Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Grejanje na pelet - 2. deo

elitemadzone.org :: TechZone :: Grejanje :: Grejanje na pelet - 2. deo
(TOP topic, by bakara)
Strane: << < .. 185 186 187 188 189 190 191 192 193 194 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 1201322 | Odgovora: 5291 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

kavic
Djordje Mileusnić
Da da
Jakovo
Beograd, Srbija

Član broj: 339565
Poruke: 71
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+4 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo19.12.2020. u 22:19 - pre 39 meseci
@vidic miroslav, potrebno je vec ispod 6,7 stepeni da radi non stop,probao sam sve zivo, i da kotao radi na 60, 65,70,75,80, sto veca temperatura u kotlu veci gubici, jer preko 70 stepeni u kotlu ide preko 200 stepeni u odzak previse energije koja se gubi a ne iskoristi se... Sad radi na 65 stepeni i to je ok, unutra beo, nema kondeza, a imam trokraki i na povratu i na potisu. Ja znam da je to previse, ali zena, dve bebe u jednoj kuci a u drugoj kuci ljudi preko 65 godina koji se ne krecu, slaba cirkulacija i navika na visoku temperaturu. Tako da moji zahtevi su jako veliki kao i potrosnja peleta, jedino da sam uzeo manji kotao to bi bilo ok...
Kotao na pelet, Radijator kraljevo 25 kw, jedna kuca 120 m2
radijatroskog grejanja, druga kuca 60 m2 podnog grejanja,
Hidraulicka skretnica oko 100 litara, danfusova elektronika
pracenja spoljne i unutrašnje temperature. Izolacija na
jednoj kuci 5 na drugoj 10 cm stiropora, na ploci na tavanu
10 cm stiropora. Od 06 do 23- 26 stepeni, od 23 do 6h - 19
stepeni
 
Odgovor na temu

Vidic Miroslav

Član broj: 154465
Poruke: 273
*.dynamic.sbb.rs.



+40 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo19.12.2020. u 22:39 - pre 39 meseci
@kavic
Nemojte tako o nama 60+. Mi smo ono u fazi “too old to rock’n’roll, too yung to die”
Što se tiče grejanja na osnovu mog skromnog iskustva svaka kuća je priča za sebe i svako vidi svoje rešenje kao jedino ispravno. Evo mi smo takoreći u komšiluku a nemamo isti stav u pogledu potrošnje ni potrebne temperature.
 
Odgovor na temu

kavic
Djordje Mileusnić
Da da
Jakovo
Beograd, Srbija

Član broj: 339565
Poruke: 71
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+4 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo19.12.2020. u 23:42 - pre 39 meseci
Ja ne kazem da je ispravno moje, a vase nije... Ja nisam vencan sa grejanjem, ja sam do sad menjao vec 3 puta, a menjacu i opet ako ako postoji mogucnost da se smanji potrosnja, ja sam uvek za to... A da mi se ne smanjuje temperatura u kuci... Tako da sam rad za predlog ako ima....
Kotao na pelet, Radijator kraljevo 25 kw, jedna kuca 120 m2
radijatroskog grejanja, druga kuca 60 m2 podnog grejanja,
Hidraulicka skretnica oko 100 litara, danfusova elektronika
pracenja spoljne i unutrašnje temperature. Izolacija na
jednoj kuci 5 na drugoj 10 cm stiropora, na ploci na tavanu
10 cm stiropora. Od 06 do 23- 26 stepeni, od 23 do 6h - 19
stepeni
 
Odgovor na temu

Goranto
ODS

Član broj: 332401
Poruke: 713
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+62 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo20.12.2020. u 00:01 - pre 39 meseci
Vidic Miroslav--- Pozdrav Majstore!!Davaj,davaj!!!
 
Odgovor na temu

Vidic Miroslav

Član broj: 154465
Poruke: 273
*.dynamic.sbb.rs.



+40 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo20.12.2020. u 00:30 - pre 39 meseci
Citat:
pzec:
Regulacija je objašnjenja u upisu prije i odnosi se na tu shemu.
3-putni ili 4-putni ventil nije potreban, krug grijanja je stalna cirkulacija, istom brzine crpke, krug dodavanja, povremena ili stalna cirkulacija ali s promjenjivom brzinom crpke, dodaje se tople vode onoliko koliko je potrebno da se održava delta T kruga grijanja i temperatura tople vode na ulazu u krug.
O potrošnji u načinu kada je krug grijanja stalno uključen i kada radi povremeno je ušteda na strani kada je krug stalno uključen.
Svakako da grijanje najmanje troši kada je isključeno ali to nije ugodno, danas je ugodnost na prvom mjestu.

