler nema razmenu energije sa ostalim učesnicima procesa i zato nije deo tog izolovanog sistema. Kažeš “ako sve gledamo kroz toplu vodu .....” Da, gledamo jer smo taj termodinamički izolovani (ne mislim na storopor nego po fizici) uzeli u razmatranje. Ne možeš gledati “šire i povezivati sa prirodom” a diskutovati o procesu u izolovanom sistemu. Termodinamika je univerzalna nauka i odnosi se na svemir (prvi zakon termodinamike) ali ovde nije predmet našeg interesovanja ni otvoren prozor ni proces proizvodnje peleta ni raspored planeta u sunčevom sistemu. Pričamo o tačno ograničenom termodinamičkom sistemu.
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

pzec

Član broj: 339544
Poruke: 674



+600 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo21.12.2020. u 12:15 - pre 40 meseci
Citat:
Vidic Miroslav:
Citat:
pzec:
Citat:
Vidic Miroslav:
Hvala. Ovo mi je suprugina devojačka slava. Moja je tek u januaru.
Izgleda da opet nešto nisam dobro razumeo. ‘Ajmo od hidraulike. Tu nije ništa sporno nego da li sam ja dobro zaključio šta se dešava. Prioriteti su postavljeni kao CBA. Pumpa i krug B rade kao primarni krug u odnosu A a istovremeno sekundarni prema C? Pitam zato što prema mom saznanju sekundarna pumpa kontroliše petlju odnosno ubrizgava. Ako sam u pravu, pumpa A ubrizgava u petlju ali pošto nema protoka u B krugu, ta ista topla voda se odmah vraća jer tako radi separator sačinjen od T-komada. Istovremeno u radijatorskom krugu kruži hladna voda i nema razmene sa krugom B jer radijatorska pumpa A ne kontroliše petlju i vidi je samo kao prolaz- tretira je kao nastavak cevi. Da ne idem dalje dok ne čujem od Vas je li ovo tako. Bojim se da ne zalutam


A krug proizvodnje, stalna brzina i stalni protok, nema promjena, uključena crpka na 50°C i tako dok traje izgaranje, čišćenje ili nešto treće.
C krug grijanja, stalna brzina, protok kruga se ne kontrolira.
B je funkciji dodavanja tople vode u C i izvlačenja hladnije vode iz kruga grijanja prema A. Koliko A dobije hladnije vode iz B, toliko tople vode preda u krug grijanja ili C. B radi s promjenjivom brzinom i protokom. Kontrola je samo na B.

Nije mi cilj da se nadgornjavamo ali ja sam mašinac po obrazovanju (doduše priznajem skromnom obrazovanju i bez mnogo iskustva u toj struci) i ne znam mnogo o elektronici i kontrolerima ali znam nešto iz hidraulike.
Ovaj opis i šema se ne slažu. Da bi kontrola bila “samo B” krug B mora biti sekundaran i prema A i prema C. Šema ne pokazuje tako. Sekundarna pumpa kontroliše razmenu preko separatora a u odnosu A i B na šemi nije tako nego je A sekundarna pumpa. Tako da po šemi A ubrizgava u B i B u C.Šema i opis rada nisu identični. To traži male korekcije na šemi da ne bismo lutali pa čas se pozivali na sliku a čas na opis.


Nemaju crpke A i C svoje sekundarne krugove.
Jednostavniji opis, možda bude razumnije.
Kad se uključi crpka B, izvlači hladniju vodu iz kruga grijanja koja stalno kruži u krugu grijanja, ta hladnija voda završi u donjoj zoni kotla, crpka A više ne vuče toplu vodu iz gornjeg djela kotla u donji, toplu vodu šalje prema crpki C koja uvlači tu toplu vodu u krug grijanja.


