Citat:
Opet MI, a na osnovu izmjerenih rezultata i Lorencovih transformacija MI ćemo zaključivati
o dilataciji i kontrakciji). Zato sam rekao: MI smo ti koji griješimo.
Konacno priznajes da gresis.

Dilatacija vremena i duzine nije Ajnstajnova ideja vec Lorencova.
U Ajnstajnovoj teoriji pojam dilatacije nema znacenje u smislu linearne dilatacije, vec rotacije i
projekcije.
Linarna dilatacija duzine koja se pominje u termodinamici, gde imamo npr. toplotnu dilataciju zivinog
stuba u termometru, razliku toplotnih dilatacija dva razlicita metala i sl, nije vrsta dilatacije koja
se (nesrecno) pominje u teoriji relativnosti.
Ovde dilatacija ima smisao skracenja komponente vektora u nekom pravcu kada taj pravac
zaokrenemo za neki ugao. Na primer Ojlerova transformacija
x' = x Cos(a) + y Sin(a)
y' = - x Sin(a) + y Cos(a)
za
0 < a > pi i y=0 => |x'| < |x|
te se moze u neku ruku reci da je doslo do dilatacije velicine x.
stavi
y = i t
a=i b
Sin(a) = -i Sinh(b)
Tanh(b) = v/c
i umesto Ojlerove dobices Lorencovu transformaciju.
Dilatacija vremena nikako ne znaci da dve vremenske linije teku uporedo razlicitim brzinama,
vec da dve vremenske linije teku u dva razlicita pravca u 4D. Kada se projektuje neki interval iz
jedne vremenske linije na pravac druge vremenske linije interval projekcije intervala ce biti kraci od
polaznog intervala.
Zasto vremenske linije ne teku uporedo (paralelno u 4D), vec za svakog posmatraca postoji neki
pravac u 4D u kome tece njegovo sopstveno vreme? Zato sto vazi princip ekvivalencije ili
To
također možemo izraziti i ovako: Za fizikalni opis prirodnih događanja ni jedno od referentnih tijela
K i K' se ne ističe pred drugim“.
Kako bi se neko telo isticalo pred drugim? Pa tako sto bi (neki) rekli
da to telo miruje, a da se ostala tela krecu ili
da je brzina svetlosti u odnosu na njega razlicita od brzine svetlosti u odnosu na druga tela ili
da je vreme koje pokazuje sat na tom telu tacno a ostali satovi pokazuju netacno vreme ili
da lenjir vezan za to telo tacno meri duzinu a da lenjiri vezani za ostala tela pokazuju netacne duzine
kako bi objasnili eksperimentalno utvrdjene cinjenice.
Takav nacin opisa stvarnosti je matematicko/logicki korektan, ali je odbacen kao nefizicki.
Zasto? Pa sta ce nam satovi koji netacno pokazuju apsolutno vreme? Kakve koristi imamo od
lenjira koji netacno mere apsolutne duzine? Zasto ne bi prihvatili cinjenicu da svaki sat pokazuje
sopstveno vreme, da svaki lenjir meri sopstvenu duzinu i umesto apsolutnih velicina baratamo
sa relativnim velicinama? STR nije toliko komplikovana, kompleksni brojevi i trigonometrija su
sve sto nam treba od matetatickog aparata. Samo treba malo izmeniti definicije velicina iz klasicne
fizike i uklopiti ih u 4D okruzenje.
Fizika nije nikakva religija, vec prakticna nauka, stavovi se menjaju sa napretkom eksperimantalne
prakse. Setite se etra, flogistona, zemlja je ravna ploca ....
#!/usr/bin/basho
mv frog ancient_pond
echo "Splash!"