Evo primjer kako povezati proizvodnju i krug grijanja, možeš komentirati prijedlog.
Treba regulacija, pokušaj opisati kako bi trebalo.
U tvom prijedlogu je nepotreban 4-putni ventil, odvajanje od primarnoga kruga isto kao i kod mene, 2 usko spojena T-komada, razmak priključaka na sekundarni krug najviše 4 promjera cijevi primarnoga kruga. Uvjet da može biti uključena crpka grijanja je određen na mjernom mjestu povratne vode u kotao, minimalno za vrstu goriva, pelet 50°C, završena kontrola.



@pzec, @zibel32
Ova slika me baš zaintrigirala. Nisam do danas pomislio na ovako rešenje a sad mi se čini da je ovo lako kontrolisati. Da li mi je udarilo pivo u glavu (naime kod nas je danas veliki praznik Sveti Nikola ali slavi svako sam za sebe).
HeatOn bi ovim upravljao bez ikakvog dodatka.
Ako se poveže samo senzor izvora na povrat neposredno pre ulaza u kotao a pumpa na HeatOn priključak za pumpu. Drugi senzori bi bili samo za očitavanje vrednosti što je takodje korisno.Pumpe A i C rade sve vreme dok postoji zahtev za grejanjem. Kad temp. povratne vode dostigne vrednost u HeatOn definisan kao “minimalna temp. izvora toplote” pokreće se pumpa B. Ona ubacuje vodu u radijatorski krug i isto toliko izvlači. U radijatorskom krugu “pametna” pumpa C meša onoliko vruće vode koliko je dobijeno od pumpe B sa vodom koja struji kroz radijatore dnosno ono što termostatski ventili odrede.

Sutra ću bistre glavi proveriti šta sam napisao. Ako sam i lupio neku glupost ne zamerite i molim vas ispravite me ako grešim.

Da ne zaboravim: ako temperaturu na senzoru za T izvora padne za 0,1*C od zadate HeatOn isključuje pumpu B. Ne znam da li je to možda mala tolerancija? Da ne bude često start-stop?

[Ovu poruku je menjao Vidic Miroslav dana 20.12.2020. u 03:46 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Vidic Miroslav dana 20.12.2020. u 03:52 GMT+1]
 
Odgovor na temu

pzec

Član broj: 339544
Poruke: 674



+600 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo20.12.2020. u 08:44 - pre 39 meseci
Citat:
Vidic Miroslav:
@pzec
To što mi zovemo gubitkom za proces je to samo jedan od potrošača. Ne može potrošač zahtevati više energije od trenutno raspoložive. Mi koji nismo učesnici u procesu procenjujemo da je količina dobijene energije mala pa podstičemo novi proces dodavanjem nove mase peleta. U našoj proceni koristimo razne elektronske uredjaje koji takodje ne učestvuju u procesu. Dodavanje pelete ni proračun koliko treba nije deo termodinamičkog procesa.


Ako potrošač zahtjeva više toplinske energije koja je pohranjena u kemijskom obliku u pelet, dozira se više goriva i zraka, proizvodnja će proizvesti više za potrebe potrošača, tako i obratno, to je kontrola, to nije isto ako gledamo pojave u prirodi, to je topla voda koja se proizvodi.
Ta regulacija po termodinamiki koja je očito sporna je zadužena da kontrolira i štiti proizvodnju, taj proces se može zvati održavanje ravnoteže proizvodnje i potrošnje.

Citat:
Vidic Miroslav:
Citat:
pzec:
Tu ništa nije sporno, niti je moje tumačenje drugačije, dodajem samo da uvjeti moraju biti kontrolirani, znači da potrošač zahtjeva od proizvođača da proizvodi bude manje ili više to je jedino ispravno. Kontrola nalaže proizvodnji povećanje ili smanjenje unosa kemijske energije, za gorivo pelet to je moguće i normalno.
Mora se mijenjati veličina i snaga proizvodnih jedinica na manje, čemu služi 6 puta više proizvedene toplinske energije od one koja treba za održavanje prostora, sav višak koji nije iskorišten u realnom vremenu je gubitak, to se posebno odnosi na akumulacijske spremnike ogromne zapremine.


Mislio sam to zato što ste negde napisali da je kotao proizvodjač a radijatori potrošači pa su oni snage 8kw i zahtevaju energiju od proizvodjača koji je 5kw. To nije moguće jer su i kotao i radijatori samo potrošači dok traje proces sagorevanja. Kao i ono da su stari kotlovi radili suprotno zakonu termodinamike ili da kontroler mešnog ventila ne radi po prviom zakonom termodinamike.


Stari kotlovi su radili bez kontrole ravnoteže, proizvodnja je proizvodila otprilike a potrošači su trošili isto tako, višak toplinske energije je završio kroz prozore u okolišu. Danas postoje načini kako se može kontrolom održavati proces proizvodnje i potrošnje, te kontrole djeluju po zakonima termodinamike, to je razlika nekih naših tumačenja. Ako sve gledamo kroz toplu vodu onda ništa nije sporno, ako to što pišemo povezujemo s prirodom onda je.
 