[Ovu poruku je menjao pzec dana 21.12.2020. u 13:30 GMT+1]
 
Odgovor na temu

pzec

Član broj: 339544
Poruke: 674



+600 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo21.12.2020. u 12:28 - pre 40 meseci
Citat:
Vidic Miroslav:
Čitam postove u nazad pa vidim da se nismo razumeli oko termodinamike.
Oko ove termodinamike nam baš ne ide. Posmatrali smo jedan termodinamički sistem (deo kosmosa uzet u razmatranje) koga sačinjavaju samo oni koji razmenjuju medjusobno energiju ili materiju. Definisali smo izvor-pelet i potrošače. Ni Vi ni ja ni kontroler nismo deo sistema jer ne učestvujemo u razmeni energije. Potrošač ne može tražiti više toplote.

Tako radi svako grijanje koje ima upravljanje, potrošač potražuje određenu količinu toplinske energije, da nadoknadi gubitke, kontrola određuje koliko će isporučiti da ne ugrozi proizvodnju, djeluje zaštita proizvodnje. To je odnos koji se odvija, drugog nema. Uspoređivati te odnose i odnose u prirodi nije isto.
Pojam da potrošač ne može preuzeti više nego proizvodnja može isporučiti je jasan, samo kod grijanja i proizvodnje treba biti jasno da je kontrola ta koja će spriječiti rasipanje, više proizvedeno od potrebnog, višak će završiti u prostoru oko proizvodnje, to nije potrebno, tako povećavamo potrošnju goriva.
 
Odgovor na temu

Evropea 3

Član broj: 345910
Poruke: 1
213.55.224.*



+1 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo21.12.2020. u 12:42 - pre 40 meseci
Radije bi slusao o nekim podesavanjima ili o dobrim resenjima onako direktno sa terena nego o naucnoj fanstatici .

Da treba sve to da se zna o grijanju nebi bas rekao.Za nas obicne neskolovane a radne je mnogo bolje da se objasni kako da se poboljsa sagorevanje .Ono primar sekundar .Boja plamena podpala .Kako smanjiti broj paljenja .Gubitke svesti na minimum .Regulisati proizvodnju potrosnju uskladiti sve na neki nacin.Prica o smanjenju potrosnje.Problemi sa hladnim i toplim dimnjakom .Koliko je potrebno da bi vukao i dali treba prinudna promaja .Diferencionalni pritisak dimnjaka .

Naravno i ta termo dinamika nije na odmet ali se uci u skoli a ne sad u poznim godinama .Pogotovu na engleskom sto neznamo velika vecina.

Pa dobro i to da prihvatimo o toj termodinamici strucnjaka nama ostaju nasi problemi.A ima nas sto smo to sazvakali pa neka iskustva na gore navedene teme bila bi dobro dosla.
Mnogi novo peceni potrosaci zeljeli bi da imaju nekakav direktan odgovor.Na temu kako da podesim polaz zastitim povrat .Smanjim periode paljenja.Ostvarim komforno grijanje bez velikih muka .Obicno ljudi kad nekako kupe kotao plase se da nepokvare i td .

Sve dobre teme .Naravno i ta termodinamika ali komplikovano za razumiti.Ja nemam hidraulicnu skretnicu a nemam ni neki problem ili ga neprimijetim.

Tako dragi forumasi ako imate volje i zelje da raspravljate na neku od navedenih tema .Rado bi vam bio sagovornik.
 
Odgovor na temu

Vidic Miroslav

Član broj: 154465
Poruke: 273
*.dynamic.sbb.rs.



+40 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo21.12.2020. u 13:38 - pre 40 meseci
Izvinite zbog skretanja sa teme.
Sve ste u pravu Evropea 3. Nepotrebno smo proširili temu zbog vlastite sujete u želji da se dokažemo. Rasprava je krenula oko toga je li moguće kršenja prirodnih zakona fizike. Trebalo je samo da citiram stihove pesme: “I fought the low and the low won”


[Ovu poruku je menjao bakara dana 21.12.2020. u 16:55 GMT+1]
 
Odgovor na temu

OliverS
Muamer Avdić
muxa
Zenica

Član broj: 341498
Poruke: 81

Jabber: OliverS


+2 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo21.12.2020. u 14:11 - pre 40 meseci
Citat:
kavic:
@olivers ako je ostar pepeo, moras pojacati malo ventilator, ako ima sljake vise peleta ubacuje a nije izgoreo. Ali moras da pratis svaku snagu i da gledas da li izgori pelet do sledeceg ubacivanja peleta i kakav je plamen. U svakoj snazi pratis plamen i koliko ima peleta. Ako trosi 40 kg dnevno moras svaki dan pepeo da izbacis ili svaki drugi, zavisi od peleta koliko ostavlja pepela...

