Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Toplotna pumpa - grejanje, teorija, uredjaji

elitemadzone.org :: TechZone :: Grejanje :: Toplotna pumpa - grejanje, teorija, uredjaji
(TOP topic, by bakara)
Strane: << < .. 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 2469311 | Odgovora: 5460 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

cokacunami
student

Član broj: 273346
Poruke: 176
*.adsl.eunet.rs.



+4 Profil

icon Re: Toplotna pumpa30.03.2012. u 07:11 - pre 146 meseci
Mozda cu nekima biti dosadan, ali imajuci u vidu neminovni trend konstantnog rasta cene energije i dogledno
ukljucenje u Evropu, moram da naglasim neke detalje izolacije (poucen svojim iskustvom -greskama), da biste
sprecili greske koje su kasnije prakticno neotklonjive, a veoma skupe, jer premanentno uvecavaju toplotni gubitak:

Poenta je jednostavna: visina mesecnih troskova grejanja & klimatizacije, i cinjenica, da ce jednog dana, i vasu kucu,
neki naslednik prodavati.

Od izuzetne vaznosti je izolacija ukopanog dela kuce, jer se preko njega uvlaci hladnoca u kucu, sto rezultuje stalnim
finansijskim gubitkom. Ostali deo kuce se lako i relativno jeftino moze i naknadno izolovati.
Najvise informacija o izvedbama detalja sam nasao u ruskim magazinima (recimo Murator).

Posebno bih naglasio detalj izolacije poda ispod podnog grejanja: smatra se da je 20 santimetara izolacije poda minimum!!!
isticem to da biste svoje odluke bazirali na svetskom iskustvu, znanju i praksi, a ne na neznanju i sirotinjskoj logici.
Apsolutni minimum izolacije zidova je 8cm. Nakon 8cm, koeficijent odnosa ulozeno/dobijeno se postepeno smanjuje,
sto prakticno znaci samo to, da ce vam trebati nesto duze vremena da se investicija u izolaciju isplati, a nikako da je 8cm dovoljno.

Istakao bih jos jednu poentu za razmisljanje, onima koji se spremaju za gradnju:
Amerikanci vec veoma dugo koriste toplotne pumpe. Ali, se u njihovim kucama SKORO ISKLJUCIVO, primenjuje vazdusni prenos
energije i za grejanje i za hladjenje (limenim kanalima u zidovima i plafonima). Podnog grejanja nema uopste! Razlog tome su sto
je to najjeftiniji nacin (s'obzirom na njihov nacin gradnje kuca), i sto je podno grejanje nezdravo.

Nasa nevolja je sto mi za takvu gradnju nemamo ni materjale, ni strucnjake.
 
Odgovor na temu

rade.zrnic

Član broj: 268990
Poruke: 217
93.87.45.*



+336 Profil

icon Re: Toplotna pumpa30.03.2012. u 14:43 - pre 146 meseci
@VeljaNi,
već sam napisao da je ovo jedna od najinteresantnijih tema na čitavom ES-u. Ti si u ovoj temi izneo mnogo stvari koje se inače ne odaju i svaka ti čast na tome. Preskoči one koji zbog neshvatanja unose turbulenciju ili zbog mišljenja da se reklamiraš. Reklamiraj se, ja te lično podržavam.
Pozdrav tebi, tvom majstoru Raletu i svima dobronamernima...


[Ovu poruku je menjao rade.zrnic dana 30.03.2012. u 15:53 GMT+1]
 
Odgovor na temu

dmax
Dejan Matijević
IT Network Manager, Celebrity Cruises
Worldwide || Temerin

Član broj: 67686
Poruke: 170
12.43.115.*



+28 Profil

icon Re: Toplotna pumpa30.03.2012. u 18:56 - pre 146 meseci
Citat:
cokacunami:
Posebno bih naglasio detalj izolacije poda ispod podnog grejanja: smatra se da je 20 santimetara izolacije poda minimum!!!
isticem to da biste svoje odluke bazirali na svetskom iskustvu, znanju i praksi, a ne na neznanju i sirotinjskoj logici.
Apsolutni minimum izolacije zidova je 8cm. Nakon 8cm, koeficijent odnosa ulozeno/dobijeno se postepeno smanjuje,
sto prakticno znaci samo to, da ce vam trebati nesto duze vremena da se investicija u izolaciju isplati, a nikako da je 8cm dovoljno.



Kod izolacije poda sa podnim grejanjem, ni ja nerazumem zasto ljudi stavljaju 2-3cm, tj. samo one stiropore koji imaju "bregove" izmedju kojih se postavljaju cevi za podno grejanje. Mislim u redu je taj profilisani stiropor (mada je preterano skup) za medjukonstrukcije, da se ne gubi na prostoru i nema potrebe za toplotnom izolacijom prema prizemlju. Ali kada pricamo o izolaciji donje ploce u prizemlju, to ja vidim ovako: Neka je temperatura kosuljice sa podnim grejanjem 28 stepeni, a temperatura betonske ploce ce biti kao i zemljiste ispod iste oko 15 stepeni. Dakle imamo konstantnu razliku od 13 stepeni. Naravno tu nikada nemamo 20-30 stepeni razlike kao na spoljnim zidovima, tako da ja nebih isao sa 20cm izolacije ispod, nego bih se ogranicio na 10cm. U slucaju da se koristi profilisani stiropor za cevi podnog grejanja, onda bih dodao jos 6-7 stiropora za pod (postoje dve vrste za podnu toplotnu izolaciju i protiv udarne buke. Austrotherm preporucuje kombinaciju oba, pola debljine jednog i pola debljine drugog).
 
Odgovor na temu

dmax
Dejan Matijević
IT Network Manager, Celebrity Cruises
Worldwide || Temerin

Član broj: 67686
Poruke: 170
12.43.115.*



+28 Profil

icon Re: Toplotna pumpa30.03.2012. u 19:11 - pre 146 meseci
Citat:
cokacunami:Istakao bih jos jednu poentu za razmisljanje, onima koji se spremaju za gradnju:
Amerikanci vec veoma dugo koriste toplotne pumpe. Ali, se u njihovim kucama SKORO ISKLJUCIVO, primenjuje vazdusni prenos
energije i za grejanje i za hladjenje (limenim kanalima u zidovima i plafonima). Podnog grejanja nema uopste! Razlog tome su sto
je to najjeftiniji nacin (s'obzirom na njihov nacin gradnje kuca), i sto je podno grejanje nezdravo.

Nasa nevolja je sto mi za takvu gradnju nemamo ni materjale, ni strucnjake.