Odgovor na temu

pzec

Član broj: 339544
Poruke: 674



+600 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo20.12.2020. u 09:04 - pre 39 meseci
Citat:
Vidic Miroslav:
Citat:
pzec:
Regulacija je objašnjenja u upisu prije i odnosi se na tu shemu.
3-putni ili 4-putni ventil nije potreban, krug grijanja je stalna cirkulacija, istom brzine crpke, krug dodavanja, povremena ili stalna cirkulacija ali s promjenjivom brzinom crpke, dodaje se tople vode onoliko koliko je potrebno da se održava delta T kruga grijanja i temperatura tople vode na ulazu u krug.
O potrošnji u načinu kada je krug grijanja stalno uključen i kada radi povremeno je ušteda na strani kada je krug stalno uključen.
Svakako da grijanje najmanje troši kada je isključeno ali to nije ugodno, danas je ugodnost na prvom mjestu.

Evo primjer kako povezati proizvodnju i krug grijanja, možeš komentirati prijedlog.
Treba regulacija, pokušaj opisati kako bi trebalo.
U tvom prijedlogu je nepotreban 4-putni ventil, odvajanje od primarnoga kruga isto kao i kod mene, 2 usko spojena T-komada, razmak priključaka na sekundarni krug najviše 4 promjera cijevi primarnoga kruga. Uvjet da može biti uključena crpka grijanja je određen na mjernom mjestu povratne vode u kotao, minimalno za vrstu goriva, pelet 50°C, završena kontrola.



@pzec, @zibel32
Ova slika me baš zaintrigirala. Nisam do danas pomislio na ovako rešenje a sad mi se čini da je ovo lako kontrolisati. Da li mi je udarilo pivo u glavu (naime kod nas je danas veliki praznik Sveti Nikola ali slavi svako sam za sebe).
HeatOn bi ovim upravljao bez ikakvog dodatka.
Ako se poveže samo senzor izvora na povrat neposredno pre ulaza u kotao a pumpa na HeatOn priključak za pumpu. Drugi senzori bi bili samo za očitavanje vrednosti što je takodje korisno.Pumpe A i C rade sve vreme dok postoji zahtev za grejanjem. Kad temp. povratne vode dostigne vrednost u HeatOn definisan kao “minimalna temp. izvora toplote” pokreće se pumpa B. Ona ubacuje vodu u radijatorski krug i isto toliko izvlači. U radijatorskom krugu “pametna” pumpa C meša onoliko vruće vode koliko je dobijeno od pumpe B sa vodom koja struji kroz radijatore dnosno ono što termostatski ventili odrede.

Sutra ću bistre glavi proveriti šta sam napisao. Ako sam i lupio neku glupost ne zamerite i molim vas ispravite me ako grešim.

Da ne zaboravim: ako temperaturu na senzoru za T izvora padne za 0,1*C od zadate HeatOn isključuje pumpu B. Ne znam da li je to možda mala tolerancija? Da ne bude često start-stop?


Sretno tebi i ostalima koji slave Svetog Nikolu.
Ne može jedan senzor kontrolirati crpku B, ulaz u kotao mora se održavati više od postavki, druga 2 senzora mjere razliku temperature vode kruga, jedan na ulazu u krug ima dvostruku ulogu, ne dozvoljava da temperatura vode bude manja od postavljene, i održava zadanu razliku zajedno s senzorom na izlazi iz kruga. To ubacivanje ili ubrizgavanje ključno za smanjenje potrošnje, samo po potrebi.
U krugu radijatora nema potrebe za pametnom crpkom, održava se cirkulacija, održavanja tlaka i temperature vode kruga održava crpka B.
Isto vrijedi i za crpku A, treba biti konstantne brzine i protoka.
 
Odgovor na temu

Vidic Miroslav

Član broj: 154465
Poruke: 273
*.dynamic.sbb.rs.



+40 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo20.12.2020. u 09:13 - pre 39 meseci
@Goranto
Uzvraćam pozdrav. Izvinite što nisam odgovorio odmah. Ova šema mi odvukla pažnju (dobro, ‘ajde, možda je malo i zbog piva).
Takodje se izvinjavam @pzec što sam ovom rešenju sa tri pumpe prišao sa unapred negativnim stavom i uputio neke primedbe koje nisu ispravne. Valjda sam kao i većina skeptičan prema novitetima. Nisam odmah shvaio logiku rada i bio opterećen time kako kontrolisati temp. vode u radijatorskom krugu. Medjutim, koga briga za to kad su tu termoventili na radijatorima i pametna pumpa te nema viška tople vode u krugu. Radijatori dobijaju tačno onoliko vode koliko im treba a koja je temperatura te vode nije od presudne važnosti. Ovde je brži odziv sistema nakon ispunjenog uslova (T povrata) nego kod mešnog ventila. To je prednost ali može biti i mana ako elektronika nema odredjenu toleranciju temperature “izvora”.Zibel je to nazvao “mrtva zona” ali je taj parametar povezan sa drugim senzorom. Ja se u to ne razumem i ne znam koliki je problem programeru da ubaci tu mogućnost i za senzor “izvora”. Još kad bi HeatOn dozvolio da “MAX temp. izvora topline” može biti niža od 80* koliko je sad ograničena, sistem bi imao i zaštitu od pregrevanja. Ovo su moja zapažanja. Možda i pogrešna ali bar mogu podstaći @pzec i @zibel32 da nadju pravi algoritam.
 