Hvala. Očistio sam ponovo potpalio i radi za sad bez greške. Moguće da je bilo previše pepela pa se zapušila peć.
 
Odgovor na temu

malden mb
struja/fotografija

Član broj: 34679
Poruke: 709



+17 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo21.12.2020. u 16:49 - pre 40 meseci
pzec jesam li nešto propustio u ovo vrijeme što me nije bilo ili nisi uopće odgovorio, ja sam napravio što si predložio, stavio sam osjetnik kotlovskog polaznog voda između razdjelnima i 3putnog miš ventila, i dobio stabilniju temperaturu polaza, hvala na toj konkretnoj hvale vrijednoj sugestiji, do sada je temperatura oscilirala na izlazu iz razdjelnika i miš ventil se dosta šetao lijevo/desno da osigura konstantu, sad se rijetko miče s mjesta ,radna temperatura kotla je 80*C, diferenca je 5*C, polaz temperature kotla je 60*C, polaz kruga grijanja je 55*C, povrat kruga grijanja oscilira umanjeno cca.10~12*C polazne temperature, kotao radi u 3. i 2. snazi tj. cca.47% i 30% što bi bilo cca.8,5kW i 5,5kW u 80% vremena, ostalo je 5. i 6. snaga jer je čišćenje svakih 150 minuta, imaš kakve daljnje sugestije i prijedloge :-) ,postavke sagorijevanja zaključuješ nisu na tvorničkim parametrima, shema spajanja je kako sam prikazao za krug grijanja i za krug kotla
 
Odgovor na temu

pzec

Član broj: 339544
Poruke: 674



+600 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo21.12.2020. u 18:41 - pre 40 meseci
Nisi propustio, čekao sam da objaviš što se promijenilo.
Po ovome što si napisao je dobro, bitno je da se većinu vremena kotao zadrži na snagi 2 ili 3.
Mogao bi probati postaviti osjetnike po konfiguraciji br. 3 PTV ostaje gdje je, osjetnik polaznog voda br. 6 staviti na cijev prije HS, tu gdje je sad osjetnik HS, ili taj isti osjetnik od HS postavi u upravljačku ploču na mjesto osjetnika polaznog voda.
Moguće da će se dobiti još stabilniji polazni vod u manjoj snagi. Mislim i dalje je najveći problem povrat iz PTV, drži visoko povratni vod što direktno utječe na ostale postavke. Bolje riješenje je spajanje PTV prije HS, na način da je PTV neovisan i kada je krug grijanja isključen.

 
Odgovor na temu

malden mb
struja/fotografija

Član broj: 34679
Poruke: 709



+17 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo21.12.2020. u 19:15 - pre 40 meseci
nemam problema sa ptv-om baš nikakvih, pogotovo sada kad je osjetnik kotlovskog polaznog voda između razdjelnika i 3putnog miš ventila, sada acc40 ni ne osjeti promjenu u hs kad se uključi pumpa ptv kruga, jer je polaz kotla za 5*C veći od polaza kruga grijanja, nema neželjene cirkulacije, pumpe se ne kolju, bojler se jako brzo nadogrijava na zadanih 58*C, krug grijanja ni ne osjeti da krug ptv krade vodu u razdjelniku, kotao osjeti i ne spušta se dugo na 2. snagu, kotao regulira pumpom i temperaturom ptv-a, baš onako ful komotno kako sam želio i ne bi tu ništa mijenjao, zanima me samo i jedino kako da spustim i zadržim snagu kotla u najmanjoj mogućoj snazi tj. na spomenutih cca.5,5kW u što dužem vremenu, jer sada šeće između 8,5 i 5,5kW/3. i 2. snage, zanimaju me i hardverske i softverske mogućnosti eventualnih promjena
 
