1. Da li je potrošnja velika ili nije zavisi od mnogo faktora: od veličine i strukture objekta, od izolacije, od dihtovanja vrata i prozora, što je mana moje kuće, naravno i od temperature grejanog prostora, od spoljne temperature takođe,ali zavisi i od iskorišćenja goriva. U vašem slučaju, kao i u mom, objekat je zadata fiksna vrednost, kod vas je i zadata temperatura takva kakva je, što je (koliko god subjektivna bila) takođe fiksna zadata vrednost. Ono na šta može da se utiče je iskorišćenje goriva. Da za sad ostavimo po strani fakat da nemate mešni ventil, što jeste ozbiljna mana sistema ali tako je kako je, kao i to da ne znamo kakva je iskorišćenost samog plamena, što mora da se meri... Ostaje samo podešavanje režima rada gorionika. Probajte sledeće: isključite modulacioni rad, odnosno automatsko paljenje ako temperatura u kotlu padne već koliko, a gorioniku komandujte šta da radi preko sobnog termostata. To i nije bog-zna-kako pametan način za upravljanje gorionikom, ali u datim okolnostima čini se kao najbolji. Da li je tako, znaćete tek kad probate: ako razmak između gašenja i paljenja bude veći od sata, uštedećete brat-bratu dvadesetak odsto, ako bude duže - još bolje. Sve u svemu, probajte, premerite, pa rezultat prijavite.
2. Kada sam, pre četvrt veka, na šalteru porodilišta "zaduživao" svoje prvo dete, uz njega sam dobio i termometar sa cevenom linijom na 21 stepen. Na pitanje šta znači lta linija, dobio sam odgovor da tolika temperatura treba da bude u bebinoj sobi. Na dodatno pitanje - "najmanje 21 stepen?", odgovor je bio "ne, najviše". Ne znam da li se u međuvremenu nešto promenilo, tek - tako je onda bilo.
3. Termostatski sistem ugrađen u ljudski organizam svaki rast temperature tumači kao "baš je prijatno": na svaku višu temperaturu se brzo prilagođava a operativni sistem je postavlja kao referentnu, sve do 27 stepeni, kad počinje znojenje, što je reakcija organizma na "over hiting". Sa druge strane, svaki pad temperature, pod uslovom da nije iznad granice znojenja, termostat dojavljuje centralnom operativnom sistemu kao "nešto se loše dešava, obrati pažnju". Tako, ako temperatura opadne sa 24 na 23 stepena, operativni sistem će ga obrađivati kao "loše", a rast temperature sa 22 na 23 kao "dobro". Zbog tog atavističkog softverskog "baga" postoje termometri i preporuke kolika temperatura treba da bude. Uostalom, da li iko u proleće ili jesen uključuje grejanje ako je temperatura iznad 20 stepeni?
Dobra vatra - mir u kući, čist vazduh - duga ljubav.