Citat:
Darvin nije bio genije? Svašta! Svaki dan se nešto nauči.
Koliko se secam iz psihologije, ne spada u tipican spektar genijalnosti kome pripada recimo Tesla,
gde je jedna od bitnih osobina munjevita sublimacija mase raznorodnih informacija u jednu jasnu
sveobuhvatnu sliku, i bitno je koliko cesto se tako nesto desava. Cuven primer je vizija izazvana
vidjenjem sunca u setnji parkom koje ga je asociralo na rad asinhronog motora.
Darvin mu vise dodje kao uporni slagac gigantskih slagalica sa velikim brojem delica, vise je
kapacitivne prirode, dok je priroda Tesline genijalnosti ne-inercijalna, nista je ne koci, ne
treba joj puno vremena, brzo okida, lako ide sa teme na temu i sa ogromnom lakocom uklapa
mnostvo raznorodnih faktora u konacnu sliku.
Uglavnom, kao i Bah vs. Mozart, ovog drugog uglavnom vide kao izrazitiji primer genijalnosti per se,
u smislu cistog svojstva, dok ne odricu cinjenicu da netipicni modovi genijalnosti u prilicnom broju
slucajeva mogu da proizvedu genijalne rezultate na duge staze.
Kod tipicnog slucaja genijalnosti, vec u najranijem detinjstvu se ispoljavaju kljucne osobine.
(Mozart je od 3 svirao klavir, komponovao sa 5). Za Teslu Wikipedija navodi da je napamet
resavao integralni racun u srednjoj skoli (He was able to perform integral calculus in his head, leading
his teachers to think that he was cheating).
No, OK - iako nije tipican, greska je ne racunati Darvina u genija.
Citat:
Ja definitivno ne mislim da se genijalne ideje stvaraju u trenutku zato što je neko Bogom dan,
već da se stvaraju minimum mesecima, a češće godinama.
Ja licno mislim da bez logic AND (&&) izmedju ta dva (Bogom dan + tezak rad) nema genijalnih
postignuca. Zapravo, u to sam se mnogo puta uverio. Ogroman talenat bez rada nece postici nista.
Tezak rad bez 'it' faktora funkcionise samo do nekle i samo neki period u zivotu. Nigde se to bolje
i jasnije ne vidi nego tokom bavljenja muzikom. Mozes raditi i raditi, vezbati i vezbati, biti strpljiv
i metodican, ninja i samurai...naidjes na nekog ko je rodjen za nesto, sa 'antenama' da uhvati pravi
trag, radi sve sa lakocom, samo sipa, nepresusan je, odnekud mu dotice sve sto treba, i inspiracija
i inovativnost i tehnika....sa svojim radom mozes samo da sednes i da places. Ne retko, kompletna
fizika organizma za te stvari ga sluzi do u poznu starost, dok nekog obicnog duze letovanje izbaci
iz forme toliko da mesecima mora da vezba da se vrati u operativno stanje.
Ne znam koji jazzer je rekao nesto za kog kolegu u stilu "I speak piano language, but he - he was
born there".
Ono sto sam video je da sistem koji gaje u nauci nije baziran na uzgoju i velicanju genijalnosti.
Genija ce prepoznati, negovati, nece ga gusiti, nece ga mrzeti, otvarace mu put, stvarati mu dobru
atmosferu i dobro timsko okruzenje. Plodova genijalnosti se naravno nece gnusati, prihvatice ih
oberucke.
Ipak, shvatili su jednu prostu stvar - da je genijalnost srazmerno retka u prirodi, a da je daleko veca
kolicina onih nesto manje urodjeno sposobnih, i da ima puno smisla da se usmere na izvlacenje kvaliteta
iz mase takvih nekakvih. Radu i radnoj etici pridaju ogromnu vaznost, i ocekuju da ces svoju porciju
obicnih duznosti obavljati ko 'dobar dan', i da ces dati sve od sebe da budes 'all around' igrac.
U doktorat se ulazi preko polozenog 'prelim'-a, preliminarnih ispita u kojima se zahteva apsolutno
vladanje grupom predmeta koje si deklarisao kao struku. Znaci - prvo i pre svega velemajstor zanata.
Posle toga - budi genijalan koliko god hoces. Izabiraj svoju putanju kroz nauku koliko god hoces,
hvataj se u kostac sa temama koje te zanimaju, pravi svoj izbor i svoj miks prema tome sta realno
mozes ('srce hoce vs. dupe klokoce'), ako mozes, budi smeker pa nabodi prave stvari.
Ako jesi i ako nisi genijalan, dril ce sigurno koristiti i tebi i naucnoj zajednici.
[Ovu poruku je menjao milanche dana 04.09.2012. u 08:21 GMT+1]