Odgovor na temu

pzec

Član broj: 339544
Poruke: 674



+600 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo21.12.2020. u 19:49 - pre 40 meseci
Snaga je promjenjiva po potrošnji, ako su radijatori jednako topli i mogu trenutno zadovoljiti potrebe s toplom vodom od 45-50°C to je zadovoljavajuće, dobio bi neke uštede da umjesto crpke koja može raditi nekom brzinom i protokom, crpka može mijenjati brzinu i protok po krivulji, održavanje konstantnog diferencijalnog tlaka. Možeš mjerenjem temperature vode koja ulazi i izlazi iz radijatora podesiti razliku od 10-12°C, uz manji protok i potrošnja će biti manja, isporučiti više toplinske energije možeš uz povećanje temperature vode kruga grijanja.
 
Odgovor na temu

zibel32

zibel32
Član broj: 322519
Poruke: 110



+18 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo21.12.2020. u 21:36 - pre 40 meseci
Citat:
pzec:
Citat:
Ako smo udvostručili snagu radijatora, automatski smo udvostručili i količinu vode u njima.

Zašto bi udvostručili snagu ako smanjimo temperaturu vode, smanjili smo i snagu.

Citat:
Dakle, ako u oba slučaja (35°C i 70°C) u kuću odlazi ista količina topline, onda nema govora o većim gubitcima s većom temperaturom.

Ne dolazi, dolazi 2-3 puta manje.


Ne možeš odjednom odlučiti da ćeš "samo" smanjiti temperaturu vode i očekivati da u prostoru kojeg griješ neće pasti temperatura. Spuštanje temperature polaznog voda mora pratiti povećanje snage radijatora, odnosno volumena vode u njima, da bi u prostor prenio istu količinu energije kao prije.

Možda ti ovo promijeni mišljenje...



Citat:
pzec:
Da ispunjava ali ne radi po razlici temperature za kontrolu koju treba crpka B iz primjera o kojem raspravljamo, crpka A može biti kontrolirana i kontrolom proizvodnje, tvoja kontrola može eventualno kontrolirati izlaz iz kruga grijanja.


Moju regulaciju ne zanima ni crpka A, ni B, ni C. Zanima je samo jedna pumpa i to ona koja se nalazi iza 3p ventila u krugu grijanja. Ne vidim nikakve prednosti u toj shemi sa 3 pumpe, i mogu ti sa velikom sigurnošću reći da tako nešto u Europi nikada neće zaživiti.
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

zibel32

zibel32
Član broj: 322519
Poruke: 110



+18 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo21.12.2020. u 21:53 - pre 40 meseci
Citat:
Evropea 3:
Ja nemam hidraulicnu skretnicu a nemam ni neki problem ili ga neprimijetim.


Ni ja nemam HS, niti imam problema zbog toga. Razlog je automatska regulacija 3-putnim ventilom koja bez problema "ispegla" sve promjene koje se dogode pri promjeni protoka. Nakratko se temperatura polaza zaljulja, ali se vrlo brzo ispravi. Tako kratke promjene u temperaturi polaza nikako ne mogu utjecati na sobnu temperaturu.
 
Odgovor na temu

malden mb
struja/fotografija

Član broj: 34679
Poruke: 709



+17 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo21.12.2020. u 21:58 - pre 40 meseci
pzec kaže:"Možeš mjerenjem temperature vode koja ulazi i izlazi iz radijatora podesiti razliku od 10-12°C, uz manji protok i potrošnja će biti manja, isporučiti više toplinske energije možeš uz povećanje temperature vode kruga grijanja."