Ovaj vazdusni razvod je u vecini prisutan u Americi, kao sto si reko zbog njihovog nacina gradnje. Njihove kuce su gradjene od drvenih kostura (slicno knauf sistemima kod nas) a i podovi su im podascane grede i podrum ide ispod kuce. Tako da pecka za centralno vazdusno grejanje stoji u podrmu i sam razvod "debelih" creva za vazduh je u istom tom podrumu i onda na kraju creva dodje izlaza vasduha iz plafona, tj. poda gornje prostorije. Klasicno podno sa livenom kosuljicom kod njih ne pije vodu zbog tezine iste i sto bi onda morala da se uradi extra pojacana konstrukcija poda, a onda bi se i njima postavilo pitanje ekonomicne gradnje drvetom! Da kod nas nema majstora koji ovako grade, potpuno si u pravu, tako da bi se izvedba svela na "sam svoj majstor".

I moram da te ispravim za "nezdravo" podno grejanje. Ta ideja potice iz vremena kada su ljudi stavljali podno grejanje u toplotno neizolovane kuce. Onda su morali da dignu temperaturu poda na mnogo vise temperature (35 stepeni i vise) da bi mogli da nadomeste gubitak toplote. Takve temperatura nisu prijatne i tu dolazi do raznih zdravstvenih problema i odatle poticu sve te price o losem podnom grejanju. Kada su temperature poda izmedju 23 i 28 stepeni, tu nema nista neprijatno i nezdravo, nego je to u stvari najzdravije resenje, po meni mnogo zdravije nego temperatura poda na nekih 16 stepeni kod grejanja radijatorima.
 
Odgovor na temu

cokacunami
student

Član broj: 273346
Poruke: 176
*.adsl.eunet.rs.



+4 Profil

icon Re: Toplotna pumpa31.03.2012. u 16:59 - pre 146 meseci
dmax,

Nadam se da se neces ljutiti, al si me podsetio na narodnu: Kad bi glave setale po livadi, svako bi za svojom posegao.

To sto bi ti stavio 10cm, je apsolutno u redu za tebe. Tvoja kuca, tvoje pare pa gradi kako hoces.

Mi ovde pokusavamo da utvrdimo neke racionalne parametre, zasnovane na znanju i iskustvu, koje val;ja slediti.

Dakle nisu prebogati amerikanci odlucili da je ekstra-zabavno bacati novac u 20cm izolacije, vec su napravili kalkulacije
ulaganja i dobitaka i proizveli STANDARD. Budite sigurni da ako bi isplativije bilo 15cm, da bi oni usvojili 15cm, jer su veoma
pragmaticni. Koliko god da su spremni da plate za svoja zadovoljstva, mnogo su stedljiviji od nas kad je u pitanju "ulaganje"
u racune elektrodistribucije i sl.

Valjalo bi kad bi neko vican tim kalkulacijama napravio poredjenje gubiutaka kod podnog grejanja za recimo 100m2 poda za
razlicite debljine izolacije. Recimo 5,10,15 i 20 cm. Tada bi SVAKOME bilo vrlo jasan smiso standarda R2000, tj adekvatne
izolacije.

Ima li neki dobrovoljac?

Sto se tice zdravosti podnog grejanja, secanje mi je izbledelo za argumentovan odgovor (to sam veoma davno procitao u zapadnoj
literaturi) ali sam siguran da se sadasnji tip podnog grejanja nije nikada ugradjivao bez izolacije.
Takodje, temperature fluida u podnom grejanju (od 23-28c, sa kojima operises) mislim da su preniske i da nemogu ostvariti sobnu
temperaturu od 22-24c, jer treba da kompenzuju i toplotne gubitke zidova, plafona, i samog poda (sa donje strane grejne povrsine).

Molim da me neki poznavalac ispravi ako gresim, jer je ovo moj osecaj, a ne znanje, ove cinjenice su bitne za informisanost o zdravstvenom
aspektu podnog grejanja.

 
Odgovor na temu

mali genije
servis gasnih kotlova

Član broj: 104246
Poruke: 1639
*.static.madnet.rs.



+86 Profil

icon Re: Toplotna pumpa31.03.2012. u 17:02 - pre 146 meseci
Citat:
cokacunami: dmax,

Nadam se da se neces ljutiti, al si me podsetio na narodnu: Kad bi glave setale po livadi, svako bi za svojom posegao.

To sto bi ti stavio 10cm, je apsolutno u redu za tebe. Tvoja kuca, tvoje pare pa gradi kako hoces.

Mi ovde pokusavamo da utvrdimo neke racionalne parametre, zasnovane na znanju i iskustvu, koje val;ja slediti.

Dakle nisu prebogati amerikanci odlucili da je ekstra-zabavno bacati novac u 20cm izolacije, vec su napravili kalkulacije
ulaganja i dobitaka i proizveli STANDARD. Budite sigurni da ako bi isplativije bilo 15cm, da bi oni usvojili 15cm, jer su veoma
pragmaticni. Koliko god da su spremni da plate za svoja zadovoljstva, mnogo su stedljiviji od nas kad je u pitanju "ulaganje"
u racune elektrodistribucije i sl.

Valjalo bi kad bi neko vican tim kalkulacijama napravio poredjenje gubiutaka kod podnog grejanja za recimo 100m2 poda za
razlicite debljine izolacije. Recimo 5,10,15 i 20 cm. Tada bi SVAKOME bilo vrlo jasan smiso standarda R2000, tj adekvatne
izolacije.

Ima li neki dobrovoljac?

Sto se tice zdravosti podnog grejanja, secanje mi je izbledelo za argumentovan odgovor (to sam veoma davno procitao u zapadnoj
literaturi) ali sam siguran da se sadasnji tip podnog grejanja nije nikada ugradjivao bez izolacije.
Takodje, temperature fluida u podnom grejanju (od 23-28c, sa kojima operises) mislim da su preniske i da nemogu ostvariti sobnu
temperaturu od 22-24c, jer treba da kompenzuju i toplotne gubitke zidova, plafona, i samog poda (sa donje strane grejne povrsine).

Molim da me neki poznavalac ispravi ako gresim, jer je ovo moj osecaj, a ne znanje, ove cinjenice su bitne za informisanost o zdravstvenom
aspektu podnog grejanja.

mislim da bi bilo pametnije da otvoris novu temu za ovo sto si naveo da neidemo u off na ovoj temi
 
Odgovor na temu

dmax
Dejan Matijević
IT Network Manager, Celebrity Cruises
Worldwide || Temerin

Član broj: 67686
Poruke: 170
12.43.115.*



+28 Profil

icon Re: Toplotna pumpa31.03.2012. u 18:12 - pre 146 meseci
@cokacunami Ja vidim da si komentarisao moje stavove, ali nevidim ni jedan konkretan argument ili proracun. Izgleda su ti glavno merilo Amerikanci. Vidis ja radim u Americkoj kompaniji i vidim kako zavrsavaju "losi proracuni". To sto oni rade nemozes primeniti uvek i svuda, jer nevladaju svuda isti uslovi. Dacu ti 2 primere "Americke racionalnosti". Prvi je sa Spaceshutle-om. Njega su pravili od aluminijuma a ne od titanijuma, jer je neko izracunao da je to jeftinije! Posle je ispalo dosta problema sa paljenjem oplate, a strucnjaci su rekli, da je bila osnova od titanijuma, da bi mnogi od tih problema bili eliminisani. Drugi primer ti je da su u "dobra vremena" velike korporacije, da bi ostvarile sto veci profit, zatvarale menje profitna odeljenja i otvarali kompletno nova. Tu nije rec o zatvaranju nekih delova koji posluju u minusu, nego poslovanje koje je u plusu, ali nije na onom nivou koji su oni zacrtali! Slozices se da bi kod nas to bilo van svake pameti, jer je samo bitno da se posluje pozitivno... E ovo je bilo off topic, sada da se vratim na temu.