Odgovor na temu

Vidic Miroslav

Član broj: 154465
Poruke: 273
*.dynamic.sbb.rs.



+40 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo20.12.2020. u 09:54 - pre 39 meseci
Hvala. Ovo mi je suprugina devojačka slava. Moja je tek u januaru.
Izgleda da opet nešto nisam dobro razumeo. ‘Ajmo od hidraulike. Tu nije ništa sporno nego da li sam ja dobro zaključio šta se dešava. Prioriteti su postavljeni kao CBA. Pumpa i krug B rade kao primarni krug u odnosu A a istovremeno sekundarni prema C? Pitam zato što prema mom saznanju sekundarna pumpa kontroliše petlju odnosno ubrizgava. Ako sam u pravu, pumpa A ubrizgava u petlju ali pošto nema protoka u B krugu, ta ista topla voda se odmah vraća jer tako radi separator sačinjen od T-komada. Istovremeno u radijatorskom krugu kruži hladna voda i nema razmene sa krugom B jer radijatorska pumpa A ne kontroliše petlju i vidi je samo kao prolaz- tretira je kao nastavak cevi. Da ne idem dalje dok ne čujem od Vas je li ovo tako. Bojim se da ne zalutam
 
Odgovor na temu

OliverS
Muamer Avdić
muxa
Zenica

Član broj: 341498
Poruke: 81

Jabber: OliverS


+2 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo20.12.2020. u 10:05 - pre 39 meseci
Trenutno se "igram" sa postavkama i pratim potrošnju. Primjetno je da manje troši ali još testiram. Smanjivao sam doziranja peleta po svim snagama kao i ventilator. Poslije ću postaviti kako je bilo tvornički, a kako sam ja podesio pa da vidim i vaša mišljenja. Zadnja 3-4 dana radi po mojim postavkama i potrošnja je oko 40 kg za 24h.
Medjutim, danas se peć ugasila i upaljen alarm "nema peleta". Otvorim košaru, ima peleta. Otvorim vrata gorionika dole sve zatrpano peletom.
Obzirom da peć nije čišćena 4 dana ja sam pomislio da bi to mogao biti razlog. Ili možda nisam trebao smanjivati ventilator, jer je to uzrokovalo slabije sagorijevanje?
Vaše mišljenje? Lp
 
Odgovor na temu

kavic
Djordje Mileusnić
Da da
Jakovo
Beograd, Srbija

Član broj: 339565
Poruke: 71
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+4 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo20.12.2020. u 10:39 - pre 39 meseci
@olivers ako je ostar pepeo, moras pojacati malo ventilator, ako ima sljake vise peleta ubacuje a nije izgoreo. Ali moras da pratis svaku snagu i da gledas da li izgori pelet do sledeceg ubacivanja peleta i kakav je plamen. U svakoj snazi pratis plamen i koliko ima peleta. Ako trosi 40 kg dnevno moras svaki dan pepeo da izbacis ili svaki drugi, zavisi od peleta koliko ostavlja pepela...
Kotao na pelet, Radijator kraljevo 25 kw, jedna kuca 120 m2
radijatroskog grejanja, druga kuca 60 m2 podnog grejanja,
Hidraulicka skretnica oko 100 litara, danfusova elektronika
pracenja spoljne i unutrašnje temperature. Izolacija na
jednoj kuci 5 na drugoj 10 cm stiropora, na ploci na tavanu
10 cm stiropora. Od 06 do 23- 26 stepeni, od 23 do 6h - 19
stepeni
 
Odgovor na temu

pzec

Član broj: 339544
Poruke: 674



+600 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo20.12.2020. u 11:03 - pre 39 meseci
Citat:
Vidic Miroslav:
Hvala. Ovo mi je suprugina devojačka slava. Moja je tek u januaru.
Izgleda da opet nešto nisam dobro razumeo. ‘Ajmo od hidraulike. Tu nije ništa sporno nego da li sam ja dobro zaključio šta se dešava. Prioriteti su postavljeni kao CBA. Pumpa i krug B rade kao primarni krug u odnosu A a istovremeno sekundarni prema C? Pitam zato što prema mom saznanju sekundarna pumpa kontroliše petlju odnosno ubrizgava. Ako sam u pravu, pumpa A ubrizgava u petlju ali pošto nema protoka u B krugu, ta ista topla voda se odmah vraća jer tako radi separator sačinjen od T-komada. Istovremeno u radijatorskom krugu kruži hladna voda i nema razmene sa krugom B jer radijatorska pumpa A ne kontroliše petlju i vidi je samo kao prolaz- tretira je kao nastavak cevi. Da ne idem dalje dok ne čujem od Vas je li ovo tako. Bojim se da ne zalutam