ukupni ulaz i izlaz je na razlici od cca.10~15*C, pojedinačno po radijatoru je nemoguća misija jer radijatori imaju termostatske ventile i u svakoj sobi je različita temperatura, prema potrebi korisnika mijenja se ovisno o danu/noći-ući/spava,
uz smanjenje protoka i povećanje polazne temperature kruga grijanja mogu smanjiti potrošnju, to misliš, to mogu napraviti jer willo radi na 2. snazi za transport 55*C,grundfos alpha2 L ili willo stratos pico nisam u mogućnosti financirati, imam na raspolaganju cm2k, koji motor za pokretanje 3putnog miš ventila bi mi trebao ako krenem u instalaciju kontrole polaznog voda prema vanjskoj temperaturi i krivulji, i da li bi bila neka razlika ovisno o sadašnjoj postavi regulacije sa acc40+termostatske radijatorske glave+sobni termostat za korekciju (ustvari on gasi willo pumpu u krugu grijanja ako se prekorači zadana temperatura grijanog objekta-drugo ili promjenu rada kotla nisam primijetio jer sam u kotlovnici jako malo vremena)

već sam rekao da kod smanjenja t. polaza ima se i još veća razlika t. povrata od trenutne spominjane, to tjera kotao da šeće i od 6. tj.maksimalne snage, nemoguće je na nižoj t. polaza ustabiliti rad kotla na 3. i 2. snazi, puno veća je potrošnja jer kotao šeće po većem rasponu snaga, od 1. do 6., zaboravi tu teoriju o maloj t. polaza kruga grijanja, to nema veze sa stvarnošću u klasičnom objektu bez kvalitetne izolacije i pelet kotlu kojem je minimalna radna temperatura 60*C , bez obzira što imam predimenzionirane radijatore za cca.25%, to mi samo omogućava trenutnu t. polaza od 50*C u prijelaznom razdoblju (i manju ali ne da mi se više od 2 eventualno 3 puta mijenjati t. polaza kruga grijanja, 55*C u sezoni punog grijanja do cca.-5*C, na većim minusima od navedenih polaz moram staviti na 58*C i to je dovoljno i za -14*C ili još niže, na prijašnjem kotlu sa plamenikom kad sam spuštao u ložištu radnu temperaturu ispod 60*C pojavljivao se problem sa kvalitetnim izgaranjem i formiranjem dobre vatre/buktinje/plamena, to sve govorim iz iskustva grijanja na pelet i regulacijama kruga grijanja i kotlovskog kruga i kod sebe i kod drugih peletaraca sa kojekavim mogučim i nemogućim kombinacijama kotlova i plamenika i regulacija, nisu u pitanju nikakve samo teorije iz štampane literatura ili neta

zibel32, dok sam pisao svoj tekst pzecu ti si slikovito prikazao moj slučaj sa predimenzioniranjem grijaćih tijela i smanjenjem t. kruga polaza, tu sam trebao pronaći potrebnu zadovoljavajuću veličinu t. polaza da kotao stabilno radi u velikoj većini u dvije snage od mogućih 6, ili plamenik u konstantnoj koja zadovoljava trenutnu isporuku tražene t. plaznog voda uz spremnik topline od 200 litara za peglanje isporučene i preuzete toplinske energije, inače šeće po svim snagama koje kotao/plamenik ima na raspolaganju, ili se pojavljuje stalno paljenje i gašenje ako radi u konstantnoj a prevelikoj snazi, to sve izaziva nepotrebnu povečanu potrošnju















[Ovu poruku je menjao malden mb dana 21.12.2020. u 23:34 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Vidic Miroslav

Član broj: 154465
Poruke: 273
*.dynamic.sbb.rs.