Vec smo komentarisali pre da ovo nije naucno-tehnicka rasprava, nego je rec o tome da se ekonomicno resi grejanje i hladjenje kuce. Na kraju krajeva i tema je brebacena u drugi forum. Zato kao celokupno resenje, ja TP vidim samo u ukupnoj racunici sa izolacijom i smatram da racunicu treba sagledati ucelosti.

Izolaciju na objektu vidim na ovaj nacin: Od ukupnih para za ulaganje u izolaciju samo jedan deo odlazi na samu izolaciju. Ostalo je za fasade (zid), oplate (krov), kosuljice (pod), a na sve to dodju materijali za estetsko oblaganje (farbe, plocice, lamperija, gips ploce). Ove zavrsne faze oblaganja ce se vremenom ostetiti i treba ih obnavljati. Ugradjen izolacioni materijal, ostaje tako reci trajno. Od svih tih ulaganja u izolaciju, samo debljina izolacionog materijala igra ulogu u izolaciji, ali ona ne igra glavnu ulogu u ceni ukupnih radova. Dakle, ljudi hoce lepu fasadu itd. ali onda "ustede" na stiroporu i stave 3cm na zid. Spuste cenu ulaganja za 20%, a efekat izolacije 3x. E te stvari ja nemogu da shvatim. Zato kada sam govorio o 10cm podne izolacije, uzimao sam u parametre i zenu 6cm kosuljice, armaturnu mrezu 15cmx15cm, creva za podno grejanje i podnu oblogu (plocice, laminat ili parket). Na mom laptopu su mi proracuni cena sto sam zimus radio (mogu ti zakaciti u sledecem postu popodne), ali kao sto vidis, sama izolacija je tu samo fragment ukupne cene. E sada za razliku Amerikanaca, dolazi u pricu, nas mentalitet i gradnja kuca.

E sada proracuni:
Ameri izracunaju posto izgradnja, posto kredit, posto grejanje i sve to na papir i na kraju su oni pametni.
Kod nas ljudi od parametara imaju sledece podatke: kredit - nisam kreditno sposoban, cena grejanja - nemozes se dugorocno osloniti na konstantne cene ni jednog energenta, cena izgranje - posto nisam kreditno sposoban, moram sve da radim u etapama, a to znaci da ne znam kolike ce cene materijala i opreme biti u buducnosti. Drugim recima mogu samo da nagadjam.
E zbog ovoga ja samo mogu da logicno razmisljam i da gledam svoj nacin da zavrsim kucu, jer mi razni proracuni tu neznace puno, jer se kao sto vidis, ne znam sta ce biti sutra. Zato sam ja shvatio da je meni najbolje da ulozim sto vise para u izolacioni materijal sada, a posle gledam vidove grejanja, jer o njima jos razmisljam (nemislim samo na TP, vec razmatram i solarne kombinacije). Onu izolaciju sto stavim i sto se nece vaditi sledecih 30-50 godina, a cinice glavnu ustedu u grejanju (menjace se samo plocice, parket i farba) nevidim samo kao investiciju koja ce se isplatiti kroz xxx vremena, nego kao nesto sto ce vecito donositi ustede dok god bude vek trajanja kuce. Kod TP i instalacija imas ograniceno vreme, jer su to stvarai koje se moraju menjati. Mada ovde po forumu tvrde razni izvodjaci, da im je vek 30 godina, ali eto nek i je i toliko, tada se moze opet investirati, a onaj stiropor sto si stavio ispod kosuljice ostaje tamo i netreba nikakvo dodatno ulaganje! Zato je sada (ako imas para) bolje staviti vise (deblji sloj) izolacije, jer ako se parametri (cena struje, gasa itd) promene, promenice se i racunice, samo tada nemozes da ubacis, jos par cm izolacije, jer to znaci da ces sve da rusis i to je onda nova investicija.

Kada vec spomenjemo ove ekonomicnosti, da kazem rec i o solarnom grejanju/zagrervanju vode u kombinaciji sa TP. Cene solarnih sistema su relativno velike. Svi ponudjaci reklamiraju ustede poredeci vodu grejanju u klasicnom bojeleru na struju i tu izvlace racunice za povracaj investicije. Isti takodje nude opremu da se poveze lepo TP i solarni sistem. Ja vidim kao jako tesko opravdanu investiciju ulaganje u TP i solarne sisteme, jer cenu dobijene tople vode, treba porediti sa cenom vode koje je zagrejana u TP, pa onda videti koliko je to isplatljiva investicija jer tu se otplata mnogostruko uvecava. Istu stvar vidim sa solarnim grejanjem objekta u medju sezoni (prolece, jesen), jer treba uzeti u obzir koliko "malo" bi TP potrosila u tom periodu, da bi se videla racionalnost investicije.
 
Odgovor na temu

tihi2
Novi Sad

Član broj: 254648
Poruke: 1664
*.dynamic.sbb.rs.



+98 Profil

icon Re: Toplotna pumpa31.03.2012. u 18:47 - pre 146 meseci
@cokacunami i dmax,
otvorite novu temu pa da zapodenemo razgovor, raspravu i sve ostalo...
Toplotna pumpa vazduh/voda Meeting MD50, 18KW, bafer 1000 l, panelni radijatori
270m2, zid 25+5+15, 15cm mineralne vune na tavanu, prozori 2/3PVC, 1/3drvo
 
Odgovor na temu

BaneKI
Branislav
Magacioner,ANG
Kikinda,Srbija

Član broj: 299851
Poruke: 11
*.dynamic.sbb.rs.



Profil

icon Re: Toplotna pumpa31.03.2012. u 19:46 - pre 146 meseci
Koliko sam bio ubedjen da je toplotna pumpa pravo resenje za moje potrebe grejanja i hladjenja, sada vise i nisam, posle silnih prepucavanja a i solidnih argumenata.
DB
 
Odgovor na temu

dmax
Dejan Matijević
IT Network Manager, Celebrity Cruises
Worldwide || Temerin

Član broj: 67686
Poruke: 170
*.mtnsat.com.



