Citat:
Andreja Dulovic:just in case, podsetio bih te da ja nikad nisam tvrdio da se komercijalni softver testira do savrsenstva niti mislim da je to moguce izvesti u nekom razumnom vremenskom periodu kod kompleksnijih programa.
Nema potrebe da me podsjecas, jer uopste ne diskutujem sa takvim stavom. Ispricao podugu pricu da bih objasnio zasto mislim da neefikasna metodologija za testiranje iz OSS svijeta moze da se nada da ce dostici rezultate iz komercijalnog razvoja (uz vise vremena i truda). Nema neke velike razlike u krajnjem rezultatu, ko doceka krajnji rezultat, to je ogoljena tvrdnja.
Citat:
Andreja Dulovic:problem i jeste u tim "duzim stazama", jer vreme izlaska softvera "u svet" je bitno koliko i kvalitet. kakva je korist od pustanja u promet zastarelog paketa koji u odnosu na konkurenciju ima manje opcija i funkcionalnosti?
Da li su te kategorije (vrijeme izlaska, kvalitet kad izidje) uopste vazne za OSS paket, Andreja? Tu se ne radi o direktnoj konkurenciji sa komercijalnim rijesenjima. Ako OSS paket promasi interval kad je trziste zeljno novih funkcija (i spremno da to plati), kome ce zbog toga "pasti kruna s glave"? Korisnicima? Niko sa njima nije sklopio ugovor da ce imati sve sto ima u komercijalnom svijetu. Mogu da "plate i klate" ako im to odgovara. Mogu da sacekaju da se javi OSS rijesenje. Mogu da zasucu rukave da to napisu.
Jedino sto ne mogu, ne mogu da kukaju da im je neko oteo pare ili ih prevario. Nije.
Kakva je korist?
Za potrosaca, pojava OSS paketa koji se trudi da implementira funkciju "X" je to pritisak na komercijalni paket koji vec ima funkciju "X". Firma koja taj paket pravi dobija konkurenciju sasvim drugacijeg tipa: funkcija OSS paketa je da definise "nultu vrijednost", ono na cemu se ne prave pare. Sve sto gomila zanesenjaka ne moze (ili jos nije) da implementira kroz OSS model je ono na cemu se prave pare. Sto gomila zanesenjaka moze da sklepa kroz OSS model (kljakav kakav je), i da time zadovolji potrebe njihovih korisnika, e to je domen "zajednickog tehnoloskog naslijedja" i samo prevaranti mogu da pokusavaju da prodaju nesto sto je dzaba. Ogromna vecina komercijalnih firmi nijesu prevaranti, batalice corav posao prvom prilikom.
Za industriju? Definisanje "standardnog middle-ware-a". Implementacija standarda u otvorenom kodu je idealni mehanizam za postizanje standardnih API u softveru. Sto je otvoreno, niko ne moze da kontrolise. Moze da forkuje i proba da zatvori, ali to nece dobro da se zavsi, jer vise nije standard.
Ja na fenomen OSS-a prvenstveno gledam kroz te dvije kategorije: standardizacija i potenciranje konkurencije. Komercijalni igraci ce bit dovuceni u vode u kojima je mnogo teze praviti paru (treba da imas to "nesto" sto ti osigurava da nece to neka ekipa po garazama implementirati u slobodno vrijeme), ali laze svako ko kaze da je nemoguce praviti tako pare.
Citat:
Andreja Dulovic:plus, mislim da nije objektivno uvesti pretpostavku da komercijalni softer ostaje bez korisnicke podrske, ako nista ono bar u domenu bug reportinga, pa je bar tu mrtva trka.
Cak ni to nije isto. Psiholoski, ljude mnogo vise nervira kad im ne radi komercijalni softver za koji su platili pare. Ako placam, ocekujem kvalitet. Ako kvaliteta nema, postavlja se pitanje sto to placam, prevari li me neko kad mi proda nesto sto ne radi ono sto je predvidjeno.