+40 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo22.12.2020. u 10:22 - pre 40 meseci
Mislim da pzec hoće da samo da kaže da je niskotemperaturno grejanje efikasnije. I on je u pravu ali to prvenstveno zavisi od potrebe odnosno namene objekta, odgovarajućeg izbora energenta i tačnog dimenzionisanja radijatora. Osnovno je da postoji dobra toplotna izolacija objekta. Niskotemperaturno grejanje je bolje i za zdravlje jer nema velikh strujanja vazduha u grejanom prostoru. Vazduh se zagreva ravnomerno pa nije tolika temperaturna razlika izmedju nižih i viših delova. Objekat treba grejati celodnevno. To je nekom prednost a nekom mana zavisno koliko vremena provodimo u kući. Ako nam je potrebno 24-25*C onda ovaj način nije efikasan. Celodnevno grejanje je na 20*C a u spavaćim sobama 16*-18*C.
Izvor je obično geotermalna pumpa, solarno ili kondezacioni plinski bojler. Pelet bez odgovarajućeg akumulatora toplote ne može biti efikasan izvor toplote. Najveći deo zime nisu ledeni dani za koje mora biti proračunata snaga gorionika (kotla). Pelet sistem je efikasan na nominalno najvećoj snazi. Ako radi na min. ima velike gubitke.Tako isto i radijator treba biti dimenzionisan za unapred projektovanu temperaturu ulaza i izlaza i ceo sitem izbalansiran.
Termostatski ventili ne služe da bi se njima igrali nego se podese jednom.
Retko ko od nas ispunjava te uslove. Nismo po ceo dan u kući (kad nije lockdown). Nismo Skandinavci, malo nam je 20*C ili daleko bilo, da spavamo u ledenih +16*C. Mnogi od nas nemaju dobru izolaciju i odgovarajući akumulator toplote. U Srbiji ako ga imaš jeftinije ga je zagrevati strujom u noćnoj tarifi nego peletom.

[Ovu poruku je menjao Vidic Miroslav dana 22.12.2020. u 12:46 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Vidic Miroslav

Član broj: 154465
Poruke: 273
*.dynamic.sbb.rs.



+40 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo22.12.2020. u 10:48 - pre 40 meseci
Za nas neprilagodjene (a očigledno nas ima) grejanje sa regulacijom po spoljnoj temperaturi kad može ili fiksnoj kad mora, ostaje jedina opcija.
 
Odgovor na temu

pzec

Član broj: 339544
Poruke: 674



+600 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo22.12.2020. u 11:29 - pre 40 meseci
Citat:
malden mb:
ukupni ulaz i izlaz je na razlici od cca.10~15*C, pojedinačno po radijatoru je nemoguća misija jer radijatori imaju termostatske ventile i u svakoj sobi je različita temperatura, prema potrebi korisnika mijenja se ovisno o danu/noći-ući/spava


Za podešavanje protoka termostatski ventil može biti otvoren do kraja ili da ga uopće nema, ventil regulira temperaturu okruženja, njegovo djelovanje treba biti podatak za regulaciju protoka, to sad kod tebe nije tako, tu se da uštedjeti.
Ako neka posuda ima 100 litara tople vode od 60°C, uz protok kruga grijanja 400 litara vode od 50°C i razlike temperature vode koja ulazi i vraća se iz kruga grijanja od 10°C, sigurno će duže trajati tih 100 litra tople vode, nego da je protok od 600 litara uz iste ostale uvjete.
Isto je i s bojlerom koji služi u druge svrhe, otvori slavinu do kraja i brzo je prazan, smanji protok, traje duže.
Kod mene i onih s kojim se stvarno družim grijanje radi stalno 24 sata, kod mene temperatura vode na ulazu u radijator nije više od 48-50°C, u prostoru 22-23°C. Tako svejedno da li vanjska temperatura kao sad trenutno +9°C, ili -6°C koliko je bila za vrijeme noćnih sati.
O tome brinu termostatski ventili, neke velike razlike unutar zajedničkog prostora skoro da i nema.
Tvoja instalirana snaga radijatora je preko 20 kW, kod mene 16,8 kW. Ta snaga je za vodu od 90°C, ako je voda od 50°C snaga radijatora s tom vodom je 35% od stvarne snage, to je i najveća moguća potrošnja uz te uvjete.