+28 Profil

icon Re: Toplotna pumpa31.03.2012. u 20:27 - pre 146 meseci
Citat:
BaneKI: Koliko sam bio ubedjen da je toplotna pumpa pravo resenje za moje potrebe grejanja i hladjenja, sada vise i nisam, posle silnih prepucavanja a i solidnih argumenata.


Bas to sam hteo i ja da naglasim. Toliko ima kombinacija, ali sve traze znacajna ulaganja.
Zbog toga vidim vise ekstremne izolacije kao prvenstveno resenje koje treba odraditi sa sto debljim izolacionim slojem, pa tek onda sam sistem grejanja. A ako se odrade ekstremne izolacije, onda je pitanje isplativosti raznih sistema grejanja.

Jos da kazem i ovo: 70-tih godina je energija bila relativno jeftina i niko nije razmisljao o izolacijama. Sada je cene energenata na odedjenom nivou. Dok god se ne nadje neki novi tip jeftinog izvora energije, tendecija ce biti da ce energija biti sve skuplja i skuplja. Za sada nema na pomolu nijedna nova tehnologija koja obecava da ce proizvesti jeftinu energiju. Tako da u buducnosti "standardi" nece biti isti kao i sada, a to znaci, da sadasnje racunice nece biti iste u buducnosti, tj. ako se danas zavrsi neki objekat i on donosi ustede, sutra kada energija poskupi, i izdaci za grejanje istog objekta poskupe, racunica se izgubila. Jedina cinjenica tada je da ce grejanje biti skuplje nego pre poskupljenja. Tako da moja logika izvlaci iz ovoga zakljucak, da ako se ima para, bolje je ugraditi sto deblje izolacione materijale, jer to je na kraju krajeva samo deo udela kostanje oblaganja nekog zida, poda ili plafona, a kroz dugi niz godina (i posle isplacene investicije) ono ce i dalje da donosi ustede na energentima (ma koji god oni bili).

Sto se tice cene TP i bunara kod nas, da ponovim ono od pre sto bi neki nasi politicari rekli, a to je da su "bezobrazno skupe".


[Ovu poruku je menjao dmax dana 31.03.2012. u 21:43 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao dmax dana 31.03.2012. u 21:45 GMT+1]
 
Odgovor na temu

dmax
Dejan Matijević
IT Network Manager, Celebrity Cruises
Worldwide || Temerin

Član broj: 67686
Poruke: 170
*.mtnsat.com.



+28 Profil

icon Re: Toplotna pumpa31.03.2012. u 20:35 - pre 146 meseci
Onima koji misle da bi "izolacije i ekonomicnost" trebali da odu u drugu temu:

Ova tema je krenula, kao "sam svoj majstor" izrade TP. Ako se nevaram (prodjose godine otkada je pokrenuta) samo scroll je napravio svoju TP i gospodin iz Subotice, koji je napravio sebi i ima firmu pa pravi i drugima. Ostali uvoze. Tokom vremena (godina) smo dosli do toga, da je jako tesko za nas "obicne SSM (sam svoj majstor)" da napravimo TP kojoj bi osnovna funkcija bila usteda $$$ na energentima, a ne da prikazemo "naucno tehnicki" projekat iz vlastite kotlarnice. Tako da je tema sa pravljenja TP otisla vise u raspravu oko varijanti voda-voda, vazduh-voda, sondama, firmama koje izvode radove i da bi smo dosli do vazdusnog grejanja ovih dana. Na kraju se tema svela na cisto ekonomski pristup ovome problemu, koji u osnovi nisu TP, nego "jeftino grejanje i hladjenje uz prihvatljivu investiciju".
 
Odgovor na temu

rade.zrnic

Član broj: 268990
Poruke: 217
93.87.45.*



+336 Profil

icon Re: Toplotna pumpa31.03.2012. u 23:17 - pre 145 meseci
Čini mi se da većina od vas koji "skrolujete" ili "solirate" u ovoj temi foruma baš i ne čitate sve postove... Uglavnom, dobar deo sudionika samo "naklapa", čast izuzecima koji iznose relevantne činjenice i pokušavaju da pomognu.
U našem okruženju je TP uglavnom SSM verzija...@VeljaNi je jedan od retkih koji tačno zna o čemu priča.
Pročitajte Gospodo temu od početka...
 
Odgovor na temu

dmax
Dejan Matijević
IT Network Manager, Celebrity Cruises
Worldwide || Temerin

Član broj: 67686
Poruke: 170
12.43.115.*



+28 Profil

icon Re: Toplotna pumpa01.04.2012. u 04:29 - pre 145 meseci
VeljaNi ima svoju firmu i daleko je od SSM varijante. Neki od nas prate ovu temu od pocetka, tako da se s godinama zaboravilo bas ko je sve radio SSM varijante. Cinjenica je takodje da su mnogi koji su bili aktivni kada je tema pocela s vremenom odustali od TP resenja, jer su izracunali da im je to skup hobi i da umedjuvremenu mogu pare da uloze u nesto drugo. Jednog dana kada i u zemlji Srbiji krenu pravi krediti s kojima ce se moci odraditi sistemi grejanja (svi nesto najavljuju, ali jos nevideh realizacije), e onda ce vredeti da se urade trenutni proracuni. Ali kada se to bude radilo tako da banke daju kredite za to, onda nece biti SSM varijanti, jer iste to ne priznaju, nego ce firme koje se bave time morati da urade projekte i proracune ustede na osnovu kojih ce banka da odobri kredit. Naravno i izvodjac radova ce morati biti registrovan za tu delatnost (ni tu nista od SSM). Tako ce banka znati da sa proracunom i ugradjenom TP po projektu moze da racuna na redovno placanje rata, jer klijent bi svakako placao te iznose ali sada banci a ne da "greje ulicu".

Tako da prijatelji moji, ova tema slabo pije vodu u SSM varijatni, jer je ulog veliki i svaka bi greska skupo kostala. Kada se stigne do finansija da se uradi sve od jednom (bankarski kredit) tada opet nema mesta "mudrovanju" sa "relevantnim cinjenicama" iz gore navedenih razloga.

Posto velika vecina u Srbiji gradi "kako stignu novci" tako i sva mudrovanja danas za sutra nisu mnogo primerna. Da ti dam primer i za to:
Citat:
VeljNi: Ako vam za prosečno izolovanu kuću od 200kvm (5cm) prema nekim našim merenjima i računanjima treba oko 38.200kW energije godišnje, to je negde oko 4.800 kubika gasa godišnje.