Odluka da se koristi OSS paket povlaci za sobom spremnost da se u tom testiranju ucestvuje (ili da se odsustvo kvaliteta trpi). To je cijena koja se placa, OSS korisnici odreda trpe manjak kvaliteta sa mnogo vise razumijevanja nego kad se takve stvari desavaju u komercijalnim vodama.
Kao privatno lice, ja Microsoft-u jedan jedini problem koji nadjem kao kucni korisnik prijaviti necu. Ako ne radi, "zajebah se sto kupih to djubre, nikad vise necu". Tako se ponasam zato sto ne kupujem pretjerano skup softver. Nemam vremena za akanje sa komercijalnim kucama i njihovim "support-om" (sati cekanja na telefonu), pretrazicu mrezu, ako to ne pomogne ili cu sacekati "da se samo sredi", ili cu "bacit djubre", kupiti novo, ili odlucii da se akam sa OSS rijesenjima, ako moram da se akam sa polufabrikatima.
Na poslu je drugacije. Neko drugi odlucuje sto se koristi, sa snabdjevacem cu uvijek pokusati da paket natjeram da radi sto treba mojoj kompaniji i prijavicu gresku, veoma detaljno, ne zbog sminke, nego da ne moze niko da se izvlaci, otaljava i produzuje agoniju meni i mom poslodavcu.
I komercijalni paketi dobijaju prijave problema od potrosaca, ali to uopste nije isto.
Citat:
Andreja Dulovic:mislim da za "dovoljan broj iteracija" treba previse vremena da bi paket ostao dugo konkurentan na trzisu ili, u nasem slucaju, "downloadistu". :)
Pogledaj kad je napravljen GCC i sam iz toga izvuci zakljucke. Mislim da nijesi u pravu. Za OSS rijesenja je cijela trka za "market timing-om" irelevantna. Kad OSS rijesenje "odlezi" i dostigne nivo kvaliteta koji zadovoljava potrebe korisnika, ono za mnogo ljudi postane "finalno rijesenje" jer se cijeni "nula" ne moze konkurisati. Novi nivo "zajednickog naslijedja" dostignut.
Citat:
Andreja Dulovic:inace, sticem utisak (mozda pogresan) da si ti uveo premisu po kojoj se razvoj komercijalnog sw-a zavrsava onog trenutka kad se on pusti u promet, sto bas i nije cinjenica.
Nijesam to tvrdio. Tvrdnja je da komercijalne kuce mnogo vise trose resursa trose na implementiranje novih funkcija, nego na odrzavanje. U starom softveru se poprave bagovi koji su stvarno problematicni korisnicima, sitne stvari se pocesto ostave takve kakve jesu i trci se za novom verzijom i novom sansom da se korisniku izvuku pare za novu verziju.
Sad, da se ne bi pogresno razumjeli, ni OSS se ne odra od odrzavanja bivsih verzija (sa par vrijednih izuzetaka tipa "stable" Debian ili "release" grane *BSD-a). I tamo je logika "bug je popravljen u novoj verziji". Ali, posto je cijena nove verzije ~0 (za razliku od komercijalnog softvera gdje se placa), to OSS korisnicima ne smeta premnogo. Ko hoce da vozi stari (i provjereni softver), moze da backportuje fix-eve.
Citat:
Andreja Dulovic:nisam znao da smo pricu lokalizovali samo na kernel i drajvere. ja sam pricao o sw-u uopste.
Nijesmo lokalizovali, ja posebnu paznju posvecujem upravo kernelu, drajverima, X-u i infrastrukturi uopste, tj. komercijalizaciji istih. Buducnost Linux-a, uopste OSS svijeta, vidim u koegzistenciji sa komercijalnim rijesenjima. U kernelu i drajverima je model kako komercijalne kuce prave pare pronadjen. Proizvodjaci hardvera ne interesuje sto je kod za njihove drajvere otvoren, na kraju balade korisnik ce doc da kupi opipljivo parce opreme da to na njemu vozi.