 
Odgovor na temu

malden mb
struja/fotografija

Član broj: 34679
Poruke: 709



+17 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo22.12.2020. u 12:57 - pre 40 meseci
Pzec nešto mi nije kod tvojeg primjera jasno, ako je polazna temleratura ista ali mijenja se brzina protoka pa uz iste uvjete temperatura povrata se povečava povečanjem brzine protoka, nikako ne može uz iste uvjete biti ista, što je manja razlika između polaza i povrata kotao uz minimalnu snagu održava zadanu t. polaza, laički mislim : ako imam polaz 60 a povrat 50 onda imam gubitke 10 , ako je polaz 50 a povrat 35 onda imam gubitke 15, u prvom primjeru gubitke nadoknađujem 5+8 kw snagama što je dovoljno i za održavanje t.kotla od minimalno 60, u drugom primjeru nadoknađujem 3+5+8+13+15+18 snagama uz održavanje t. kotla minimalno 60 , ako idem sa manjom t.kotla pojavljuje mi se problem u radu samog kotla i ovisno o radu termostatskih ventila ili ptv dolazi do oscilacije t.grijanog objekta, jer su trenutni gubitci veči nego što ih pelet kotao može pokriti u toj jedinici vremena, kod mene je instalirana snaga grijanja cca.25kW koju pokreče kotao snage 18kW sa večinskim radom u 5~9kW za 22,5°C/24h na 180kvm neizoliranog objekta sa t.polaza 55°C a povrata 20~30% manje

[Ovu poruku je menjao malden mb dana 22.12.2020. u 14:47 GMT+1]
 
Odgovor na temu

zibel32

zibel32
Član broj: 322519
Poruke: 110



+18 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo22.12.2020. u 14:04 - pre 40 meseci
Citat:
pzec:
To je u redu, imali smo raspravu gdje stručnjak tvrdi da je bolje spremnik izmjestiti u kuću udaljenu 30 metara jer je vrijeme izgaranja goriva kraće pa će tako gubitci vode od 80°C kojima se puni spremnik biti manji.
Moje mišljenje je bilo suprotno, manja temperaturna razlika između cijevi u kojima je topla voda i okruženja je i manji gubitak.
Zbog istog razloga tvrdim da voda od 70°C koja ulazi u radijator nije isto kao kada je voda od 50°C.


Ovdje bih stao na tvoju stranu što se tiče smještaja spremnika, ali ne možemo uspoređivati gubitke spremnika i radijatora. Svu toplinu koju spremnik preda u svoj prostor (kotlovnica, garaža, ...) je gubitak, dok predana toplina iz radijatora (grijani prostor) to nije. Može se pričati o razlici u komforu između niskotemperaturnog i srednjetemperaturnog grijanja, što je isto stvar ukusa, ali predana toplina u grijani prostor nije gubitak.

Citat:
pzec:
Ne postoje formule u kojima je sadržano vrijeme, samo temperature vode i okruženja, površina lima koji okružuje vodu i vrijednost toplinske izolacije.


Kako nije sadržano vrijeme?

Rezultat koji dobijemo kod proračuna toplinskih gubitaka kroz neki materijal konvekcijom je snaga (W) kojom taj materijal predaje toplinu na drugi materijal (ili fluid). Ako znamo snagu u wattima (W), onda znamo i energiju (J) i vrijeme (s), jer je 1W=1J/1s, odnosno 1J=1W*1s. Znači, izračunatu snagu (W) možemo definirati kao potrošnju energije u džulima (J) u proteklom vremenu u sekundama (s).

Primjer...

Imamo spremnik CAS 1501 (1450 L) koji ima površinu lima ~7,5 m2, izolaciju s koeficijentom provodljivosti od 0,4 W/m2K, temperatura vode u njemu je 75°C, a smješten je u garaži temperature 15°C.

Code:

q = A * U * dT
q = 7,5 * 0,4 * (75-15)
q = 180 W


Toplinski gubitci za 1 sat u kWh (vrijeme "t" u satima)...

Code:

E = P * t /1000
E = 180 * 1 / 1000
E = 0,18 kWh


Ako gubitke računamo računamo kroz džule (J) (vrijeme "t" u sekundama)...

Code:

1 h = 3600 s

E = P * t
E = 180 * 3600
E = 648000 J

Pretvorba J u kWh...

E (kWh) = E (J) / 3600000
E = 648000 / 3600000
E = 0,18 kWh
 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: TechZone :: Grejanje :: Grejanje na pelet - 2. deo
(TOP topic, by bakara)
Strane: << < .. 186 187 188 189 190 191 192 193 194 195 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 1217915 | Odgovora: 5291 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.