@ventura
Ne razumem gde si našao podatak o silaži i kakve veze ima sa prinosom u zrnu??
Sa 5 tona bi bio u gubitku, jer po tvojoj računici nisi uzeo u obzir cenu zakupa zemlje.
Evo, daću ti jedan primer pošto si dosta cifara iznosio što se tiče zakupa - u Banatskom selu Sakule
je cena arende za dobru zemlju (većina) 180 eura po lancu odnosno oko 310 eura po hektaru.
Drugo, ovde smo se uhvatili samo kukuruza, postoji nešto što se zove plodored,
nije preporučljivo gajiti istu kulturu godinama na istom zemljištu, treba menjati kulture da bi
se zemlja odmorila, inače će postati jalova.
Evo ovaj dekica je tamo napisao da je super profitirao na kukuruzu a da je imao gubitke
na pšenici i suncokretu.
Sve u svemu, nije loše.
Inače, dedici je dobar zaključak, dotiče tu razne druge probleme:
Citat:
Postoje najave da će semenske kuće povećati cenu semenskog kukuruza na 6.000 dinara po paketu, što bi značilo povećanje za 50%. Ovaj scenario smo već videli. Cena mineralnih đubriva - NP 12 x 52 je iznosila: 2007. godine - 36,50 din//kg, 2008. godine - 84,00 din/kg, a 2009. godine - 40,00 din/kg.
Ovi podaci jasno ukazuju da se cene formiraju i povećavaju po inerciji bez nekog ekonomskog razloga.
Ovaj izveštaj se ne može smatrati izveštajem za tipično - prosečno poljoprivredno gazdinstvo, jer je prosečan prinos kukuruza u Srbiji iznosio 6 t/ha, a kod nas preko 10 t/ha.
Za sredstva koja su u budžetu Srbije namenjena za poljoprivredu i koja iznose samo 2,5% u odnosu na ukupni ili 22 milijarde dinara može se reći da su ispod svih merila i kriterijuma.
Monopolisti, tajkuni, zelenaši, prerađivači i ostali mešetari rade i dalje šta hoće. Oni uvek dobro prolaze. Vlada bi povodom njih morala da preduzima nešto kako bi se postigla stabilnost u ovoj proizvodnji, a posebno što je proizvodnja hrane jedna od najvećih šansi Srbije.
U onoj tabeli koju sam postavio oko prinosa u EU, kako objašnjavaš da recimo Mađarska, Češka, Poljska imaju dosta manje proseke od cifara koje ti ovde navodiš?
Jel su oni kolektivno ludi il blesavi, ne znaju kako se radi?
Da li ISKRENO veruješ da bi oni bez, na primer EU subvencija i drugih ulaganja, samo iz sopstvenog profita ikada uspeli da dostignu nivo npr. Holandije?
I da li bi Holandija bila ono što jeste da nije bilo takve strategije ulaganja?
Uvodiš neke ekstreme, prinosi ogromni, zemljište džabe i onda kao ekstraprofit - budi malo realniji.
Meni se lično ne sviđa ni jedan od ova dva modela subvencionisanja u Srbiji.
Onaj prvi, sa 14 000 dinara, ne biva uvek iskorišten u pravu svrhu.
Ovaj drugi, sa dinar po kilogramu, neću ni da komentarišem, smehoteka, to je mizerija i nevidim kakva bi bila svrha i efekat.
Na kraju, mislim da bi se ulaganje u poljoprivredu u Srbiji kasnije višestruko isplatilo - ja to ne vidim kao trošak ili punjenje džepova seljacima.
Al ajde, to je samo moje mišljenje, ne pita se ovde niko ništa.
Pozdrav!