Iznad tog middleware domena, stvari su mnogo vise "divlje" i standardizacija nije postignuta, tj. standardi izranjaju sporo (Gnome vs. KDE, naprimjer). Slazem se sa Ivanom da Linux-u treba standardizacija na visem nivou apstrakcije. Daleko od idealnog, ko voli nek izvoli. Ali mislim da ce bit, da sumnje nema da iko vise moze da ubije tu teznju ka standardizaciji. Hoce li se zvat' Linux, *BSD, Hurd, QNX (sto bi jos najbolje bilo, ja sto se pitam, kad bi ga otvorili), meni sve-svejedno. Ali mora bit otvoreno i mora bit da niko ne moze da ga kontrolise kako to MS danas moze sa Windows. Apple nije rijesenje, to je MS koncept sa malo boljom tehnickom implementacijom. Linux? Mozda, zasad je najbolji kandidat od onoga sto su opcije, nista vise.
Citat:
Andreja Dulovic:ovo me inspirise da postavim pitanje: kad je poslednji put izmenjeno nesto u scheduleru, mem manageru, file sistemu, i ostalim kljucnim delovima linuxa? slusajuci teze koje forisraju pobornici oss-a bilo bi za ocekivati da se svakih par meseci implementira neki genijalan algoritam i desi revolucija na tom polju. da ne bi trivijalizovali stvar, ne pitam kad su unete minorne promene tipa otklanjanje nekog baga ili kad je poboljsano nesto sto se odnosi na specijalan slucaj, vec kad je kod linux-a poslednji put sustinski napredovala neka od stvari koje sam naveo?
pitanje nije retoricko, vec je zaista pitanje.
Promjene i tumbanja se pocesto desavaju u OSS paketima iznad tog nivoa. Xorg je nedavno (Bogu hvala) dozivio "generalku" prosavsi kroz modularizaciju. I bilo je burno, bar na mojoj distribuciji.
Sto se Linux kernela samog tice... kako sto. Fajl sistemi, velika je kontroverza sa podrskom za ReiserFS v4, koji se aktivno razvija. XFS, JFS su poprilicno stabilni. NTFS podrska je nedavno dostigla nivo "produkcija" kvaliteta, ja Windows particije bekapujem i kopiram koristeci Linux alate, naprimjer (nikakvih problema dosad).
Mijenjanje kljucnih elemenata Linux-a, scheduler, mem manager... alternative postoje, ali se to odrzava kao patchset (ko voli nek izvoli). Problem sa vecinom takvih "major overhaul" stvari je potencijalna destabilizacija kad se uvede nova funkcija i cini mi se da niko, a od korisnika, a od linux kernel developer-a sad nije spreman da to plati. Sa Linusom se ne slazem u svemu (RT svinjarije posebno, ima toga jos), ali sa njegovim management-om kernela kao projekta, zasad mogu da zivim. Generalno se odlucio da se posveti sto siroj podrsci za hardver, a da kljucne mehanizme mijenja kad se udari u barijere, kad se dalje ne moze. Fer strategija, Linux je, kao kernel, odabran ne zato sto je najidealnije tehnolosko rijesenje, nego sto radi. Radi i dan danasnji, toliko je sigurno.
Citat:
Andreja Dulovic:u prevodu: ako neko napravi bolji program od photoshopa, to bi, pretpostavljam, izazvalo masovniju migraciju profesionalnih korisnika na linux nego poboljsanje ponasanja kernela, na primer.
Ja mislim da je to nerealno ocekivati. Masovnija migracija svih, ne samo profesionalnih korisnika, bi nastala kad bi virtuelizovane masine (vmware i zen, da znamo o cemu se prica) imale graficke drajvere (samo to fali, kud ta lijepa sreca da mi Bozic Bata "donese" takav NVidia drajver) koji podrzavaju virtuelizaciju i omogucava svim virtuelnim masinama da koriste resurse kartice. Kad budem mogao da pokrenem aplikacije koje sam kupio i OSS rijesenja u istom trenutku na svojoj masini, kad budu koegzistirala u memoriji, ja nikakvih daljih problema kao potrosac nemam. Ako mi treba jace od Gimpa, calenzi bite Adobeu za Photoshop. Ako mi Gimp oposljava posao, a ono dobro i jeste, plati OSS svijetu sto kosta (prijavi problem ako na njega natrcis).