Citat:
Andreja Dulovic: mislim da se to ne moze ocekivati u vremenskom intervalu koji ne bi ucinio softver zastarelim i neprivlacnim za dobar deo auditorijuma.
Andreja, imas li neki konkretan primjer na kome bi ilustrovao ovakav efekat?
Citat:
Andreja Dulovic: da.
iako je koncept besplatnog softvera takav da svako moze dzabe instalirati paket, mislim da u tom poslu ima para, samo sto one ne dolaze direktno od prodaje samog softvera. na primer, kernel ne razvijaju entuzijasti, vec ljudi koji su placeni za to. da bi neko placao omanju armiju programera potreban je finansijiski interes. linux je mozda besplatan, ali da li to znaci da autori raznih distribucija i besplatnog softera uopste ne zaradjuju nista? ja zaista sumnjam da nema para u svetu oss-a, pa u tom svetlu, konkurentnost oss-a na trzistu jeste bitna.
Pare se u tom poslu prave na drugi nacin, ne "head on" konkurencijom sa komercijalnim produktima. Ljudi iz kernela ovako prave pare:
http://www.msnbc.msn.com/id/5907194/. Ucini mi, procitaj cio clanak, vrlo je jedno "Stallman-ovsko" stivo.
Scena 2: Ljudi koji rade u mojoj firmi otkrili bug u KDE, obratili se developeru da prijave problem. Dobili nazad fakturu. Plati pa klati (redefinisi prioritete KDE tima). Ako ti se ne svidja, popravi sam. Ili cekaj da se neko drugi iz zajednice i/ili developeri smiluju da to srede u jednoj od slijedecih verzija (a onda sacekaj da se to propagira kroz Red Hat "sito" i stigne upakovano i spremno za korporacijsko konzumiranje).
"Linux disto" korporacije prave pare ne tako sto prodaju "softver koji je bolji od komercijalnog", nego sto upakuju i stabilizuju (ili prodaju privid stabilizacije) gomilu OSS koda koji je veoma upotrebljiv. Dodje DVD pun raznoraznog softvera, po cijeni manjoj od OEM cijene Windows. Ko voli nek izvoli. Nije za svakog.
Citat:
Andreja Dulovic: mozda gresim, ali sticem utisak da si neke od teza posmatrao sa stanovista coveka kome nista ne zavisi od softvera, dakle joe-a. softver nije dobar samo onoliko koliko je funkcionalan, vec i onoliko koliko je stabilan, zatim koliko je "standardan" (da bi vise ljudi moglo da radi na jednom dokumentu, na primer), kakva je learning curve, koliko je sw robusan, kakvo mu odrzavanje treba, i slicno. funkcionalnost je jedan, doduse bitan, deo kvaliteta softvera ali ni iz bliza se ne moze reci da odredjuje kvalitet u potpunosti.
Gresis, Andreja. Meni zavisi od softvera, ali taj softver od koga mi zavisi (koji cu dopustiti da mi od toga nesto zavisi) je KOMERCIJALAN. IBM Rational Rose, naprimjer. IBM Clearcase. Trci na Linux, ima i za Windows.
Za OSS rijesenje, da ga koristim u poslovne svrhe, NIKAD necu dozvoliti da mi ISTA zavisi od ocekivanja sto ce to rijesenje bit u buducnosti. SVI ljudi koji voze Linux za poslovne primjene, ja sto znam, opredijelili su se za taj softver jer im oposljava posao DANAS, na osnovu POSTOJECIH funkcija. Sa IBM-om se mogu graditi dugotrajni poslovni odnosi. Sa GIMP ekipom ne, osim ako nijesi spreman da ih finansiras. GIMP ekipa ti nista ne duguje, u stvari, ti si im duzan jedno ljudsko "hvala" ako taj njihov rad koristis bez pare i dinara.
OSS zajednica oformljena oko nekog paketa, u krajnjoj instanci, grupa je ljudi kojima je to hobi. Mogu sjutra da se posvadjaju i rasprckaju sve. Njihov rad, kad i ako je upotrebljiv, konzumira se unazad, ono sto je napravljeno. Tvrdih garancija da ce sjutradan bit, da ce slijediti neki ocekivan razvoj, nema dok se u to ne umijesaju pare i neko to ne pocne da finansira (a zna se da se konj veze gdje ti gazda kaze).