A krug proizvodnje, stalna brzina i stalni protok, nema promjena, uključena crpka na 50°C i tako dok traje izgaranje, čišćenje ili nešto treće.
C krug grijanja, stalna brzina, protok kruga se ne kontrolira.
B je funkciji dodavanja tople vode u C i izvlačenja hladnije vode iz kruga grijanja prema A. Koliko A dobije hladnije vode iz B, toliko tople vode preda u krug grijanja ili C. B radi s promjenjivom brzinom i protokom. Kontrola je samo na B.
 
Odgovor na temu

Vidic Miroslav

Član broj: 154465
Poruke: 273
*.dynamic.sbb.rs.



+40 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo20.12.2020. u 11:27 - pre 39 meseci
Ako je u radijatorskom C konstantne brzine onda verovatno nisu termoglave na svim radijatorima ili je sušač taj koji prima celokupni protok kad se radijatori zatvore. Idem sad pa nastavljamo kasnije.
 
Odgovor na temu

pzec

Član broj: 339544
Poruke: 674



+600 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo20.12.2020. u 11:47 - pre 39 meseci
Ako je otvoren bilo koji termostatski ventil razlika temperature ulazne vode u krug i izlazne vode iz kruga je veća, ako su svi termostatski ventili zatvoreni, cirkulacije nema, nema ni promjene temperatura vode kruga. Da li će se u praksi doživjeti trenutak da su svi termostatski ventili zatvoreno, može biti, crpka se ne može oštetiti ako je u kućištu crpke voda.
 
Odgovor na temu

zibel32

zibel32
Član broj: 322519
Poruke: 110



+18 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo20.12.2020. u 14:18 - pre 39 meseci
Citat:
pzec:
Neću komentirati sve tvoje navode, dok nisi kod kuće s II zakonom termodinamike i gubitcima stvorenim povećanjem temperature vode za krug grijanja, nema smisla dokazivati moje tvrdnje.


Ako zanemarimo efikasnost kotla tj. gubitke koje on ima kroz dimnjak, jedine toplinske gubitke koje još možemo imati su oni kroz ovojnicu kuće (pod, zidovi, krov, vrata , prozori). Energetski gledano, svaka kuća treba xy kW snage ovisno o svom geografskom položaju i kvaliteti izolacije. Npr. ako objekat grijemo na 23°C i pri vanjskoj temperaturi od 0°C kroz svoju ovojnicu gubi 5 kWh topline, u kuću moramo vratiti tih 5 kWh topline da bi se održala od 23°C. Isporučimo li manje energije, temperatura u kući će lagano početi padati, a počet će rasti ako isporučimo previše. Slažeš li se dosad?

Količina toplinske energije u vodi ovisi o njenom volumenu i temperaturi. Ako objekt grijemo s temperaturom vode od 70°C s radijatorima određene snage i želimo temp. vode spustiti na 35°C, moramo udvostručiti snagu radijatora. Ako smo udvostručili snagu radijatora, automatski smo udvostručili i količinu vode u njima. I dalje će u prostoru ići ista količina toplinske energije kao dok je temperatura vode bila 70°C. Dakle, ako u oba slučaja (35°C i 70°C) u kuću odlazi ista količina topline, onda nema govora o većim gubitcima s većom temperaturom. Cijevi u kući se ne mogu smatrati gubitkom, jer griju taj isti prostor. Druga priča bi bila da nam je kotlovnica izvan kuće, pa se cijevi protežu kroz dvorište.

Međutim, ono što ima direktne veze sa gubitcima u istom tom objektu jest sobna temperatura, pa ćemo veće gubitke imati ako je grijemo na 25°C, umjesto na 23°C, zbog veće razlike između sobne i vanjske temperature. To je svojstvo brzine prijenosa topline koje ovisi o koeficijentu provodljivosti materijala, površini materijala i razlici između dvije temperature. Što je veća razlika između dvije temperature (sobna temperatura i vanjska temperatura), to je veća brzina prijenosa temperature tj. veća potrošnja (veći gubitci topline).

Dakle, gubitci se ne očituju kroz temperaturu vode s kojom se grijemo, već kroz temperaturu na koju objekt grijemo.

Citat:
pzec:
Isporučiti u prostor 12 kWh toplinske energije ili 4 kWh nije isto, za 12 kWh trebaš veću temperaturu vode, veća razlika temperature su i veći gubitci ili za tebe ne vrijedi II zakon termodinamike.