Eto covek racuna za izolovanu kucu, skoro 5000kubika gasa. Ja se secam 90-tih dok smo ziveli u kuci iste velicine, ali bez izolacije i starim drvenim prozorima bez termo stakala i gasnim centralnim grejanjem. Te zime smo potrosili u january 300 kubika gasa. Onda je drzava stabilizovala dinar (i vise nije bilo placanja svih racuna za 1 DM) i tako sledeci mesec stiglo 1100 kubika! Temperature su bile priblizno iste, jos smo spustili grejanje sa 27 na 24 stepena (mi volimo toplo, nemoj da se cudite temperaturi), ali eto i pored nase stednje, gas je ocigledno bio uzasnog kvaliteta tako da je pecka spalila mnogo vise kubika nego dotada, dok je manje grejala tj. stvorila manje energije. VeljaNi navodi 4800 kubika godisnje, sa izolovanom kucom, tako da ako covek ne laze, meni deluje kao da je kvalitet gasa jos vise opao u zadnjih 20 godina. Koliko ja znam, za zadnjih 20 godina cena gasa po kubiku se povecala (u stranoj valuti).

I sta sada? Da sam pravio racunice gasa pre 20 godina, da li bi to vazilo za danasnje prilike? Da sam tada dok mi je prosek hladnih zimskih dana bio 300 kubika izracunao da bih dosta ustedeo sa 3cm izolacije, a da bi sve ostalo bile "bacene pare", mislis da bih danas bio zadovoljan? Mislis da bi to bilo dovoljno za danasnje uslove po danasnjoj racunici? Mozda tebi deluje da su ovo samo prazna "naklapanja" kako si rekao, ali ja u tome vidim malo vise sustine nego izvlaciti trenutno precizne racunice, jer parametri se vremenom menjaju, a treba logicno sagledati u kom pravcu ce se to odvijati. Neke stvari se mogu pretpostaviti, neke ne. Mislim da ce se vecina sloziti sa sledecom pretpostavkom: "Nafti i gasu ce cena ici gore, jer iako jos ima rezervi, tehnologije za koriscenje sve dubljih busotina povecavaju cenu eksploatacije. Cena energije iz alternativnih izvora je relativno skupa. Zahtevi za energijom su sve veci i to dodatno dize cenu na svetskom trzistu. Zakljucak - dok god nebude komercijalno raspoloziv novi nacin stvaranja energije, cene energenata u buducnosti ce samo rasti"
E ako uzmes u obzir ovo pretpostavku (bez proracuna :) onda ces doci do toga da ti nevredi mnogo da se bacas u racunice danas, nego je bolje da se obezbedis za sutra! To najuspesnije mozes uraditi sa pasivnim sistemima, koji nemaju puno odrzavanja. U pasivne sisteme bih svrstao toplotnu izolaciju. I sto vise stavis, vece ces ustede imati sutra, ma kolike one bile. Aktivni sistemi su ogranicenog veka trajanja, a i parametri se mogu menjati. Dacu istorijski podatak iz ove nase zemlje (za Ameriku ovi podaci nevaze), koji nece ici u prilog TP. Svi se secate restrikcija struje. Mislim, neverujem da ima tako mladih clanova na forumu da ih nepamte. Kada nastupaju restrikcije TP naravno neradi i tu se prekida svaka veza sa matematikom. Jer sve sto je preracunato da radi 24h u spicevima, ne moze da postigne zeljenu temperaturu za samo "pola dana struje", tako da ako hocete da se ogrejeta morate racunati i neki dodatni izvor energije. E tu sada dodje racunica: TP + gasni kotao za sigurnost, i onda to vise nije "samo" cena TP (recimo na novom objektu, posto stari moze vec imati gasni kotao). Mislim da ce se velika vecina sloziti samnom, da se u ovoj drzavi ne moze sa nicim dugorocno racunati (iako je sada demokratija).

Eto iz svega ovoga bih zamolio prisutne, da ne komentarisu moje komentare kako nisu "strucni" i bez "proracuna", nego ako hoce moja razmisljanja da uvaze, neka to i urada, a ako se neslazu sa necim, neka to iznesu i potkrepe sa argumentima (koje toliko spominju). Mislim stvarno, ispade da svi kojima se nesvidja, samo kazu kako im se to nesvidja.... Dragi moji prijatelji forum i sluzi da svako iznese svoje misljenje, nekom se svidi a nekom ne.
 
Odgovor na temu

cokacunami
student

Član broj: 273346
Poruke: 176
*.adsl.eunet.rs.



+4 Profil

icon Re: Toplotna pumpa01.04.2012. u 08:43 - pre 145 meseci
dmax
Iako se sa nekim od tviojih analiza (prvenstveno o primerima americkih "bezvezarija") korenito neslazem i smatram ih plodom nepoznavanja, jer o tome MNOGO VISE ZNAM OD TEBE!,
u potpunosti se slazem sa tvojim zakljucima o vaznosti izolacije a osobito o velicini inicijalnog ulaganja tj. u ukopanom delu kuce.

Slazem se i sa ocenom o nerentabilnosti solarne aplikacije kod nas i problematicnoj rentabilnosti TP.

Ja cu otici i korak dfalje: Imajuci u vidu stepen poslovne neodgovornosti, neupotrebljivosti sudske zastite od raznoraznih neprofesionalnosti, ja onima koji se odluce na upotebu
TP preporucujem samo najeftiniji i najednostavniji (i najmanje efikasan tip)TP - Vazduh/voda. Zato sto je kod tog tipa samo totalan dunster moze da pogresi, i zato sto ce te
sa njime pokriti vise od 90% grejne sezone. Verovatno i celih 95%.
Posebno naglasavam, na sopstvenoj gradnji potvrdjenu cinenicu : za osrednje izolovanu kucu (10cm) apsolutno
je dovoljna temperatura vode od 45C u grejnoj instalaciji, cak i u zimama kao sto je protekla-sa temperaturama -15do -20c!!! I to za radijatorsko grejanje, sa racionalnim brojem rebara.

Posto samogradnja TP ima smisla samo za retko talentovane i teoretski potkovane ljude, zamolio bih poznavaoce materije da nam ukazu na primere nakvalitetnijih-najefikasnijih i cenovno
optimalnih (best buy) izvedbi TP vazduh/voda.

Za one kojima finansije to dopustaju, savetujem da obavezno ugrade i aqumulator toplote (orijentaciono: minimum 2000l za 200m2), jer u ovoj nasoj haoticnoj zemlji, on jednostavno ne
moze da se ne isplati, jer se, cak i logicki gledano, svaka zastita od haosa uvek isplati.
 
Odgovor na temu

tihi2
Novi Sad

Član broj: 254648
Poruke: 1664
*.dynamic.sbb.rs.



