Ama, ne radi se o imenu, nego o tome da diskusiju nastaviš sa ostalima.
Citat:
Da si odmah odgovorio na pitanje: „Kakve (koje) sekunde
koristite kod izračunavanja Ajnštajnovih i Lorencovih veličina: v+w', vw', vw'/c2 , ct', vt', x-vt, x'+vt', itd“, ne bi pominjao aršine, niti bi koristito izraze: „normalne sekunde“, „produžene sekunde“, „dilatirane sekunde“, pa čak pozivati se i na tekst samog A. Ajnštajna.
Zaboravljaš da ovde niko nikome ne može da naređuje. Ovim se samo pokazuješ još manje podesnim za diskusiju.
Citat:
galet@world: Kakav je to odgovor kad jednu prirodnu pojavu objašnjavaš sa drugom?
Ne obja[njavam jednu pojavu drugom, ve' pokayujem neosnovanost tvojih argumenata. Poređenja radi, to je kao kada bi osoba A tvrdila da je množenje matrica komutativno, a osoba B joj da primer matrica koje ne komutiraju. Ono što ne važi u posebnom slučaju, ne važi ni u opštem.
Da pojasnim, kada bi tvoji argumenti bili validni, zašto se ne bi mogli primeniti i na zvuk? Ti iz iskaza da se prijemnik i izvor kreću ili ne kreću nekom uzajamnom brzinom izvodiš zaključke o tome da li prijemnik registruje talase ili ne. Odakle ti to? Zašto takav zaključak ne izvodiš iz toga da li je tog dana ponedeljak ili sreda?
Citat:
galet@world: Ti vrlo dobro znaš šta sam hteo da kažem. Pogledaj malo akustiku - zvučnu rezonanciju.
Da, vrlo dobro znam o čemu pišem. Bilo koje vibriranje u vazduhu izaziva vibracije svakog tela koje se nalazi u vazduhu. Zvučne viljuške nisu nikakav izuzetak. To što one ulaze u rezonanciju sa zvucima određenih tonova, ne znači da one ne interaguju i sa ostalim vibracijama, kao što u slučaju svetlosti ti to hoćeš da predstaviš.
Citat:
galet@world: Napisao si: “Ako je svetlost definisana kao deo elektromagnetnog spektra od infracrvenog do ultraljubičastog . . .”
Ovo nije tačno! Ovo nije definicija svetlosti nego definicija VIDLJIVE SVETLOSTI. Postoji i ultraljubičasta i infracrvena svetlost koje za naše oko nisu detektabilne, ali to nije nikakav OSNOV DA IH PROGLASIMO NEPOSTOJEĆIM.
Pa valjda i infracrveno i ultraljubičasto zračenje pripadaju delu spektra od infracrvenog do ultraljubičastog. Ovo je već nekorektno. Ako ovako budeš nastavio, prekinuću diskusiju sa tobom, kao i sa Sprečom. (Sprečo, molim te ne odgovaraj, ovo nije tebi upućeno.) Vrlo dobro si razumeo šta sam napisao. Niko neće X zrake nazvati svetlošću jer je desno od ultraljubičastog spektra, niti će neko za radio-talase reći da su svetlost jer su levo od infracrvenog dela spektra, niti će neko za zvuk reći da je svetlost jer nije elektromagnetne prirode.
Citat:
galet@world: I ovde je uslov za detekciju infracrvene i ultraljubičaste svetlosti BRZINA promatrača u odnosu na izvor. Nadam se da se ovde slažemo!
Ne slažemo se. Ultraljubičasti foton emitova nsa izvora od koga se udaljavamo će svakako biti detektovan, samo što će izmerena talasna dužina zavisiti od brzine našeg udaljavanja od izvora.
Citat:
galet@world: Smatram da ne postoje nikakvi talasi čija brzina prostiranja ne zavisi od inercijalnog sistema njihovog izvora. Izvor (elementarni) je u pravom smislu nosilac svoje emisije.
Znači, ne prihvataš konstantnost brzine prostiranja svetlosti u vakuumu. Dobro. Mogao si to odmah da kažeš. Skratio bi nam vreme. Ovako se možemo odmah vratiti na Majklson-Morlijev eksperiment, kao i na Maksvelove jednačine elektrodinamike.
Citat:
galet@world: Ako bi bilo tako da brzina bilo kakvih talasa “u vakuumu” ne zavisi od inercijalnog sistema izvora onda bi se “u vakuumu” mogao definisati dominantni nepokretni koordinatni sistem i bilo bi moguće govoriti o kretanju u odnosu na prostor.
Ne. Upravo se o tome i radi da kako god izabrao inercijalni sistem referencije, foton će se u njemu kretati brzinom c. Znači, svi su ravnopravni.
Citat:
galet@world: Da i ja tebi postavim jedno fundamentalno pitanje: Ko bi sada vršio eksperimente kojim bi ispitivao zavisnost brzine svetlosti od “uniformnog” kretanja između izvora i promatrača a da se ne upita kako ili čime će to učiniti.
Zar zaista misliš da su ekperimentatori toliko naivni?
Citat:
galet@world: Napisao si “…ne zanima me šta misliš…, … šta me briga za …”
Ovo si izvukao iz konteksta. Pročitaj cele pasuse, pa ćeš videti da je njihov smisao bitan i neuvredljiv. Nisam želeo da gubim vreme praznom pričom.
Kada bi to što navodiš bio uslov za interakciju, u prirodi nidokakve interakcije nebi moglo ni da dođe, jer ti nikada ne možeš da postigneš da se krećeš u odnosu na zemlju brzinom od, naprimer, tačno 1m/s, već samo brzinom koja je približno jednaka nekoj željenoj. U som se slučaju foton i prijemnik nikada ne bi kretali brzinom tačno c, već bar malo većom ili manjom.
Da bi u školskoj laboratoroji izvršio eksperiment sa zvučnim viljuškama, ne moraš proizvesti ton tašno te frekvencije, već je dovoljno da frekvenciju pogodiš približno. Što je približnije pogodiš, vibracije viljuške će dostizati veću amplitudu. U svakom slučaju, zvučna viljuška reaguje na svaki zvuk.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.