Sva izmjena energije oko nas se događa po zakonima termodinamike, pa shodno tome nije moguće da za mene ili tebe to ne vrijedi. Što god mi radili, pravilno ili krivo, i dalje će se događati po tim istim zakonima. Nije to zakon o prometu, pa ga možemo prekršiti vozeći prebrzo. Radi se o egzatnoj znanosti gdje se sve događa s razlogom. Dok ti to ne sjedne, nisi pozvan da drugima dijeliš lekcije.

Što se tiče veće temperature vode i gubitaka, pročitaj ponovo ono iznad.

Citat:
pzec:
Kada grijanje toplom vodom budeš gledao kao protok vode i temperaturu vode onda budeš u vrhu s znanjem. Tvoju regulaciju treba doraditi da ispunjava moderne zahtjeve, zašto bi bio samo jedan način ili mogućnost?


Moja regulacija ima mogućnost i regulacije temperature, i regulacije protoka. Znači li to da onda ispunjava moderne zahtjeve?

Citat:
pzec:
Pogledaj kako radi dizalice topline, kondenzacijske uređaje, podno grijanje i budućnost grijanje zidova i stropova prostora s vodom od 25°C.


Dodao bih tu još i solare. Znam kako rade i zašto je bolje da rade na nižim temperaturama. To je glavni razlog zašto se u današnje vrijeme sve više propagira niskotemperaturno grijanje, a ne zato što je NT grijanje jeftinije ili ima manje gubitke.

Citat:
pzec:
Eto ti primjer koji sam postavio kolegi da raspravljamo o načinu upravljanja, možeš se uključiti i sutra znati više. Trebaš znati da je znanje i moje i tvoje ograničeno, da bez mašte i pokušaja nema napretka. U konkretnom slučaju kontrolom crpke B održavaš proizvodnju i potrošnju, potrošnja je ta koja upravlja s proizvodnjom, proizvodnja mora biti zaštićena. Crpka A i C su za cirkulaciju, bez promjena u radu. A će ponekad moguće biti isključena. C nikada, dok traje sezona grijanja.


Prvo bih volio znati koje su prednosti u odnosu na regulaciju mješajućim ventilom, koja regulacija time upravlja i gdje se može kupiti, i što se događa sa promjenom vanjske temperature. Postoji li uopće gotovo i automatsko rješenje za sve navedeno ili su ovo samo priče?

 
Odgovor na temu

Vidic Miroslav

Član broj: 154465
Poruke: 273
*.dynamic.sbb.rs.



+40 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo20.12.2020. u 16:29 - pre 39 meseci
@pzec
Ne znam kako to podnose ove naše male cirkulacione pumpe u takvim uslovima. Teoretski postoji opasnost od pojave kavitacije i mogućnost oštećenja turbine. Sad da li se to dešava u praksi, ko zna!?
Ova pumpa promenljive brzine u srednjem krugu je li Alpha? Ima li onaj displej da vidiš kojom snagom radi i koliki je kapacitet? Možda te smaram. Nemam nikakvu ideju nego me interesuje u kom režimu radi (autoadapt ili ..) i kolika je potrošnja i koji je protok u krugu gde praktično nema otpora.

[Ovu poruku je menjao Vidic Miroslav dana 20.12.2020. u 19:56 GMT+1]
 
Odgovor na temu

pzec

Član broj: 339544
Poruke: 674



+600 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo20.12.2020. u 19:58 - pre 39 meseci
Citat:
zibel32:
Ako zanemarimo efikasnost kotla tj. gubitke koje on ima kroz dimnjak, jedine toplinske gubitke koje još možemo imati su oni kroz ovojnicu kuće (pod, zidovi, krov, vrata , prozori). Energetski gledano, svaka kuća treba xy kW snage ovisno o svom geografskom položaju i kvaliteti izolacije. Npr. ako objekat grijemo na 23°C i pri vanjskoj temperaturi od 0°C kroz svoju ovojnicu gubi 5 kWh topline, u kuću moramo vratiti tih 5 kWh topline da bi se održala od 23°C. Isporučimo li manje energije, temperatura u kući će lagano početi padati, a počet će rasti ako isporučimo previše. Slažeš li se dosad?

Da ali to lagano padati ne znači da će za 5 sati isključene isporuke tople vode doći do male promjene, ako je tako i gubitci su manji.
Za To vrijeme izgubimo 5 X vrijeme isključene isporuke tople vode.

Citat:
Količina toplinske energije u vodi ovisi o njenom volumenu i temperaturi. Ako objekt grijemo s temperaturom vode od 70°C s radijatorima određene snage i želimo temp. vode spustiti na 35°C, moramo udvostručiti snagu radijatora.

