Citat:
1. Sta se desava ako ja u bunaru imam vodu od npr 16C i posle kruznog procesa, voda se vraca u bunar sa 6C. Znaci da voda koja dolazi sa 6C hladi vodu koja se nalazi na 16C. I pitanje je sad, do koliko C je ohladi? Sta ako je ona brze hladi nego sto je zemlja greje? Sta ako je ohladi do 7-8C? Ili cak 6C? Jer otkud ja znam kojom brzinom je zemlja greje. I to bi onda znacilo da ja posle uzimam vodu iz bunara koja nije vise 16C, nego 6,7 ili 8C??? Molim Vas pojasnite mi ovo.
Druže dexterilla, naši stari su znali da kažu -
Nikad ne "mokri" u bunar iz kojeg ćeš piti vodu ;)
Šalu na stranu, za Toplotne pumpe sistema voda-voda (izvor energije podzemna voda) se po pravilu kopaju dva bunara - usisni bunar (iz kog se uzima voda) i povratni bunar (bunar u koji se vraća voda kojoj je uzeta(grejanje) tj data(hlađenje) energija). Bunari moraju da budu minimalno 30m udaljeni jedan od drugog baš zbog tog problema međusobnog mešanja. Ja nisam geoinženjer, ali su me naučili da svaki bunar pravi oko sebe "virtualni" levak odakle uzima vodu, tako da za bunar dubine recimo 60-70m levak je prečnika oko 30m. Ako dva bunara napraviš na manjem odstojanju javlja se problem "pozajmice" energije, tj uticaja jednog na drugi.
Ako nekog zanima više vezano za bunare, neka slobodno pita. Mi ćemo na našem blogu ovih dana obraditi kompletnu tehnologiju bušenja bunara (u prevodu šta da zapitkujete bunardžiju da vas ne bi za*ebo) :)
Citat:
2. A ako pricamo o toplotnim pumpama koje uzimaju okolni vazduh imam jedno pitanje. Npr, napolju je -4C. I sad ja uzimam vazduh koji je toliko hladan. I da li je sad moguce da kompresor u toplotnoj pumpi toliko sabije freon, da od nekog pocetnog fluida koji je bio na -4C (a moze biti i hladniji) voda u sistemu grejanja dodje na 50-60C (pa nek prodje pre toga i kroz 3 kruzna procesa, s obzirom da je jedini rad koji je ulozen - sabijanje nekog fluida kompresorom u odredjenom ciklusu). Kakav to kompresor treba da bude?
Kada pričamo o pumpama pričamo o COP parametru. Grubo rečeno (mislim da sam i pisao to ovde ranije) to znači koliko energije oslobodi pumpa utroškom jednog kilovata struje. Da bi računao COP moraš da imaš stabilan izvor energije. Na jugu srbije voda u bunaru godišnje osciluje 0,8 stepeni tako da voda se može nazvati stabilnim izvorom. Mi smo strašni protivnici (iako je inicijalno jevtinije) pumpi koje kao energent uzimaju energiju vazduha, jer je to po nama Marfijev paradoks - kada vam treba hladan vazduh za hlađenje vi uzimate vazduh 30+ stepeni, kada treba da se grejete uzimate vazduh -10 stepeni, što je besmislica. COP koji daju proizvođači pumpi koje rade na energiju vazduha predstavljaju svojevrsnu prevaru jer daju COP sa ulaznim parametrima spoljni vazduh +4, unutrašnja energija +35. Ne lezi vraže, kada sam zatražio od LG-a (fabrike) da mi daju grafik preslikavanja COP u odnosu na spoljnu temperaturu (bežali od toga mesec dana, tvrdili da mi to ne treba) dobio sam grafik koji pokazuje stvarnih 5,6 (COP) na ovim uslovima koji je nažalost padao kao Gausova raspodela (podsetite se matematike) te je išao na -15 u bednih 0,7 (električni grejač koji predgreva spoljni vazduh da ga dovede na optimalnih +4 troši više energije nego što proizvodi korisne).
Ja se uvek raspišem, ali kao što neko ranije reče, trudimo se da pomognemo ljudima da nauče osnove. Za više o svemu ovome (moram i ja malo da se reklamiram) idi na naš sajt i pogledaj, a i naravno stojimo ti na raspolaganju uvek.
Pozdrav.