Drugo, dobro barataš proračunima, nesumnjivo, pa bih te zamolio da nam ovde izvedeš računicu sa koliko procenata na finalnu cenu kifle učestvuju ostali pomoćni artikli i usluge u odnosu na žito.
Hvala.
Nemam pojma. One moje poruke za pekarima samo ilustruju besmisao da seljaci gledaju kolika je cena kifle. Kao da će ta 2.3 dinara razlike koju traže (traže 18.3 dinara umesto sadašnjih 16 dinara) nešto da utiču na cenu hleba i kifli, i socijalni mir generalno.
Pokušaj ti da izvučeš kalkulaciju koliko pekara košta kifla, ako na sajtu tržištesrbije.com piše da ti za pekaru treba lokal u vlasništvu od 60 kvadrata, 96.500 evra investicije u opremu i 7 radnika, ti onda vidi pa izvuci neku računicu.
A koliko ima? Ajde reci sad ti realno?
Mislim, normalan paor-seljak-poljoprivredni proizvođač, nazovi ga kako hoćeš, koji drži do sebe i koji se ponosno bavi svojim poslom može da proizvede 9-11 tona suvog zrna koristeći mehanizaciju i tehnologiju staru 50 godina, kakvu inače i svi koriste. Oni koji poput mene jure genetski potencijal kukuruza (koji je BTW 25 tona), mogu da proizvedu 15-20 tona. Oni koji se poljoprivredom bave usput, uzmu dva dana bolovanja da pooru njivu, posle posla malo zaseju, ne ulažu ništa ni u proizvodnju ni u njive, pa ti mogu da očekuju tih 5-6 tona zrna.
Ne možeš ti da gledaš republički prosek prinosa kukuruza kad se on sačinjava tako što se za prinos uzme realan input u silosima, a kao ukupno površinu se uzme podatak na osnovu koga su seljaci dobijali subvencije... Po tim podacima, verovatno i na vrhu Midžora imaš hektare i hektare kukuruza, pošto je i tamo neko imao neku parcelu koju je prijavio kao poljoprivredno zemljište radi subvencija.