Oznaka snage radijatora je za toplu vodu koja ulazi u radijator od 90°C i izlazi iz radijatora 70°C, za temperaturu prostora od 20°C.
Recimo da je članak 185 W, s vodom od 50°C ulaz i 40°C povrat isti taj članak je 55 W, ako imamo 80 članaka onda je to 4,4 kW umjesto 14,8 koliko bi imali s vodom od 90°C ulaz i 70°C povrat.
To tako nije kod pločastih radijatora, neki približan odnos je 70% vrijednosti od visokotemperaturnih radijatora.

Citat:
Ako smo udvostručili snagu radijatora, automatski smo udvostručili i količinu vode u njima.

Zašto bi udvostručili snagu ako smanjimo temperaturu vode, smanjili smo i snagu.

Citat:
I dalje će u prostoru ići ista količina toplinske energije kao dok je temperatura vode bila 70°C.

Može biti ista snaga radijatora pri određenim uvjetima, isporučena toplinska energija će biti manja za 2-3 puta od količine za visokotemperaturno grijanje.

Citat:
Dakle, ako u oba slučaja (35°C i 70°C) u kuću odlazi ista količina topline, onda nema govora o većim gubitcima s većom temperaturom.

Ne dolazi, dolazi 2-3 puta manje.

Citat:
Cijevi u kući se ne mogu smatrati gubitkom, jer griju taj isti prostor.

Ispravno, nije gubitak.

Citat:
Druga priča bi bila da nam je kotlovnica izvan kuće, pa se cijevi protežu kroz dvorište.

To je u redu, imali smo raspravu gdje stručnjak tvrdi da je bolje spremnik izmjestiti u kuću udaljenu 30 metara jer je vrijeme izgaranja goriva kraće pa će tako gubitci vode od 80°C kojima se puni spremnik biti manji.
Moje mišljenje je bilo suprotno, manja temperaturna razlika između cijevi u kojima je topla voda i okruženja je i manji gubitak.
Zbog istog razloga tvrdim da voda od 70°C koja ulazi u radijator nije isto kao kada je voda od 50°C.
Ne postoje formule u kojima je sadržano vrijeme, samo temperature vode i okruženja, površina lima koji okružuje vodu i vrijednost toplinske izolacije.

Citat:
Međutim, ono što ima direktne veze sa gubitcima u istom tom objektu jest sobna temperatura, pa ćemo veće gubitke imati ako je grijemo na 25°C, umjesto na 23°C, zbog veće razlike između sobne i vanjske temperature.

Odlično, to je bitan detalj, slažem se s tom tvrdnjom.

Citat:
To je svojstvo brzine prijenosa topline koje ovisi o koeficijentu provodljivosti materijala, površini materijala i razlici između dvije temperature. Što je veća razlika između dvije temperature (sobna temperatura i vanjska temperatura), to je veća brzina prijenosa temperature tj. veća potrošnja (veći gubitci topline).

Ispravno.

Citat:
Dakle, gubitci se ne očituju kroz temperaturu vode s kojom se grijemo, već kroz temperaturu na koju objekt grijemo.

S tim se ne slažem, veća razlika veći gubitci, voda ili zrak svejedno.
Ako smo isporučili toplu vodu od 70°C u radijator, kolika je temperatura zraka iznad radijatora, taj topli zrak će grijati strop, strop je hladniji i gubitak je veći. Izmjeri temperaturu stropa i poda, razlika nekoliko °C.
Ako isporučimo vodu manje temperature, topli zrak iznad radijatora se sporije diže u visinu i grije onaj dio prostora koji je visina tjela čovjeka, razlika između temperature poda i stropa su manje, gubitak je manji.

Citat:
Sva izmjena energije oko nas se događa po zakonima termodinamike, pa shodno tome nije moguće da za mene ili tebe to ne vrijedi. Što god mi radili, pravilno ili krivo, i dalje će se događati po tim istim zakonima. Nije to zakon o prometu, pa ga možemo prekršiti vozeći prebrzo. Radi se o egzatnoj znanosti gdje se sve događa s razlogom. Dok ti to ne sjedne, nisi pozvan da drugima dijeliš lekcije.

I ovo što raspravljamo je po II zakonu termodinamike, što je tebi sporno spominjanje istog, tko kome drži lekcije?

Citat:
Što se tiče veće temperature vode i gubitaka, pročitaj ponovo ono iznad.

Odgovorio sam na svaku tvrdnju, ispravi komentarom i možemo nastaviti.

Citat:
Moja regulacija ima mogućnost i regulacije temperature, i regulacije protoka. Znači li to da onda ispunjava moderne zahtjeve?

Da ispunjava ali ne radi po razlici temperature za kontrolu koju treba crpka B iz primjera o kojem raspravljamo, crpka A može biti kontrolirana i kontrolom proizvodnje, tvoja kontrola može eventualno kontrolirati izlaz iz kruga grijanja.