Citat:
Andreja Dulovic: sumnjam da je neki iole ozbiljan komercijalni softver pusten u prodaju a da "ne radi". previse slobodno si definisao to "ne radi"
Kako to mislis, "previse slobodno"? Ako meni paket "X" ne radi na mom hardveru (a desavalo se), ja kao potrosac pet para ne dajem na "ozbiljnost" komercijalnog entiteta koji je taj paket napravio, nego psujem. Saznanje da sam u 0.001 promila korisnika, meni ne znaci nista, meni to "ne radi". Poci cu u radnju gdje sam to kupio da pokusam da djubre vratim (mada dosta njih imaju politiku da se otvorena kutija sa softverom ne moze vratiti), od njih prije ocekujem da stvar srede nego od Microsofta i ostale "ozbiljne" bratije. Ponavljam, kad se od toga prave pare, sve je drugacije, ali ne mnogo.
Za OSS svinjarije imam vise razumijevanja. Darovnom konju se ne gledaju zubi.
Citat:
Andreja Dulovic: standardizacija zavisi od toga koliki je procenat korisnickog tela spreman da prihvati to konkretno resenje pa, mislim da nije ispravna teza po kojoj ce kvalitet funkcionalnosti (!) iznedriti standard i da tu tome mnogo vecu ulogu igraju drugi aspekti kvaliteta.
To nikakva "standardizacija" nije, Andreja. Amerikanci jos nijesu rasformirali ANSI i predali njegove ingerencije Microsoft-u. Zna se ko pise standarde i cemu standardi sluze.
Citat:
Andreja Dulovic:moje misljenje je da i standardi treba da se vremenom menjaju, shodno napretku i novim idejama itd. ne zato sto sam ja neki hipik pa da drzim 2 prsta i borim se protiv svetske nepradve zvane m$, nego zato sto se to isplati svima. a kako je vaspostavljanje :) standarda u tom domenu sporo u svetu oss-a, ne vidim neku kapitalnu prednost ni sa te strane. takdje, sporost donosenja standarda proistice i zbog toga sto hijerarhija donosenja odluka nije jasno uspostavljena, ako je uopste i ima. no, to je cena koja se placa za ono "niko ne kontrolise" i "besplatno".
Ti si me pogresno shvatio po tom pitanju, ocigledno. Primjer standardizacije o kojoj ja pricam je
XOrg Fondacija nasljednik onog sto je bio
XConsortium. Standardi se pisu da omoguce interoperabilnost izmedju rijesenja na nivou industrije, otvoreni su za sve (ne samo za one koji su ih pisali), rezultat su konsenzusa postignutih u standardizacionim tijelima.
Standardi pospjesuju konkurenciju, "izravnaju trzisno polje" i generisu direktnu korist za potrosaca.
Microsoft ne pise standarde. Microsoft se usere u svaki standard koji dohvati, sve pod izgovorom da ga "napravi boljim", citaj da sprijeci da interoperabilnost postoji.
Citat:
Andreja Dulovic:tezu sa photoshopom sam uzeo kao primer koji je trebalo da ilustruje lakocu sa kojom bi profesionalni korisnici nekog softvera presli na drugu platformu/progrm ako bi to donelo vise koristi.
Photoshop kao primjer je veoma los:
http://www.eweek.com/article2/0,3959,1210083,00.asp
Citat:
Andreja Dulovic:kod profi primene ne postoji, ili je u mnogo manjoj meri izrazena, inertnost i vezivanje za jedan paket, vec je konkurencija mnogo surovija, i ocas posla bi (fiktivni) program bolji od PS-a postao standard za razliku od mnogo boljih browsera koji i dalje kaskaju za IE-om. hocu da kazem da nisu isti zahtevi koje dva sw paketa (namenjena razlicitom auditorijumu) moraju da ispune da bi preuzei primat svaki na svom trzistu.
Ovo mi je, moram priznati, veoma cudna tvrdnja. Svi kljucni softverski alati (a Photoshop za gomilu ljudi to jeste) su imali tendenciju da se duboko "zavuku pod kozu" organizaciji koja ih koristi. Banalna stvar su "proprietary" formati elektronskih podataka, naprimjer. Ali mnogo znacajnija stvar je sto ogranicenja i/ili efektni nacini koriscenja datog alata definisu interne procese, nacin rada, kojesta.
Da ne bude da nemam primjer: svaka firma za koju sam radio je imala nekakvu oficijelnu strategiju/kod/wrappere da se napise kod tako da bude nezavistan od programskog prevodioca. Ja jos NIKAD nijesam vidio veliki (>100K linija koda bez komentara) programski paket koji nije "vjencan" za prevodioc koji je izabran na pocetku projekta i na kome je ili prakticno nemoguce, ili veoma skupo preci na drugi programski prevodioc.