Nema razloga za sumnju. Trudio sam se da budem vrlo precizan pri prikupljanju podataka i računanju, zbog sebe tj da ne lažem sebe.
To za koeficiente je igranka, koristio sam 3-4 programa i svi to rade malo drugačije, zato sam i naveo 10-11kw gubitaka. Osnova mi je bila Ćulumova knjiga koja je uglavnom sa najvećim koeficientima tj najnepovoljnija po mene.
Kristio sam za zid blok 25+5+15+5 (blok i po sa 10cm stiropora) 0.35, a za plafon (15cm mineralne vune na gipsanim pločama, sve u tavanu koeficient 0.28). Imam i jedan manji zid blok 25cm+10cm stiropora i računao sam sa koeficientom 0.375. Neki drugi specijalizovani programi još računaju malterisanje, fasadu, boju i još po nešto pa smanjuju ove koeficiente. Ja nisam smanjivao.
Po tvojoj računici bi rekao da imaš prizemlje+sprat. Ta kombinacija ima puno više gubitaka nego moja prizemlje+sprat+potkrovlje jer je površina plafona manja.
I ja imam u svakoj sobi balkonska vrata i prozor od najmanje 1.2x1.2m, ali su mi sve sobe sa južne strane i kada sija bilo kakvo sunce, bez obzira koliko je hladno, meni se grejanje značajno smanjuje. Sa severne strane su mi samo kuhinje, kupatila, ostave. Za prozore sam koristio koeficient 2.
Struja plava zona 8.871/2.218 a crvena 17.742/4.436. Zato mi je prvi prioritet bio da smanjim višu tarifu u cvenoj zoni. U oktobru i novembru nisam uočio da će me cirkulaciona pumpa (koja radi ceo dan pa i po višoj tarifi) koštati 2000din za zimu. Za decembar sam probušio zid i prebacio da mi se i cirkulaciona pumpa napaja sa drugog brojila. Skupa struja (onih 2-3kw mesečno) je rezultat dve sijalice od 100w u kotlarnici koje palim kad obilazim ili ložim. Još povoljnija varijanta je merna grupa koja ima cenu struje za svaku zonu kao niža tarifa. Ne znam kakvi su uslovi da se to dobije. Tada se grejanje može paliti ceo dan pa može i manji rezervoar da zadovolji (jer može u toku dana da se dogreva). Uostalom, šta će uopšte rezervoar? Sa mernm grupom trošiš kad ti treba.
Rezervoar je u kotlarnici, plastični je i cela investicija je manja od 1000evra. Ali uslov da bi se isplatilo je posebno brojilo koje opet košta 1000evra (ko ga nema). Zato je, po meni, pametnije dodati nešto para pa uzeti TP i rešiti trajno problem. Da ja sada radim, sigurno bih išao na TP. Ali pre 4-5 zima nikakvu TP ispod 4-5 000evra nisam mogao naći a to mi je bilo previše.
Znam da je cena grejanja sa TP veća od moje (plaća se plava zona viša tarifa 8.871din a ne crvena zona niža tarifa 4.436din), ali nema loženja, samo uključiš i zaboraviš.
Ja nemam problem sa suvim vazduhom jer su mi radijatori najveći deo zime oko 40*C, jedva mlaki. Kada su bili oko 60 (dok sam se grejao na gas ili kad sam direktno ložio pa malo preterao sa količinom drva) imao sam isti problem. Zato imam mešač upravljan motorom od brisača stojadina koji mi podašava ulaznu temperaturu u kuću.
Ne znam zašto računaš koef, za zid 0.7. Po Ćulumu bi to bilo 0.55 (25+5+15) a za 20+5+12 najviše 0.6.
Ova moja računica za gubitke kuće se slaže sa ukupnom potrošenom energijom za zimu. 5m3 drva sa iskoristivosti peći od (realnih) 50% daje 5000kw + 13000kw struje = 18000kw za sezonu. E tih 18000 podelim sa 180 dana, pa podelim sa 24h, pa podelim sa 15 (prosečna zimska temperatura je 5*C i razlika do sobne temperature je 15*C) dobijam gubitke kuće 277w/1*C spoljnje temperature. I kad tih 277w pomnožim sa 40 (razlika +20 u sobi i -20*C napolju) dobijem da du mi gubici kuće za projektovanu temperaturu -20/+20 11.11kw/h. Dakle, došao sam do gubitaka kuće sa dve strane: preko koeficienata prolaznosti toplote i preko stvarne potrošnje. Ima tu i energije sunca, ali nije važno pošto ne mogu da izmerim. Za mene je ovo dovoljan dokaz da su koeficienti realni i da se mogu koristiti.
Toplotna pumpa vazduh/voda Meeting MD50, 18KW, bafer 1000 l, panelni radijatori
270m2, zid 25+5+15, 15cm mineralne vune na tavanu, prozori 2/3PVC, 1/3drvo