+98 Profil

icon Re: Toplotna pumpa01.04.2012. u 09:45 - pre 145 meseci
Pošto se administratori ne oglašavaju, znači da je dozvoljeno pisati o ekonmičnosti u temi TP.
Izneo sam pre 2 strane računicu o isplativosti TP. Sa njom se nije složio @VeljaNi tvrdeći da je isplativost 3 godine. Pošto je on vrlo vešt trgovac, poturio je (što je mene vrlo mnogo nasekiralo pa sam reagovao možda malo preoštro) svoju računicu za kuću koja troši DUPLO više energije i izveo ispravan zaključak da se TP isplati za DUPLO kraće vreme od mojih 7.5 godina. Da li je nešto slagao? Nije. Jedino što ja to nisam ni tvrdio. Dostojno današnjih političara.
Da ne bi bilo nedoumice, ovo iza se ne odnosi ni na koga posebno i ne prozivam nikog.
Uvek imajte u vidu šta je zadatak trgovca? Da Vam proda proizvod. I Tačka!!!
Vešt trgovac će Vam plasirati istinu koja potvrđuje opravdanost investicije. Veliki problem je da li je ta istina upotrebljiva u Vašem slučaju. Najčešće NIJE.
Zašto sam računao potrošnju 20 000kwh za zimu? Zato što sam ja toliko potrošio (računao sam za sebe, naravno) i što toliko potroši neizolovana kuća od 70m2, srednje izolovana od 120m2 (5 cm stiropora na fasadi i po plafonu) ili dobro izolovana od 350m2 (10cm na zidovima i 15cm na plafonu). To su realni i prosečni objekti u Srbiji. Vešt trgovac će Vam dati njegovu računicu, za drugi objekat gde se to isplati. Upotrebljivo za Vas? NE.
Na forumu se moglo pročitati da su neki postizali COP=6 kod TP (oko 6.5 je teoretski maksimum). Laž? Neeee. Samo nisu rekli kako. Prećutali su da ga računaju tako što leti hlade objekat grejući bazen pa sabiraju COP. Super rešenje. Koliko nas ima bazene? Šta je sa zimom? Upotrebljivo za Vas? NE.
Neki su postizali COP=4 koji je kao realan i prihvatljiv. Malo ko kaže da je to u uslovima da je bunarska voda 15*C, a grejanje na 35*C što je moguće primeniti samo u podnom grejanju i to razmakom cevi od 10cm što čini 30% veći trošak (ionako skupe) podne instalacije. Upotrebljivo za postojeće objekte? NE.
Takvih primera ima koliko hoćete. Treba ih uočiti. Uvek tražite rešenje i računicu za SVOJ slučaj.
Na forumu ima zaista puno protivnika TP koji koriste vazduh a ne vodu kao izvor. Na Zapadu je vazduh kao izvor dominantan. Još jedan važan razlog za to je (nisam video da ga je neko spomenuo) i što je tarifni sistem struje tamo takav da ispod temperature od -5*C (valjda ili -7*C) struja postaje enormno skupa. Toliko da svi gase TP i pale kotlove na naftu. A do -5*C i TP na vazduh dobro radi. Da li će kod nas biti drugačije kad EPS kupi neko?
Razumem da je TP vazduh/voda mnogo komplikovanija za kontrolu freonskog ciklusa, ali većina nije ni probala sa njima da radi. I to je pošteno.
Niko na Zapadu ne pravi TP kao jedini način grejanja, već im TP pokriva oko 70% potreba. I za njih je 100% preskupo.
U ekonomiji postoji izraz “vreme povraćaja investicije”. Za mene je neprihvatljivo da mi je povrat veći od 5 godina. Vidim da neki za objekat računaju i 50 godina. Ja nemam para SADA da uložim da bi mi se to isplatilo ni za 10 godina. Sa kojim cenama računati? Pa sa sadašnjim, druge nemam. A kad se ta investicija isplati mogu da razmišljam o novoj.
I za kraj, odakle početi račun? OD STVARNIH GUBITAKA OBJEKTA. Za stare objekte se zna potrošnja, preračuna se u kwh i gotovo. To je mnogo tačnije nego što majstori odokativno kažu ili još gore, što piše na sajtovima proizvođača kotlova kada birate da li je vaša kuća u kategoriji 150w/m2, 100w/m2 ili 75w/m2. Za nove se mora računati, ali to je pola sata posla. I onda, na papir sve vrste grejanja, količina energenata*cena za svaki način i eto računice.
I sve što Vam pričaju proveravajte. Svi će oni otići, a Vi ćete ostati sa svojom investivijom.



Toplotna pumpa vazduh/voda Meeting MD50, 18KW, bafer 1000 l, panelni radijatori
270m2, zid 25+5+15, 15cm mineralne vune na tavanu, prozori 2/3PVC, 1/3drvo
 
Odgovor na temu

BaneKI
Branislav
Magacioner,ANG
Kikinda,Srbija

Član broj: 299851
Poruke: 11
*.dynamic.sbb.rs.



Profil

icon Re: Toplotna pumpa01.04.2012. u 11:14 - pre 145 meseci
Podrska tihom za njegov predjasnji opis, nisam neki znalac za ovakve stvari ali sam siguran da je to sto pise tihi cista realnost! Pozz za tihog!
Iako sam bio zagrejan, skoro pecen za ugradnju tp-e, posle ovoga tesko da cu to uciniti. Moram samo ta skontam koji sistem grejanja da uvedem u kucu a da mi se isplati. Naravno, izolacija je kljucna rec u recenici.
DB
 
Odgovor na temu

cokacunami
student

Član broj: 273346
Poruke: 176
*.adsl.eunet.rs.



+4 Profil

icon Re: Toplotna pumpa01.04.2012. u 12:16 - pre 145 meseci
tihi2-jeva analiza je ODLICNA.

Ja bih dodao samo to, da ako postujete sledeci redosled, ne samo da nemozete pogresiti, vec cete ostvariti i najvecu
ustedu (ovo se odnosi na one ciji budzet nije u minusu, te mogu planski i racionalno da rade):

1.) Maksimalna izolacija (sto blize 20/40cm)
2.) Aqumulator toplote (za strujuni kotao, klasicni kotao i perspektivno TP, jer ce doci vreme kada ce vam se isplatiti da
TP-om nocu punite aqumulator).
3.) Izbor sistema grejanja. Ja definitivno zagovaram kombinaciju maksimalne izolacije i:
a) Trenutno: nocne struje (sa 2 brojila)
b) Srednjorocno: a) +TP vazduh/voda
d) Dugorocno - sam bog zna sta nas ceka

Cvrsto gorivo ne navodim jer njega koriste samo oni koji nemaju izbora.
A gas je bar trenutno totalno besmislen, i ima smisla samo kao backup-za slucaj nestanka struje.

 
Odgovor na temu

cokacunami
student

Član broj: 273346
Poruke: 176
*.adsl.eunet.rs.



+4 Profil

icon Re: Toplotna pumpa01.04.2012. u 12:17 - pre 145 meseci
Evo interesantnog clanka na koji sam nedavno naisao.
Obratite paznu na nepoznatu informaciju o upotrebi stiropora u potkrovlju.