Citat:
Dodao bih tu još i solare. Znam kako rade i zašto je bolje da rade na nižim temperaturama. To je glavni razlog zašto se u današnje vrijeme sve više propagira niskotemperaturno grijanje, a ne zato što je NT grijanje jeftinije ili ima manje gubitke.

Nadam se da se budemo družili na ovaj način narednih 5-10 godina, jedan od nas će promjeniti mišljenje.
NT grijanje nije jeftinije kod izvedbe ali je udobnije pa stoga ima prednosti nad visokotemperaturnim grijanjem.

Citat:
Prvo bih volio znati koje su prednosti u odnosu na regulaciju mješajućim ventilom, koja regulacija time upravlja i gdje se može kupiti, i što se događa sa promjenom vanjske temperature. Postoji li uopće gotovo i automatsko rješenje za sve navedeno ili su ovo samo priče?

Glavna prednost predloženog načina je vrijeme isporuke tople vode koje je kraće pa je tako i potrošnja manja. Zamisli takav način na spremniku od 1000-3000 litara, crpka B dodaje vodu samo na zahtjev kruga grijanja. Usporedi to s automobilom s standardnim motorom i motorom s ubrizgavanjem.
O rješenju smo već pisali, da li problem uzeti promjenjivu vrijednost nekog diferencijalnog termostata koji mjeri temperaturu na 3 i 4.
Po tim promjenama mijenjati brzinu crpke.
Jedno od gotovih rješenja https://www.tacocomfort.com/do...5_00e_Series_VT2218_062118.pdf
 
Odgovor na temu

pzec

Član broj: 339544
Poruke: 674



+600 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo20.12.2020. u 20:07 - pre 39 meseci
Citat:
Vidic Miroslav:
@pzec
Ne znam kako to podnose ove naše male cirkulacione pumpe u takvim uslovima. Teoretski postoji opasnost od pojave kavitacije i mogućnost oštećenja turbine. Sad da li se to dešava u praksi, ko zna!?
Ova pumpa promenljive brzine u srednjem krugu je li Alpha? Ima li onaj displej da vidiš kojom snagom radi i koliki je kapacitet? Možda te smaram. Nemam nikakvu ideju nego me interesuje u kom režimu radi (autoadapt ili ..) i kolika je potrošnja i koji je protok u krugu gde praktično nema otpora.


Probao bezbroj puta, krug zatvoren, protoka nema, crpka s konstantnom brzinom, ništa se nije dogodilo crpki.
Ako nema mjehurića pare, teško da se može desiti pojava kavitacije. Teško da će i pri niskim temperaturama vode termostatske glave biti zatvorene, temperatura prostora se održava, znači niža za 0,5°C od neke zadane koja se nika ne može postići.
Crpka B ne može biti samostalna, promjenjive brzine i protoka, bez kontrole potrebne za upravljanjem crpkom.
 
Odgovor na temu

Vidic Miroslav

Član broj: 154465
Poruke: 273
*.dynamic.sbb.rs.



+40 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo20.12.2020. u 20:57 - pre 39 meseci
@pzec
Ovaj sistem bi funkcionisao kod nekog manje zahtevnog korisnika ali ti imaš velike zahteve. To je za pohvalu (kako kažu: skromnost je odlika neuspešnih) ali to što tebi treba je više stvar za elektroničare i programere. Mislio sam da se radi o standardnim pumpama gde bi srednja radila on/off po zahtevu neke jednostavnije elektronike.
 
Odgovor na temu

Vidic Miroslav

Član broj: 154465
Poruke: 273
*.dynamic.sbb.rs.



+40 Profil

icon Re: Grejanje na pelet - 2. deo20.12.2020. u 23:20 - pre 39 meseci
@pzec
Koliko je opravdano ulagati u ovako mešanje? Meni je to interesantno kao nova igračka. Medjutim ono što sam pronašao ne daje prednost mešanju ubrizgavanjem nad mešnim ventilima. Može se koristiti kad su kotlovski i potrošački krugovi udaljeni pa se može tanjim cevima dopremiti potrebna količina vode. Svakako je brži odziv na zahtev za energijom i te pumpe sa promenljivom brzinom dobro rade sve dok postoji potreba za većom količinom vode ali kad se zahtev smanji očekuje se da će i te sofisticirane pumpe raditi u on/off režimu. Izgleda da za naše sisteme mešni ventili i dalje imaju prednost i bolji su kad su zahtevi za toplom vodom mali. Ostaje onaj zaključak da su kod većih protoka podjednako dobri i ubrizgavanje kao i mešni ali kod manjih protoka mešni ventili su u prednosti.
Može biti i da je sve stvar marketinga.
 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: TechZone :: Grejanje :: Grejanje na pelet - 2. deo
(TOP topic, by bakara)
Strane: << < .. 185 186 187 188 189 190 191 192 193 194 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 1201322 | Odgovora: 5291 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.