Citajuci Vas ili bolje reci nas forum jasno je da je prisutna velika doza neznanja i nerazumevanja date teme. Nazalost i ovaj forum je samo slika jedne sveopste situacije koju mogu reci svakodnevno prirodom svoga posla srecem na terenu. Kao posledicu svog neznanja imamo mogu slobodno to da tvrdim preko 60% (govorim o individualnoj gradnji) nezdravih objekata za stanovanje. Najcesci uzroci su nedostatak izolacije temeljne ploce objekta (ili losa izvedba) te lose izvedeni krovovi kuca, na trecem mestu mogao bi da stavim lose izvedene zidove, a da ne pominjem ovog puta hladne mostove na objektu. No dozvolite mi da Vam kao gradjevinski inzenjer dam par saveta pri izradi krova te uređenju potkrovlja u objektu. Pre svega da se razumemo u jednoj stvari, oduvek je bilo i bice koliko para toliko i muzike, znaci ukoliko kupujete dobre i proverene materijale koji su po pravilu i skupi, iste pravilno ugradite nemozete pogresiti. A sada se osvrnimo na ovaj drugi deo - pravilna ugradnja. Problem je danas zaista naci dobre majstore, vecina njih je naucila deo zanata jos pre 10-20 ili vise godina i svoja znanja u medjuvremenu nije usavrsavala , a građevina je u medjuvremenu grabila krupnim koracima napred, pojavili su se novi, moderni materijali, i danas vecinu njih mozete naci na nasem trzistu, nudi se sve i svasta, sto donekle jos vise zbunjuje potencijalne investitore, ili bolje reci Vas forumase. I naravno sasvim prirodno je da pre bilo kog posla skupite sto vise informacija sa svih strana, ukljucujuci i one sa ovog foruma, no nemojte sve uzimati zdravo za gotovo, ponavljam svoje reci sa pocetka, ima ovde i dosta dezinformacija i naravno nenamerno losih saveta. Znaci ovako, prenecu Vam par mojih iskustava za koje smatram da ce Vam biti od koristi:
Pre svega krovove danasnjih stambenih individualnih objekata-kuca mozemo podeliti u dve grupe: one sa drvenom konstrukcijom i one sa tkz armirano betonskom kosom plocom, naravno obe oveg rupe se mogu dalje deliti na krovove na dve ili više krovnih ravni itd itd. Licno nemam nista protiv ljudi koji na svojim kucama rade ab kose ploce iako profesionalno nemam nikakvo razumevanje za takav potez. Ovakvi krovovi se po pravilu rade u centralnim gradskim jezgrima gde je gustina naseljenosti vece, kuce su naslonjene jedna na drugu, te je izvedba ovakvih krovova potrebno iz razloga protivpozarnosti samog objekta. Zato se ovog puta i necu baviti njima vec ovim drugim-sa drvenom konstrukcijom.
Pre svega nije isto da li se radi o krovu koji ce sluziti samo kao tavanski prostor ili se radi o krovu koji treba da obezbedi jedan zdrav i komforan zivot u potkrovlju istog. Ukoliko se radi o ovom drugom a cini mi se da vecinu Vas muci bas ovaj problem onda Vas molim da obratite paznju na sledece (stvari cu nazivati njihovim pravim imenima):

Imate situaciju da je krov vec uradjen, krovna letva postavljena na nju ste stavili crep, zelite ispod toga prostor da osposobite da bude potkrovlje. Necemo se baviti tematikom pravilne osvetljenosti ovog prostora, ugradnji krovnih prozora i slicno, vec samo izolativnim karakteristikama krovista. Prvo i osnovno je da krov ne propusta vodu? drugo ne manje bitno jesta da zimi ispod takvog krova bude toplo i trece mozda se necete sloziti odmah ali kada dodju vrele julske noci, da ispod takvog krova leti bude pa barem prijatno sveze.
Prvo sta treba uraditi? Pa pre svega pregledati stanje drvene gradje, cak i kad je na oko dobro, sve drvene delove konstrukcije treba zastiti nekim fugnicidnim sredstvom od pojave plesni i napada raznih nametnika (buba). Raspitajte se u farbarama koje je sredstvo dobro, najlakse je isto naneti obicnom vinogradarskom pumpom. NIKAKO u ovu svrhu nemojte koristiti kojekakva rabljena motorna ulja ili slicno (verujte mi znam mnoge takve primere). Bilo bi dobro da je krov podascan (colovom daskom, isto se štiti protiv stetocina; ili OSB plocama kao ekskluzivnija varijanta podascavanja). Da se razumemo, ovo nije obavezno, ali jeste preporuka (sloj od 2,5cm daske takodje ulazi u proracun izolacije krovista kao sistema), Ukoliko nemate para za podascavanje slobodno isto nemojte uraditi. Ako ga pak radite, daska treba da je pri ugradnji suva a same daske nemorate postavljati jednu do druge, cak je preporuka da izmedju dasaka ostavljate manje proreze oko 1/2-1cm. Ono sto je bitno da uradite bez obzira da li krov podascavali ili ne jeste da preko rogova postavite KROVNU PARAPROPUSNU FOLIJU. Danas u Srbiji hvala Bogu imate veci izbor kupovine iste, necemo reklamirati nikoga posebno uglavnom sve su dobre pod uslovom da imaju ime (uvek izbegavajte kupovinu proizvoda bilo koje vrste bez imena). Ova folija ima svoja pravila polaganja, ista ima lice i nalicje pa se mora voditi racuna koja se strana folije postavlja prema spolja a koja prema unutrasnjosti krovista; naravno ista se postavlja horizontalno sa medjusobnim preklopom traka od min 10cm. Preko ove folije kucate krovnu letvu (moja preporuka je da to bude stafna 5x7cm) po duzini svakog roga. Kada ste to uradili, cak i kad krov nije podascan, krovna parapropusna folija je dovoljno jaka da izdrzi tezinu odraslog coveka koji gazi po njoj. Bitna karakteristika ove krovne folije jeste ta da sa jedne njene strane propusta vodenu paru (sa nalicja folije) dok sa druge strane je apsolutno vodenepropusna ( sa lica ne propusta vodu). Sta to znaci u praksi? to znaci da kad postavite na VAs krov paraprpusnu foliju krov moze da "dise" a istovremeno bilo kakav prodor vode ispod buduceg crepa bice zaustavljen na povrsini ove folije i s obzirom da je sta postavljena po kosini vaseg krova, ova voda ce prirodnim padom niz foliju oteci do strehe i tu pasti na tlo pored objekta. VAZNO: Nemojte umesto ove folije stavljati bilo sta drugo. GRESKA je stavljati ter papir, PVC foliju, Kondor, Masni papir, papir tetrapaka ili vec nesto tako slicno, ljudska masta je neiscrpna. Znaci nista ne dolazi u obzir osim krovne parapropusne folije i ovo molim Vas nemojte shvatiti kao reklamu za istu. Ukoliko na krovu vec imate dasku pokrivenu recimo ter papirom, moj najiskreniji savet jeste: skinite crep, letvu i ter papir, postavite krovnu parapropusnu foliju i ostalo vratite na svoje mesto.
Kada formirate tkz " rostilj od krovnih letvi" postavljate crep po izboru. Vazno je da postavite onu poduznu letvu po rogu iz sledeceg razloga-ukoliko dodje do bilo kakvog procurivanja vode ispod crepa ista slobodnim padom klizi po krovnoj foliji i pada sa krova, ukoliko poprecnu letvu stavite bez poduzne svaka takva letva predstavlja neku vrstu brane vodi koja je prosla ispod crepa, vlazi letvu, ista polako propada i truli. Takodje ovim rostiljom od letvi stvara se svojevrstan vazdusni kanal od stehe do slemena gde vazduh mora nesmetano da cirkulise i odvodi vodenu paru iz krovista te visak toplote u letnjim danima. Zato je jako vazno da kada postavljate slemenjake (neki ih nazivaju i poklopcima) na slemenu Vaseg krova nikako ne dozvolite majstorima da iste fiksiraju zalivanjem u malteru-totalno pogresno.
Izmedju rogova postavljate izolaciju, tu naravno mozete raditi razne varijante ali opet dobronameran savet strucnjaka - izbegavajte upotrebu bilo kakvog stiropora u Vasem krovistu, koristite staklenu vunu ili jos bolje kamenu vunu, moja preporuka sto deblje to bolje, neki optimum bi trebao da bude oko 20cm izolacije. Zasto ne stiropor? Objasnjenje bi bilo podugacko, mozda da ostavimo za drugi put ako ima zainteresovanih za ovu temu, za sada cu samo reci da se ne radi samo o toplotnoj provodljivosti jednog izolacionog materijala vec kada je rec o krovovima mora se voditi racuna o jos dva jako bitna parametra izolacije koji se nazivaju toplotna inercija i kasnjenje toplotnog fluksa. Jednostavno ova dva parametra kod stiropora nisu dovoljno dobra za upotrebu jednog takvog materijala u sredini gde imate takve ekstreme kao sto je kroviste objekta. Treba znati da lagani izolacioni materijali kao sto je stiropor nisu pogodni za izolaciju u najvrucim letnjim danima a boravak u takvom potkrovlju nije ni malo prijatan.
Kada ste postavili Vasu izolaciju izmedju rogova, na rogove postavljate direktne CD nosace u svemu po pravilima postavljanja ovih elemenata, na njih kacite CD profile (osni razmak istih je 40cm). Izmedju ovih CD profila postavljate jos jedan sloj izolacije pazeci da sad istom pokrijete i same rogove krovista. Na CD profile mozete celom njihovom duzinom ili mestimicno, lepite obostrano lepljivu traku, skidate zastitu sa iste te preko CD profila sada lepite PVC foliju ili neku drugu vrstu paronepropusne folije. Pazite sada stavljate foliju koja ne propusta vodenu paru, vecina nas ce staviti obicnu ili ojacanu PVC foliju, neko ce staviti foliju sa aluminijumskim reflektujucim slojem il isve je ovo OK. I ova folija se postavlja sa preklopima jedna preko druge od 10cm, svi spojevi se dodatno obezbedjuju nekom vrstom lepljivih traka (po Vasem izboru). Obratite paznju i na druge prodore kroz foliju, recimo prodori kablova za plafonsko osvetljenje ili kabl do krovne antene i slicno. Preko svega ovoga na kraju ide postavljanje gipsanih ploca, njihovo bandaziranje, gletovanje i obrada kao i finalno bojenje. I za kraj opet podvlacim, izolacija, izolacija i opet izolacija. Svaki dinar ulozen u toplotnu izolaciju objekta, kako zidova, podova tako naravno i krovista je dobro ulozen dinar koji se brzo vraca kroz eksplataciju samog objekta. Naravno, u vremenu u kome zivimo, mozda je i najgore kada znamo kako treba ali nemamo jednostavno novaca da to i uradimo, za sve one koji nisu znali, nadam se da sam im barem malo olaksao nedoumice koje su imali. Hvala na paznji
 
Odgovor na temu

dmax
Dejan Matijević
IT Network Manager, Celebrity Cruises
Worldwide || Temerin

Član broj: 67686
Poruke: 170
12.43.115.*



+28 Profil

icon Re: Toplotna pumpa01.04.2012. u 13:46 - pre 145 meseci
Mada se meni prvobitno svidela kombinacija TP voda/voda sa pasivnim hladjenjem leti, sve vise i ja razmisljam o sistemu vazduh/voda. Prvenstveno zbog cene iskopa bunara, negarantovane kolicina potoka vode i nemanja uvida u to koliko ce da traje bunar dok ne presusi. Onda se dalje pojavljuju problemi sa kvalitetom vode gde se preporucuje medju izmenjivac, koji ce sam smanjiti ucinak TP jer nece biti ista temperature vode posle medju izmenjivaca kao ona koja je dosla iz zemlje (razlika od 2-3 stepena). I u takvim okolnostima, ako treba da se pravi novi bunar na svakih 10 godina, stvarno se gubi svaka racunica o ustedi. Vazduh je tu sigurniji medijum za prenos, mada u ekstremnim temperaturama sistem nije toliko ekonomican kao voda/voda, sto i meni uliva vecu sigurnost. Tako da makar ovde imali

Ja gas nevidim kao adekvatnu zamenu za TP u slucaju nestanka struje ili ekstremnim temperaturama (kod TP vazduh/voda). Prethodnih godina smo imali priliku da vidimo kako su Rusi ispostovali isporuku prema Evropi, zbog njihovog spora sa susedima kroz koje prolazi gasovod. Cena gasa je posebna prica. Trenutno je najskuplji energent (ako izuzmemo loz ulje, koje i ne znam da li privatno lice uopste moze dobiti kod nas).

 
Odgovor na temu

galileo5

Član broj: 16101
Poruke: 72
*.dynamic.sbb.rs.



Profil

icon Re: Toplotna pumpa01.04.2012. u 14:00 - pre 145 meseci
A sta je sa mogucnoscu kombinovanja dva sistema tj vazduh voda i zemlja voda, koriscenjem neke od gotovih TP vazduh-voda na koju bi se dodao jos jedan izmenjivac koji bi bio povezan sa nekim sondama tipa Helix i sl. ?
normalno hladan gas bi isao prvo u vazdusni pa onda u ovaj drugi dodati izmenjivac, tako da bi uzeli par kW iz vazduha i par kW iz zemlje, a na sve to dodali par kW el. energije?
 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: TechZone :: Grejanje :: Toplotna pumpa - grejanje, teorija, uredjaji
(TOP topic, by bakara)
Strane: << < .. 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 2469311 | Odgovora: 5460 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.